Treba raskinuti štetne ugovore Agrokora i povezanih društava

Ministar državne imovine Goran Marić u srijedu je kazao da bi trebalo prekinuti štetne ugovore između Agrokora i povezanih društava jer zbog tih ugovora, čija je godišnja vrijednost dosezala 500 milijuna kuna, tvrtke poput Jamnice, Leda i Tiska nisu mogle plaćati dobavljače.

- Agrokor je sedimentna pojava. Ne samo trenutno, nego u hrvatskoj ekonomskoj povijesti, to je najsloženiji gospodarski predmet - ustvrdio je Marić u emisiji Hrvatskog radija "A sada Vlada". Osvrnuvši se na posao izvanrednog povjerenika u Agrokoru Ante Ramljaka, kazao je da "nema složenijeg i zahtijevnijeg gospodarskog posla u Hrvatskoj".

- Bilo bi dobro izvršiti analizu cjelokupnog stvarnog stanja. Očekujem da će povjerenik odgovoriti tim zadaćima, ali očekujem i primjerice da se hitno raskinu, ako još nisu, svi štetni ugovori koje je Agrokor imao s povezanim društvima. Ne štetnim za Agrokor, nego štetnima po ta povezana društva. Jer, neka od tih društava su plaćali desetke milijuna kuna Agrokoru, a da protučinidbe zapravo prave nije bilo, odnosno protučinidba je bila u pomoći u upravljanju. Nažalost, to je bila takva pomoć da ih se dovelo u poteškoće - kazao je Marić.

Po njemu, nije bilo razloga niti osnove za bilo kakvo plaćanje Leda, Jamnice i Tiska Agrokoru godišnje 10, 20, pa i 50 milijuna kuna.

- Tahvih je bilo ugovora do otprilike 500 milijuna kuna godišnje. To trenutno treba raskinuti, jer zbog tih ugovora te tvrtke nisu mogle plaćati svojim dobavljačima nego su plaćale Agrokoru - kazao je Marić.

Dodao je kako problemi Agrokora nisu iznenađenje.

- Ovo nije iznenađenje za sve one koji se ozbiljno bave ekonomskim poslom. Ja sam još 2005. napisao da je bespredmetno pregovarati s nekim kompanijama u Hrvatskoj, a poslovno pregovaranje je preduvjet tržišnog gospodarstva - kazao je te ocijenio da se s ovim stanjem u Agrokoru ozbiljno može govoriti o začetku tržišnog gospodarstva u Hrvatskoj.

Kazao je i da postoji zakon o vijeću za financijsku stabilnost na čijem je čelu guverner Hrvatske narodne banke (HNB).

- Ne znam da postoji zapisnik Vijeća koji procjenjuje da će biti ugrožena financijska stabilnost Hrvatske. I zato mi je vrlo neinteligentno mahanje HNB-a naknadnom pameću. Mislim da s tom praksom trebaju prestati i svi institucionalno koji su odgovorni za stanje i za financijsku stabilnost imaju svoju odgovornost za ovo što se dogodilo u Agrokoru - kazao je, ustvrdivši da se čak ni u bivšoj državi nije moglo dizati toliko milijardi kuna mjenica bez pokrića, a da to institucije ne znaju.

- Dakle, znale su te institucije koje odgovaraju za stanje i za to da se izdaju mjenice bez pokrića. Mislim da netko mora snositi odgovornost za takvo stanje - ustvrdio je Marić.

'Na odluku o otkupu udjela u Ini najviše će utjecati cijena i model'

Ministar državne imovine Goran Marić u srijedu je kazao da odluka o arbitraži u slučaju Ina-MOL neće utjecati na odluku Vlade o vraćanju Ine u hrvatsko vlasništvo, nego će na to najviše utjecati visina cijene i sam model otkupa, a najavio je i dokapitalizaciju Petrokemije i Borova do ljeta.

"Hrvatska Vlada je dala jasno do znanja što želi – zaštititi svoje interese u odnosu na Inu i vratiti vlasništvo nad Inom. Naravno da je to iznimno zahtjevan i složen proces na koji utječu mnogi čimbenici", istaknuo je Goran Marić u emisiji Hrvatskog radija "A sada Vlada".

Međutim, napomenuo je, puno stvari će utjecati na samu konačnu odluku. "Još uvijek nismo došli do završne faze procjene vrijednosti Ine, načina otkupa, ali ideja je tu i ona ostaje na snazi", rekao je.

