U potresu koji je pogodio Zagreb prije 140 godina urušilo se 13 posto zgrada, a katedrala je bila toliko oštećena da joj je trebala temeljita obnova. Poginula je jedna osoba, a 29 teže je ozlijeđeno
ZAGREBAČKA KATASTROFA IZ 1880.
Svaka zgrada bila je oštećena: 'Zidovi pokrili ulice ruševinama'
Veliki potres magnitude 6,2 Richtera na pogodio je Zagreb 9. studenog 1880. godine, a u snažnom podrhtavanju oštećena je skoro svaka od 3670 zgrada, koliko ih je tada bilo u gradu.
Epicentar tog razornog potresa bio je blizu Kašine, ali snažno podrhtavanje oštetilo se sve do Dubrovnika.
Urušilo se 13 posto zgrada, a katedrala je bila toliko oštećena da joj je trebala temeljita obnova. U tom potresu poginula je jedna osoba, a još 29 teže je ozlijeđenih.
Prestrašeni građani pobjegli uz Zagreba
Prirodoslovac Josip Torbar napisao je kako se zemlja tresla desetak sekundi, a da se nakon prvog udara gradom uzvitlala prašina te su se srušili brojni dimnjaci, a urušeni zidovi pokrili su ulice ruševinama.
Mnogi Zagrepčani živjeli su u strahu nakon potresa. Oni koji su mogli, pobjegli su u obližnje gradove monarhije, ali i razne europske gradove. Navodi se da je Glavni kolodvor izdao 3800 karata u sljedećim danima. Sam grad je tada imao oko 30.000 stanovnika.
Na popisivanju šteta nakon potresa radio je i slavni pisac August Šenoa, koji je bio gradski vijećnik u to vrijeme.
- Nikad ne vidjeh užasnije slike, ne oćutih dublje žalosti za svoga vijeka - pisao je Šenoa koji se razbolio od upale pluća i umro sljedeće godine.
Taj je potres potakao sustavni razvoj seizmologije u Hrvatskoj, u čemu su presudnu ulogu imale JAZU i Meteorološki opservatorij Kraljevske velike realke u Zagrebu, odakle se, kako pišu kroničari, zaslugom Andrije Mohorovičića razvila u svijetu priznata “zagrebačka seizmološka škola”.
Potresi u Zagrebu kroz povijest
Podzemlje Zagrebačke gore, čiji je istočni dio u nedjelju ujutro bio sjedište razornog potresa i ranije je više puta bio pogođen jakim potresima.
Potres VIII. stupnja MCS ljestvice s epicentrom u Medvednici 17. prosinca 1905. godine prouzročio je mnogo štete u Zagrebu, ali nije nanio ljudske žrtve.
Medvednica je bila epicentar još jednom potresu jačine VIII. stupnja MCS ljestvice drugog dana 1906. godine. I on je izazvao štetu, bez ljudskih žrtava.
Zagreb je pogodio potres 8. listopada 1909. godine. Bio je jačine VIII - IX stupnjeva MCS ljestvice s epicentrom u dolini rijeke Kupe. U Zagrebu je rušio dimnjake i oštetio zgrade.
Među jače potrese koji su zahvatili Zagreb ubraja se onaj od 16. rujna 1590. godine. Njegov epicentar bio daleko u podnožju Alpi, a od njega je stradao Medvedgrad, zbog čega je vlasnik toga grada morao preseliti u Šestine, kažu kronike.
Medvedgrad je opet stradao 11. veljače 1699. godine, u potresu čiji je epicentar bio u Sloveniji. Stradali su također Veliki Kalnik i Pavlinski samostan s crkvom u Sveticama.
Godine 1894., 14. travnja, razoran potres od VIII – IX stupnjeva MCS ljestvice oštetio je zagrebačku stolnu crkvu i više kuća, ali je od njega znatno više stradala Ljubljana.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
