Tedeschi: Poslovni mentalitet nam je i dalje kombinacija rentijerskog i bespomoćnog

Nacionalni plan oporavka i milijarde koje nam pristižu iz europskih fondova dobar su početak, problemi su dobro dijagnosticirani, no nema prave strategije, a posebno ne jasnih ciljeva koji se mogu brzo provesti i donijeti odmah vidljiva poboljšanja u gospodarstvu, zaključili su sudionici konferencije Hrvatske udruge "Kakve nas investicije mogu izvući iz krize?".

Na tri panela, između ostalih sudjelovali su i Martina Dalić, predsjednica Uprave Podravke, Emil Tedeschi, većinski vlasnik Atlantic Grupe, Mihael Furjan, predsjednik Uprave Plive Hrvatska, te trenutni predsjednik HUP-a, Darko Markotić, član Uprave Ine, Boris Drilo, član Uprave Hrvatskog Telekoma i drugi.

Raprava se vodila o Nacionalnom planu oporavka (NPO), digitalnoj i tehnološkoj modernizaciji, te kakve nam reforme trebaju odmah. Sudionici su se složili kako novac planiran NPO-om treba više raspodijeliti malim i srednjim poduzetnicima, od kojih mnogi već imaju razrađene planove, nego na infrastrukturne projekte poput mostova, cesta i obnove zgrada. Takvi projekti ne donose dugoročna zapošljavanja, stvaranje visokokvalitetnih radnih mjesta, te, u konačnici, stvaranje nove vrijednosti iz uloženog, upozoreno je. 

'Opet terminalnog bolesnika liječimo aspirinom'

- Dijagnostički je dosta korektno postavljena cijela problematika. Zna se i gdje zaostajemo, koliko i zašto. Makroekonomska zajednica i stručna javnost znaju kako izaći iz tih strukturnih problema i NPO je dobra prilika za izaći. No to da se terminalnog bolesnika liječi aspirinom, znači da ćemo se za pet godina opet čuditi zašto rastemo za 2-3 posto. Nama trebaju hrabre stope rasta, a to možemo postići jedino izravnim ulaganjima u poduzetništvo. Ovakva alokacija sredstava prema javnom sektoru nije najbolje rješenje, javni sektor nema kapaciteta da to provede u kratkom roku, kako je NPO zamišljen. Prepoznate su neke stvari na koje HUP već neko vrijeme ukazuje - pristup kapitalu, jamstveni fondovi,  private equity, vaučeri za digitalizaciju.. no na njih je alocirano dosta malo sredstava, a ulaganje u javni sektor, bez obzira na priču da profitira i privatni, to se pokazalo tragično neuspješnim i generatorom korupcije i da se realizira ono št se treba. Tražimo više izravnih ulaganja privatnim poduzetnicima - istaknuo je Igor Škrgatić iz BE-ON savjetovanja.

'Atlantic Grupa ne želi novac iz NPO-a'

Emil Tedeschi upozorio je kako država poslodavcima i HUP-u nije dala dovoljno duboke informacije, niti ih je zadovoljavajuće uključila u razgovore o reformama i tome kako najbolje iskoristiti europski novac. A u suradnji i razgovovorima je ključ, istaknuo je. 

- Činjenica je da nisam pristalica stvaranja šablonskih podjela na privatni i javni sektor. Kao što ne volim razgovarati o tipu kompanija. Iako država u Podravki ima 25% dionica, ne treba je promatrati drugačije nego bilo koju drugu kompaniju. Ako ćemo se vezati na ono što je radila Atlantic grupa - definiranje novih vrijednosti, uz kapitalne investicije koje nisu zaustavili ni kovid ni potres - slično treba napraviti na razini društva. Moramo potaknuti razgovor i osvijestiti dionika, a ključna je Vlada, da je nemoguć nikakav plan bez angažmana asocijacije kao što je HUP - kazao je Tedeschi, oštro kritiziravši NPO zbog toga što su u njemu spomenuta tek dva konkretna velika projekta iz privatnog sektora, a to su Rimčev kampus i Rafinerija u Sisku. Istovremeno je istaknuo kako on za svoju Atlantic Grupu ne traži nikakav novac iz plana.

- To su vrlo potentni projekti, ali zašto nemamo katalog od 20 ili 200 projekata? Ne možemo ga ni imati, ako nas onaj koji koordinira tim projektom ne kontaktira i ima ambiciju da taj katalog jako naraste. Meni je čudno da se predstavlja projekt više milijardi oporavka gospodarstva kroz dva projekta. Kao simboli da, ako ne kao jedini projekti. Zašto ih nema bitno više - zapitao je Tedeschi, ali i oštro opleo po poduzetnicima u Hrvatskoj:

- Vratio bih pogled prema vlastitim redovima: koliko smo maksimalno napravili u kompanijama koje vodimo da ih pripremimo za novo vrijeme? Koliko smo na mikro-razini napravili prioritete, strategije, pripremili analizu, što ćemo napraviti u sljedećemo razdoblju? Sigurno da vlada i javni sektor ima odgovornost, pivotalnu ulogu, ali da su Infobip, Nanobit ili Rimac čekali Vladu, ne bi bilo ovog privlačenja kapitala Porschea, Hyundaija. Taj naš mentalitet, koji je kod nas kombinacija rentijerskog i bespomoćnog, to je pitanje za članice HUP-a. Ima među nama jako puno rada - nedostaje upravljačkog znanja, plasmana kapitala - poduzetnici su zatvoreni. nije problem samo na strani Vlade i ovog dokumenta, već je stvar puno šira.

'Produktivnost nam raste 05%, u Istočnoj Europi 15%'

Martina Dalić u pomirljivom je tonu zaključila kako se ne smije razdvajati privatni i javni sektor. 

