Tjerali su ih da se uhvate za ruke i šetaju minskim poljem...

Masakr nad nevinim stanovništvom malenog istočnoslavonskog sela započelo je na današnji dan 1991. godine. Dva dana nakon što je Hrvatska proglasila neovisnost od Jugoslavije  i nakon što je JNA  zauzela to područje uz pomoć paravojnih formacija Dušan Silni odigrala su se brutalna ubojstva. Sve je počelo na današnji dan, a trajalo do 18.10 kada su civile natjerali da hodaju po minskom polju. U krvavom pohodu na Lovas ubijeno je između 70 i 85 mještana Lovasa, a 1341 civil natjeran je da napusti svoje selo.

Napad na Lovas je bio dijelom akcije kojim se "čistilo" teritorij za napredovanje velikosrpskih postrojbi u okolici Vukovara. U napadu na Lovas sudjelovale su četničke postrojbe, Dušan Silni i Beli orlovi. Tako navode i Ujedinjeni Narodi u svojem izvještaju.

Zapalili su crkvu u Lovasu, a zatim natjerali hrvatske mještane da nose bijele vrpce oko ruke. Na hrvatskim kućama morale su stajati bijele plahte. Zapalili su, uništili i opljačkali 261 kuću.
Već na ulazu u selo u svom automobilu ubijen je Antun Sabljak, umirovljenika Ivana Ostruna odveli su u kafić i strijeljali a
mnogi su izvučeni iz podruma gdje su se skrivali i smaknuti. Samo tog prvog dana ubijeno je 23 hrvatskih stanovnika Lovasa. Stanovništvo je mučeno na najstravičnije načine. Batinani su pendrecima, šipkama, kabelima. Vadili bi im zube, stavljali sol na rane, mučili elektro-šokovima, bušilicama im bušili noge... Tortura nisu bile pošteđene ni žene.

Masakr u minskom polju

Prema materijalima Haaškog suda i Amnesty Internationala 18. listopada 1991 g. srpske paravojne postrojbe su natjerale skupinu od 50-ak Hrvata “očistiti” minsko polje. Prije toga su im rekli da idu u berbu grožđa. Prisilili su nevine ljude da se drže za ruke i hodaju ravno po polju. Tek tada ljudi su shvatili da su im ispod nogu nagazne mine.

Ivan Mujić, jedan od preživjelih, ovako je opisao situaciju: “Nismo znali gdje idemo i na što nas tjeraju. Kada smo došli na minsko polje natjerali su nas da se primimo za ruke, raširimo i da pješice krenemo kroz polje. Ubrzo smo naletjeli na mine. Znali smo da smo osuđeni na smrt”.

Stipo Peulić (na slici) jedan je od preživjelih hoda po minskom polju

Kada je jedna mina pokrenula cijelu seriju eksplozija, vojnici su istodobno otvorili vatru na skupinu. Pri toj akciji, 21 osoba je ubijena, a 14 je ozlijeđenih.  Preživjeli su zatim natjerani da pokupe ostatke leševa.  
Ipak, našao je tu jedan časnik JNA koji se dovezao te donekle zaustavio akciju istodobno psujući srpsku paravojsku. Na njegovu naredbu 11 ranjenih je odvezeno do Šida na zdravstveni pregled, no osoblje im je dalo samo nužnu njegu.

Masovna grobnica

Stručnjaci Ujedinjenih naroda počeli su ekshumacije žrtava iz masovne grobnice u Lovasu u lipnju 1997. U toj grobnici otkriveno je 68 leševa, među njima i od osoba ubijenih u Lovasu. Na mjestu masovne grobnice podignut je spomenik žrtvama  kao i križ kako bi označio lokaciju minskog polja.Još jedna masovna grobnica sa šest leševa otkrivena je u obližnjoj šumi Jelaš, zajedno sa tri pojedinačna groba. 

Osudili ih pa ukinuli presudu

Haaški sud dodao je zločin u Lovasu na popis optužbe protiv Slobodana Miloševića. No on nije dočekao presudu. Umro je prije donošenja presude, u ožujku 2006. godine. Optužili su za progon, istrebljenje, ubojstvo, mučenje, okrutno postupanje, prisilno raseljavanje, bezobzirno razaranje gradova i pljačkanje vlasništva i Gorana Hadžića, bivšeg predsjednika Republike Srpske Krajine. Ni on nije dočekao presudu. Uhićen je 2011, a već 2015 zbog tumora na mozgu i potrebe za podvrgnućem kemoterapiji pušten je na privremenu slobodu. Umro je prije tri mjeseca

Srbijanske vlasti optužile su 14-oricu da su, kao pripadnici JNA, lokalne teritorijalne vlasti i paravojne formacije "Dušan Silni" lišili života 70 osoba. Suđenje je otpočelo 2008, a saslušano je 213 svjedoka. Presuda je donesena u lipnju 2012. godine. Skupina je osuđena za ubijanje civila na ukupno 128 godina zatvora. Najviše je dobio Ljuban Devetak, pripadnik formacije Dušan Silni koji je upravljao selom. On je osuđen na 20 godina zatvora.
U obrazloženju presude navedeno je da su svi oni proglašeni krivima zbog kršenja pravila međunarodnog prava te je utvrđeno da su počinili ratni zločin nad civilnim stanovništvom.
No Žalbeni sud u Beogradu u siječnju 2014. bez ikakvog obrazloženja ukinuo presudu te naložio da se suđenje za zločine u Lovasu ponovi.