Pogledajte kako tegle 'Galeba': 'Zašto EU novac ide maršalu?'

Povijesni Titov brod Galeb u četvrtak je konačno otegljen iz riječke luke u brodogradilište tvrtke Dalmont u Kraljevici, koja je na javnom natječaju odabrana za izvođenje radova na obnovi broda u muzej s pratećim komercijalnim sadržajima, a sve u sklopu projekta Europske prijestolnice kulture. Riječane će obnova koštati nešto više od 58 milijuna kuna s PDV-om (58.572.773,64 kn).

POGLEDAJTE VIDEO: 

Pokretanje videa...

01:22

specijal titov galeb ide na obnovu | Video: Goran Kovacic/PIXSELL (ilustracija)

Navedeni brod sastavni je dio projekta "Turistička valorizacija reprezentativnih spomenika riječke industrijske baštine“ za koji je Grad Rijeka dobio 68.9 milijuna kn bespovratnih sredstava iz Europskog fonda za regionalni razvoj u okviru Operativnog programa “Konkurentnost i kohezija”

Podsjetimo, brod Galeb Grad Rijeka kupio je na javnoj dražbi i to zbog činjenice da je zaštićeno kulturno dobro Republike Hrvatske, ali i brod zanimljive i burne povijesti koja je vezana i uz Rijeku. Rješenjem Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture Republike Hrvatske brod Galeb je 10. listopada 2006. godine proglašen kulturnim dobrom.

Po završetku rekonstrukcije i opremanja, čiji je projekt izradila tvrtka Marine and Energy Solution DIV d.o.o, Galeb će biti prvenstveno u funkciji kulture, a uz stalni muzejski postav (oko 4000 četvornih metara), na brodu će biti i prostori za izložbe, kino te razne kreativne radionice. Manji dio brodskog prostora bit će stavljen u komercijalnu funkciju, pa će tako na brodu biti smješteni hostel, restoran/bar i suvenirnica (od oko 1000 četvornih metara).

Veći dio palube bit će javni prostori za građane, neovisno o samom ulasku u muzej, a u sklopu broda namjeravaju se urediti i prostori koje će koristiti riječke udruge. Ugostiteljski i smještajni dio će se davati u koncesiju.

Budući da se radi o kulturnom dobru, Konzervatorski odjel u Rijeci tražio je da se određeni prostori ostave u izvornom stanju, uz nužnu rekonstrukciju i restauraciju prema arhivskoj dokumentaciji, uz dozvolu da se u zaštićene unutrašnje i vanjske prostore postave neinvazivni elementi koji će opisivati funkciju i povijest broda.

Fundus muzeja činit će sva postojeća oprema broda, postojeći ilustrativni materijali, kao što su foto i video građa, kopije dokumentacije o gradnji i povijesti broda, arhiva članaka, knjiga i drugih tekstualnih priloga vezanih uz Galeb. Posjetitelji koji su za života boravili i radili na brodu moći će ostaviti videozapis svojih iskustava, pokloniti dokumentaciju i eksponate.

Postav će sadržavati brojne interaktivne sadržaje i pitalice, a otvorenim palubama se vraća stari sjaj obnovom drvenog poda izrađenog od tikovine, rasvjete i tende, uz suvremene muzeološke dodatke.

Muzej će ispričati priču o režimu i vremenu kojeg simbolizira 

Osim brodske infrastrukture stalni postav oplemenit će izložbe usmjerene na prikaz dinamične povijesti broda Galeb i grada Rijeke. Projektom je predviđeno da brod ostane privezan u riječkoj luci i da se svojim bogatim sadržajima uklopi u kulturno-umjetnička strujanja u gradu koji teče. Provedbom projekta brod će postati turistička atrakcija, a otvaranje broda kao novog kulturno-turističkog sadržaja potaknut će otvaranje novih radnih mjesta u sektoru kulture.

Dakle, ideja je Galeb transformirati u muzej koji će posjetiteljima nuditi priču o režimu i vremenu kojeg i danas simbolizira i to ne samo u kontekstu bivše Jugoslavije već bitno šire, ali i priču o povijesti pomorstva budući da je Galeb izuzetno zanimljiv i u tom smislu. 

Program muzeja podudarat će s programskom linijom Rijeka Europska prijestolnica kulture 2020 “Doba moći”, koja se bavi kritičkim preispitivanjem svih totalitarizama koji su se dotaknuli Rijeke. 

Brod muzej bit će prilagođen za osobe u kolicima, kao i za slijepe osobe za koje će ruta kretanja biti naznačena pomoću trake, dok se u postavu planiraju posebne točke – pločice s Brailleovim pismom, slušne postaje, reljefne pločice s prikazom odabranih ilustracija i eksponati koji se mogu opipati.

Posjetitelji će moći razgledati najluksuznije rezidencijalne dijelove, u potpunosti restaurirane, kao što su Titov i Jovankin apartman, zajednički salon, apartmani za goste, glavni salon, blagovaonica i veliki salon za goste, garderoba i spavaonice. Na brodu su planirani i interaktivni sadržaji pa će se tako u bivšoj blagovaonici za uzvanike projicirati večera nekad poznatih osoba koje su boravile na brodu.

Europski zastupnici nezadovoljni 

No, talijanski zastupnik u Europarlamentu Nicola Rocaccini, postavio je pitanje zašto se europski novac troši za obnovu broda. Tvrdi da će taj novac, koji je Rijeka dobila u sklopu projekta, potrošiti kao "davanje počasti maršalu Titu, odgovornom za masovna ubojstva u Hrvatskoj i za pravu etničku čistku prije svega usmjerenu prema talijanskom pučanstvu", piše Večernji list. 

Nezadovoljna je i Ruža Tomašić. Prenosimo njezino pismo. 

Institucije Europske unije u više navrata osudile su komunističke totalitarističke režime diljem Europe... Time je osuđen i komunistički totalitaristički režim SFR Jugoslavije, na čelu koje je bio jedan od najokrutnijih zločinaca u povijesti, komunistički diktator Josip Broz Tito. Jedna od ostavština tog totalitarističkog režima je brod 'Galeb', dio jugoslavenske ratne mornarice i rezidencijalna jahta zločinca Tita, sada u vlasništvu Grada Rijeke.

S namjerom preuređivanja broda “Galeb” u muzej kao nostalgičnu uspomenu na taj totalitaristički režim, Grad Rijeka zatražio je za njegovu restauraciju novac iz fondova EU, koji mu je i odobren. Na službenim stranicama Grada Rijeke (rijeka2020.eu) stoji da će 'brod govoriti o neobično utjecajnoj međunarodnoj ulozi koju je imala dojučerašnja država', odnosno vidljiva je očita namjera veličanja totalitarističkoga komunističkog režima Jugoslavije.

Stoga Komisiju želim pitati zašto je odobreno financiranje novcem Unije restauracije broda koji će služiti za veličanje jednog zločinačkog režima i njegove diktatore, što su institucije Europske unije u nekoliko navrata osudile?

Pokretanje videa...

00:25

Video: Jelena Pavković/canva