Vlada je u utorak objavila da se odluka Saveznog suda Švicarske u povodu hrvatske tužbe za poništaj arbitražnog pravorijeka u predmetu protiv MOL-a prema pravilima UNCITRAL-a tek očekuje, dok je prošlotjednom odlukom Suda odbijen zahtjev Hrvatske za suspenzivnim učinkom odnosno odgodom izvršenja pravorijeka od 23. prosinca 2016.

U izjavi Vlade se podsjeća da je Republika Hrvatska početkom veljače Saveznom sudu Švicarske "podnijela tužbu za poništaj arbitražnog pravorijeka u predmetu RH v. MOL koji se vodio prema arbitražnim pravilima UNCITRAL-a".

Republika Hrvatska je također zatražila odgodu izvršenja pravorijeka dok se ne odluči o osnovanosti podnesene tužbe, podsjećaju iz Vlade.

Kako je kazao Marić, odluka o arbitraži neće utjecati na odluku o otkupu dionica Ine od MOL-a, "Daleko najviše utjecaj ima visina cijene i model otkupa", rekao je ministar.

Dokapitalizacija Petrokemije do ljeta

Odgovarajući na pitanje što dugoročno država može učiniti s Petrokemijom, Marić je istaknuo da je proizvodnja najdragocjenija, a Petrokemija je proizvodnja te zaposlenost.

Ustvrdio je ta je ta kompanija godinama sustavno zapostavljana i odnosom Vlade i odnosom Uprave prema Petrokemije, te je kazao da su mnoge nekompetentne uprave prolazile Petrokemijom.

"Sve reakcije prema Petrokemiji su bile trenutne, nijedna dugoročna. I ovo sada, logična je bila obustava isporuke (plina), ako se ne plaća onda je logično da dođe do obustave isporuke", kazao je Marić, ustvrdivši da je ova Vlada pokazala odgovornost i brigu za tu kompaniju i ljude.

Kazao je da je jučer imao sastanak s dobavljačima, konkretno s PPD-om, te se redovna isporuka plina nastavlja. Najavio je da će u sljedećih 10 dana najkasnije kompanija dobiti kredit iz kojeg će namirivati tekuće obveze.

 "Ali istodobno se ide u proces restrukturiranja i dokapitalizacije Petrokemije. Država će zadržati najmanje do iznosa 25 posto plus 1 dionicu da bi imala utjecaja na ključne odluke. Ali, Petrokemija će ići u dokapitalizaciju i privatizaciju i to će biti dugoročno riješenje", rekao je Marić, najavivši da će se to realizirati najvjerojatnije do ljeta.

Na upit ima li zainteresiranih strateških partnera za Petrokemiju, kazao je da su svi dobrodošli te da će biti raspisan javni poziv.

Borovo također do ljeta u dokapitalizaciju

Vlada je na prošlotjednoj sjednici donijela odluku kojom se omogućava da Borovo podigne novi kredit od 46 milijuna kuna kod HBOR-a. Tom odlukom zalažu se dionica Končara i HT-a u vlasništvu države putem CERP-a, kako bi se HBOR-u omogućilo davanje kredita Borovu, isplata plaća i daljnje poslovanje.

"Vatrogasna mjera je data, ona je nužna, ali ta vatrogasna mjera je i suvišna i nepotrebna ako nema dugoročnog rješenja. Ova Vlada je iznimno ozbiljno pristupila i Borovu, opet najprije zbog proizvodnje, zbog 600 zaposlenih, zbog Vukovara kao simbola Hrvatske, zbog  odgovornosti koje Vlada ima prema čovjeku, prema Hrvatskoj", kazao je Marić.

Naveo je da jedna državna tvrtka godišnje potroši 30 milijuna kuna za oglašavanje, a Borovo nema jedne kune za oglašavanje.

Borovo treba također restrukturiranje i u načinu upravljanja te dokapitalizaciju i privatizaciju, ali opet to ne znači otpuštanje i smanjivanje plaća, nego suštinski promijeniti odnos prema tvrtki, rekao je ministar.

Najavio je da će i Borovo do ljeta ići u dokapitalizaciju po istom modelu kao Petrokemije, ustvrdivši da je ovo u financijskom smislu manje zahtjevan predmet od Petrokemije.