- Državne infrastrukturne investicije će povećavati zalihu kapitala. I dosad su rezultirale time da su nosile rast, ali su dominirale infrastrukturne investicije, ali su zaostali konkurentnost i produktivnost. A tu su važne inovacije, tehnološka modernizacija, kako se upravlja radom i kapitalom. Stoga za mene nema dileme, pogled na stvar u kojoj se suprotstavljaju privatni i javni sektor da se bore oko financijskog kolača je štetna i durgoko pogrešna - istaknula je, pojasnivši i koliko je ulaganje u modernizaciju i digitalizaciju važno za razvoj države. 

- Tehnološka modernizacija je u srcu perspektive produktivnosti našeg gospodarstva i to nas zaustavlja u odnosu na druge zemlje. U zadnjih 15-20 godina, ukupna produktivnost rasla je 0,5% godišnje, a  u drugim zemljama Srednje i Istočne europe 2,5% godišnje. Stoga je tehnološka modernizacija jedna od prebitnih tema NPO-a jer je to jedna od najznačajnijih uloga u povećanje stopa rasta. A to onda vodi i povećanju plaća, većim proračunskim prihodima. To je sastavni dio onoga što premijer naziva 'šansa generacije'. Posla ima puno - zaključila je, otkrivši i kako je slovenski dio Podravke, Žito, kroz reorganizaciju proizvodnje i digitalizaciju u dvije godine napravio uštede od tri posto ukupne proizvodnje, odnosno milijun kuna.

'Mostovi ne zapošljavaju visokoobrazovane'

Da je digitalna transformacija nešto što ne samo da ne možemo izbjeći, već na njoj moramo inzistirati, ponovili su svi panelisti.

- Mi kasnimo za Europom sedam godina i možemo gledati jedino hoćemo li smanjiti to kašnjenje. Moramo nastaviti diskusiju oko nonacionalnog plana reformi. O tome se ne diskutira dovoljno. Jer sredstva definiraju državnu strategiju, koju definiramo kroz ulaganja i kroz ljude. Važno je da ovi svi projekti digitalne transofrmacije već kroz 18 do 24 mjeseca počinju generirati pozitivne učinke. Infrastrukturni projekti ne bi trebali dominirati. Niti jedan most ili cesta neće stvoriti bruto dodanu vrijednost, neće zapošljavati ljude, neće pridonijeti rastu BDP-a, stvarati visoka radna mjesta. Prvo ulovimo ribu, pa onda složimo beštek - zaključio je Boris Drilo iz HT-a. Više od 50 posto kompanija rade s tehnologijom niske tehnološke spremnosti, te samo 3-4% industrije koja ima visoku tehnologiju. Ti ljudi će postati višak, ako ih se ne educira još je upozorio.

'Premalo novca za zdravstvo i turizam'

Mihael Furjan iz Plive istakuno je kako mu nije jasno da se po NPO-u sedam milijardi kuna ulaže u fasade, a 2,5 milijardi kuna u zdravstvo.  

- U Hrvatskoj je ključno biti produktivan. Za Hrvatsku bi rješenje bilo povećati broj radno aktivnog stanovnika. Time bismo vrlo brzo smanjili strukturne probleme. U zdravstvu nismo efikasni - želimo povećati efikasnost i dostupnost. Paradoks je da dajemo prednost dostupnosti, te imamo veliki broj dijagnostičnih aparata koji se ne koriste dovoljno, a u drugim bolnicama je preopterećeno i nevjerojatno je da čekamo po 100 dana na pregled. Ne vidimo da će se NPO koristiti na pravi način - da se poveća efikasnost kako bi se opravdalo ulaganje - bio je kritičan Furjan koji smatra kako su dentalni turizam i transplatacijska medicina izvrsni primjeri jasno usmjerenih ciljeva koji daju brze rezultate. U Plivi bi rado vidjeli ulaganja u obrazovanje stručnog kadra, visokotehnološke pogone, te suradnju s postojećim farmaceutskim kompanijama.

S iznosom koji im je prema NPO-u namijenjen, 2,2 milijarde kuna, nisu zadovoljni ni u turizmu. Ipak, kako je istaknuo Hrvoje Veselko iz Bluesuna, treba promišljati nove strategije, među kojima je najvažnije povećanje kvalitetnog hotelskog smještaja.

- Pokazuje se da turizam jako loše reagira na krizu, ali i da rapidno izlazi iz nje. Ovo je prilika da stvorimo uvjete da osuvremenimo turizam. Mi smo na Mediteranu u ozbiljnoj utrci s ozbiljnim konkurentima. I prošle sezone smo vidjeli da se struktura gostiju mijenja - s kvalitetnim vozilima i velikom kupovnom moći vozili su da dođu u Hrvatsku. Moramo naše destinacije učiniti otpornima, moramo se okrenuti novim turistima, novim generacijama, njihovim novim običajima - digitalni kanali, novi načini oglašavanja, neprestano smo izloženi kritikama i ocjenama. Svaki propust u lancu vrijednosti utječe na ocjene i cijene. Bit će nužno kako ćemo ovaj plan implementirati. Nemamo vremena i moramo ovaj plan početi konzumirati već u rujnu i listopadu u da stovirmo plan otpornosti

Jačanje upravljačkih kadrova, hitna modernizacija na svim poljima, primjena industrije 4.0, više novca usmjerenog privatnom sektoru, te malim i srednjim poduzećima koja mogu u kratkom vremenu pokrenuti projekte koji će brzo dati rezultate, sve je to neophodno da opet ne ostanemo na začelju EU kad je u pitanju oporavak od najnovije krize, zaključeno je.