Odnosi između EU-a i Latinske Amerike gotovo su 'podcijenjeni' zadnjih godina, ali su, po mojem mišljenju, ključni za dovršetak transatlantske poveznice, rekla je Grabar Kitarović
'Transatlantski odnosi nisu potpuni bez Latinske Amerike'
Transatlantski odnosi nisu potpuni bez Latinske Amerike s kojom Europska unija, Sjedinjene Države i cijeli zapadni svijet dijele zajedničke vrijednosti, interese, političke ciljeve i povijest, kazala je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović u utorak u govoru u Argentinskom vijeću za međunarodne odnose, zauzevši se za jačanje međusobnih trgovinskih veza i integracije.
Kolinda Grabar-Kitarović održala je govor u institutu CARI u Buenos Airesu pod nazivom "Latinska Amerika u višedimenzionalnom pristupu hrvatske vanjske politike". Institut CARI jedan je od najuglednijih u Latinskoj Americi i među 200 najboljih u svijetu.
Predsjednica je istaknula da su transatlantski odnosi jamstvo europske sigurnosti, poretka, razvoja, prosperiteta i kontinuiranog rasta već desetljećima te da su danas još i važniji zbog novih izazova kao što su sjevernokorejska nuklearna prijetnja, nestabilnost na Bliskom istoku i masovne migracije. No, smatra da oni nisu potpuni bez Latinske Amerike s kojom EU, SAD i cijeli zapadni svijet dijele zajedničke vrijednosti, interese, političke ciljeve i povijest.
"Odnosi između EU-a i Latinske Amerike gotovo su 'podcijenjeni' zadnjih godina, ali su, po mojem mišljenju, ključni za dovršetak transatlantske poveznice", kazala je, izrazivši zadovoljstvo jačanjem interesa dviju regija za jačanje veza i suradnje.
"EU i Latinska Amerika prirodni su saveznici zbog svojih snažnih povijesnih, kulturnih i gospodarskih veza", kazala je, podsjetivši da milijuni ljudi u Latinskoj Americi potječu iz Europe, uključujući gotovo pola milijuna ljudi hrvatskog podrijetla.
"Više trgovine i više integracije, a ne manje dobitna je kombinacija za sve", istaknula je.
EU je uspostavio strateško partnerstvo sa zemljama Latinske Amerike i Kariba na summitu u Rio de Janeiru 1999. i trenutačno je treći njihov trgovinski partner (nakon SAD-a i Kine) i najveći investitor. U toj regiji živi gotovo 600 milijuna ljudi i bogata je prirodnim resursima. U njoj se nalazi petina svjetskih rezervi nafte, gotovo polovica tropskih šuma na planetu i više od 30 posto ukupnih zaliha pitke vode. Unatoč tome, gotovo trećina ljudi živi u siromaštvu.
"Hrvatska je već prilično aktivna u Latinskoj Americi. Kao članica EU-a, ali i bilateralno, Hrvatska želi ojačati suradnju i prema tome snažno podržavamo napore EU-a na daljnjoj stabilizaciji regije i rješavanju izazova u pojedinim zemljama (demokratsko rješavanje krize u Venezueli, postkonfliktna normalizacija u Kolumbiji, tranzicija na Kubi)", kazala je.
"Brazil i Meksiko strateški su partneri EU-a u Latinskoj Americi, ali Hrvatska vjeruje da se takvo partnerstvo može ostvariti i s drugim zainteresiranim latinoameričkim zemljama", uključujući Argentinu, kazala je, zauzevši se konkretno za sklapanje sporazuma o slobodnoj trgovini s Mercosurom (zajedničko tržište Brazila, Argentine, Urugvaja i Paragvaja). EU je već sklopio sporazume o slobodnoj trgovini s Meksikom, Kolumbijom, Peruom, Čileom i Ekvadorom te sa Srednjom Amerikom.
Europska perspektiva jugoistočne Europe
Predsjednica je govorila i o europskoj perspektivi jugoistočne Europe i budućnosti Europske unije, uključujući Inicijativu triju mora.
"Jugoistočna Europa ima stratešku važnost za cijelu Europsku uniju i NATO i Hrvatska će prema tome nastaviti pružati snažnu potporu europskoj i euroatlantskoj perspektivi cijelog tog područja", kazala je, istaknuvši da je euroatlantska integracija jedino jamstvo stabilnosti i prosperiteta regije.
Naglasila je također da je proširenje Europske unije na jugoistočnu Europu važno za konsolidaciju Europe.
"Da bi se potpuno konsolidiralo Europu i postigla stabilnost, sigurnost i razvoj, jugoistočna Europa mora biti integrirana", kazala je.
Upozorila je, međutim, da puka obećanja članstva u EU-i NATO-u više nisu dovoljna i da je zemljama u regiji potrebna vjerodostojna europska perspektiva, jer već predugo sjede u "čekaonici", što su počele koristiti i treće strane za jačanje svojeg utjecaja.
"Vjerujem da je zajedničko djelovanje SAD-a i EU-a, posebno s državama članicama koje poznaju i zainteresirane su za jugoistok Europe, jedini način da se postigne stabilnost u ovom dijelu europskog kontinenta", kazala je.
Inicijativa triju mora
Grabar-Kitarović predstavila je također Inicijativu triju mora koja okuplja 12 srednjoeuropskih zemalja, na čelu s Hrvatskom i Poljskom, u cilju jačanja gospodarske i političke suradnje putem razvoja energetske, prometne i telekomunikacijske infrastrukture.
Naglasila je da zemlje srednje Europe imaju velik gospodarski potencijal i da bi zajedno mogle imati BDP veći od Kanade ili Ruske Federacije.
"Naš cilj je izgradnja snažnije kohezije Europske unije i cijelog europskog kontinenta (...)", kazala je.
Istaknula je da prvi planovi predviđaju provedbu gotovo 150 projekata ukupne vrijednosti veće od 45 milijardi eura, a kao primjer je izdvojila plutajući LNG terminal na Krku, koji bi trebao pridonijeti smanjenju ovisnosti europskih zemalja o samo jednom dobavljaču plina i osigurati sigurnost opskrbe za srednju i jugoistočnu Europu.