Washington je početkom 20. stoljeća dodao otok u svoj popis europskih posjeda na zapadnoj hemisferi koje će preuzeti u slučaju velikog napada na SAD.
Trump nazvao premijerku Danske: On stvarno razmišlja o vojnoj intervenciji na Grenlandu
Novoizabrani američki predsjednik Donald Trump je 15. siječnja nazvao dansku premijerku Mette Frederiksen. Buran razgovor je trajao 15 minuta, piše Financial Times. U razgovoru za kojeg su izvori bliski premijerki rekli da je bio strašan, Trump je navodno zaprijetio uvođenjem velikih carina, a sve kako bi izvršio pritisak da se Grenland pripoji SAD-u.
- Bilo je užasno. Bio je vrlo odlučan. Kao hladan tuš. Prije je bilo teško to shvatiti ozbiljno. No sada mislim da je ozbiljno i potencijalno vrlo opasno - rekli su izvori bliski Frederiksen.
Nova administracija u Washingtonu vidi Grenland, ali i Arktik kao buduće bojno polje između SAD-a, Kine i Rusije. Otok ima strateški važan položaj zato što se nalazi na najkraćoj ruti između Europe i Sjeverne Amerike.
SAD želi na Grenlandu postaviti sustave upozorenja na balističke projektile. Washington nije htio prokomentirati ton razgovora između dva državnika, ali ostaje pri svom stavu da je Grenland bitan za SAD.
- Predsjednik Trump jasno je dao do znanja da su sigurnost i zaštita Grenlanda važni za Sjedinjene Države - rekao je glasnogovornik Vijeća za nacionalnu sigurnost Brian Hughes i dodao da Trump želi surađivati s Grenlandom oko obostrane sigurnosti.
Iako je grenlandski premijer Mute Egede najavio potencijalnu samostalnost otoka neposredno prije Trumpove inauguracije, rekao je da otok nije na prodaju i da će o njegovoj budućnosti odlučivati stanovnici.
Trump je još u prvom mandatu spomenuo ideju kupovine otoka, ali nije ni približno bio agresivan kao sada. Izgleda da je Trumpova mašinerija u punom zamahu jer je već i njegov sin posjetio otok i častio beskućnike.
Novo-stari predsjednik je neugodno iznenadio međunarodnu zajednicu svojim ekspanzionističkim idejama. Nekoliko puta je predložio Kanadi da postane 51. savezna država. Osim na Grenland, Trump je oko bacio i na Panamski kanal kojeg je SAD prepustio Panami na Staru godinu 1999.
Trump je početkom siječnja zaprijetio kako će uvesti carine Danskoj ako se usprotivi njegovim planovima za Grenland. Također nije isključio mogućnost vojne akcije za preuzimanje otoka.
Problem je što je Trump nepredvidljive prirode i nitko ne zna jeli stvarno spreman vojno oteti teritorij svojoj NATO saveznici.
- Ljudi doista ne znaju ima li Danska uopće pravo na Grenland, ali ako ima, trebala bi ga predati jer nam je potreban za nacionalnu sigurnost - rekao je Trump na konferenciji za medije nekoliko dana prije početka mandata.
SAD na otoku ima bazu 'Pituffik Space Base'. Baza je dom ozbiljnom broju sustava za za upozorenje na projektile Space Delta 4 i senzora za nadzor svemira i svemirske kontrole Space Delta 2.

Zanimljivo, Trumpov prijedlog o kupovini otoka zapravo uopće nije novina. SAD je još od 19. stoljeća u nekoliko navrata pokušao kupiti otok isto kako je kupio i Aljasku.
Vlada SAD je 1867., 1910., 1946. i 1955. vodila razgovore o kupovini otoka. Nakon Drugog svjetskog rata, Sjedinjene Države tajno su ponudile kupnju Grenlanda.
SAD je početkom 20. stoljeća dodao otok u svoj popis europskih posjeda na zapadnoj hemisferi koje će preuzeti u slučaju velikog napada na Washington.
Tijekom Drugog svjetskog rata SAD je okupirao otok nakon što je Hitler pregazio Dansku. Američka vojska je ostala na otoku do 1948. Tri godine kasnije Washington i Kopenhagen su potpisali sporazum kojim se SAD obvezao da će braniti otok u slučaju napada treće strane.