Treba ukinuti opći uspjeh? 'Ne pokazuje potencijale učenika...'

Institut za društvena istraživanja objavio je rezultate analize prema kojima u Hrvatskoj 4,9 posto učenika generacije ima zaključnu 'peticu' iz svih predmeta. Među 'superodlikašima' uvjerljivo je više djevojaka, njih 68,4 posto dok je mladića 31,6 posto. 

Po županijama, superodlikaši su najzastupljeniji u Gradu Zagrebu (7,72 posto) i Međimurskoj županiji (6,36 posto). 

Među većim gradovima u Hrvatskoj 'superodlikaši' su najzastupljeniji u Varaždinu, nakon kojeg slijede Zagreb i Velika Gorica. Znatno je niža zastupljenost u Puli (4,15 posto) i Slavonskom Brodu (3,17 posto). 

Najčešće upisuju gimnazijske programe

Čak 94,1 posto učenika iz skupine superodlikaša upisuje gimnazijske programe, nakon čega slijede srednjoškolski programi u području zdravstva (2,3%), ekonomije (1,2%) te elektrotehnike (0,9%). 

Više od polovice učenika iz ove skupine upisuje program opće gimnazije nakon čega slijedi prirodoslovno-matematička gimnazija te jezična i klasična gimnazija.

U odnosu na postotak u ukupnom broju upisnih mjesta, učenici iz ove skupine izrazito su nadzastupljeni u prirodoslovno-matematičkim gimnazijama. U izvješću su korišteni podaci 46050 učenika koji su u školskoj godini 2012./2013. završili osnovnoškolsko obrazovanje.

'Opći uspjeh kao prosjek ocjena ne ukazuje na jake i slabe strane učenika'

Autori Boris Jokić i Zrinka Ristić Dedić ističu kako se trenutačni sustav upisa u srednje škole u Hrvatskoj uvelike oslanja na opći uspjeh učenika u višim razredima osnovne škole kao mjeru obrazovnog postignuća. 

-  Opći uspjeh izračunat kao prosjek zaključnih ocjena ne ukazuje na jake i slabije strane učenika, njihove interese i potencijale i nije valjan pokazatelj onoga što pojedini učenik jest. Stoga nije opravdano korištenje općeg uspjeha pri upisu u srednjoškolsko obrazovanje - zaključuje se u izvješću čiji autori kako su i drugi pokazatelji ukazali da se u Hrvatskoj treba okrenuti kombinaciji vanjskog i školskog vrednovanja koja su izrađena u okviru Cjelovite kurikularne reforme 2015./2016. 

Treba ukinuti opći uspjeh na kraju godine?

Okvir predviđa uvođenje tzv. hibridnog vrednovanja. 

- Zamišljeno je da ispitni centar, u suradnji s učiteljima, osmišljava i sastavlja ispite znanja i vještina učenika iz određenih predmetnih cjelina koje u školama koriste predmetni učitelji putem mrežnih aplikacija (internetsko testiranje). Nakon primjene ispita u školama, učitelji i učenici bi dobili konkretne i individualizirane povratne informacije o rezultatima na pojedinim skupinama zadataka ili cijelim ispitima - istaknuli su u izvješću uz naglasak da bi postupak upisa time postao objektivniji i pravedniji u korist učenika. Okvir predviđa i ukidanje informacije o općem školskom uspjehu u svjedodžbi. 

- Jednostavno zbrajanje učenikovih zaključnih ocjena u svim predmeta nema ni logičnu ni matematičku opravdanost, a štetno je koristiti takvu mjeru učeničkoga postignuća i u selekcijske svrhe, za upis u srednju školu. Motivacijski gledano, opći uspjeh nepovoljno djeluje na učenike jer zanemaruje individualne interese i talente učenika, neopravdano izjednačava bitno različita učenička postignuća i previše ih usmjerava na krajnji rezultat, a ne na proces učenja - zaključuju u izvješću. 

Rezultate cijelog istraživanja pogledajte u dokumentu:

~1852085 by 24sata on Scribd