U 2024. od karcinoma su umrle 13.434 osobe, rak pluća najviše ubija. Objavljena i dobra vijest

Hrvatski zavod za javno zdravstvo povodom Svjetskog dana borbe protiv raka, prezentirao je najnovije rezultate Registra za rak o epidemiologiji raka u Hrvatskoj. 

Tijekom 2023. godine zabilježeno je 26.736 novih slučajeva raka (bez nemelanomskog raka kože), pri čemu je više od dvije trećine oboljelih bilo starije od 65 godina, što jasno odražava snažan utjecaj starenja stanovništva na ukupni teret raka, dok su od novotvorina u 2024. godini umrle 13 434 osobe. Podaci također pokazuju porast petogodišnjeg preživljenja od mnogih vrsta raka, kao i značajan porast broja osoba koje žive nakon postavljene dijagnoze raka koji se približava brojci od 190.000 osoba u Hrvatskoj, objavio je HZJZ.

- U Hrvatskoj sad živi 187.00 osoba kojima je nekad dijagnosticiran rak, obolijevanje više nije iznimka nego stvarnost i moramo reagirati, imamo brojne aktivnosti. Mortalitet pada, a raste preživljenje, u zadnjem petogodišnjem razdoblju s 54 na 59 posto poraslo je petogodišnje preživljenje. Važni su primarni preventivni pregledi, odgovornost je na svakom pojedincu za svoje zdravlje, važno je nepušenje, umejreno korištenje alkohola, reguliranje tjelesne težine, tjelesna aktivnost i odazivanje na preventivne zdravstvene preglede - rekao je ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak. 

Registar za rak Republike Hrvatske, kao jedan od najstarijih populacijskih registara u Europi, ima, kaže, ključnu ulogu u praćenju pojavnosti, ishoda i trendova zloćudnih bolesti. Njegovi podaci, dodaje, čine temelj za planiranje i evaluaciju nacionalnih programa prevencije i ranog otkrivanja raka, kao i za donošenje informiranih javnozdravstvenih odluka. Važan je za plan borbe i strategije protiv raka.

Izvještaj naglašava važnost sustavnog ulaganja u primarnu prevenciju, organizirane programe probira, unaprjeđenje dijagnostike i praćenje ishoda, kako bi se dugoročno smanjio teret raka i poboljšala kvaliteta života oboljelih i njihovo preživljenje.

- Ovi podaci Registra za rak jasno pokazuju da rak nije samo zdravstveni, već i demografski i društveni izazov. Starenje stanovništva znači da će, bez dodatnih i ciljanih intervencija u primarnoj i sekundarnoj prevenciji bolesti, broj oboljelih od raka nastaviti rasti - naglasio je voditelj Registra za rak izv. prof. dr. sc. Mario Šekerija.

Cilj je kaže, smanjiti mortalitet. Hrvatska je, dodaje, druga po incidenciji, treća po mortalitetu u Europi. Rak pluća vodeći je uzrok smrti i kod muškaraca i žena, a za sva sijela raka imamo porast petogodišnjeg preživljenja.

- Rak je danas postala kronična boelst jer je preživljenje 59 posto.Trebamo pojačati odaziv na rano otkrivanje karcinoma i preventivne preglede. u 10 godina četiri puta je povećan fond za posebno skupe lijekove. Važno je ulaganje u linearne akceleratore, projekt je doprinio preživljenju oboljelih od raka jer osim pametnih lijekova sve su više radiokirurški terapijski postupci dodana vrijednost. Ministarstvo je u završnoj fazi evaluacije učinaka akcijskog plana za rak, pripremamo što smo planirali napraviti i koji su rezultati te što nismo dovoljno dobro napravili jer radimo novi trogodišnji akcijski plan za borbu protiv raka - rekla je ministrica zdravstva Irena Hrstić.

Istaknula je da trenutnim stanjem kvalitete života oboljelih imamo dijelove koji su dobri te koji nisu.

- U novom planu gledajući što smo napravili nedostaje praćenje puta pacijenta, kroz manjkavost koja je najveća možemo se fokusirati u naredne tri godine. Trebamo pratiti put pacijenta od prve dijagnoze, u Hrvatskoj postoje primjeri dobre prakse koje trebamo proširiti na sve u Hrvatskoj. Sad postoje koordinatori u bolnicama za onkološke pacijente, negdje to nije dovoljno jasno usmjereno, trebamo ići u poboljšanje. Moramo poraditi na psihološkoj pomoći - poručila je.

O tome da je Hrvatska po dnu po povlačenja EU sredstava za borbu protiv raka, kaže da je to činjenica, ali da su izvori za borbu protiv raka i bolje preživljenje mnogi.

Kod muškaraca najčešći rak prostate, kod žena rak dojke

Rak i dalje predstavlja jedno od najvećih javnozdravstvenih opterećenja u Republici Hrvatskoj. U 2023. godini zabilježeno je 26.736 novih slučajeva raka (bez ne-melanomskog raka kože), pri čemu je 53% slučajeva dijagnosticirano u muškaraca, a 47 % u žena. Gotovo dvije trećine oboljelih bilo je u dobi od 65 godina i više, što odražava izražen utjecaj starenja stanovništva na ukupni teret zloćudnih bolesti.

U 2024. godini zloćudne bolesti ostaju drugi najčešći uzrok smrti s 26% svih smrti (iza bolesti srčano-žilnog sustava), a ujedno i vodeći uzrok prijevremenog mortaliteta. Među uzrocima smrti od raka najviše se ističu rak pluća (vodeći zloćudni uzrok smrti i u muškaraca i u žena u Hrvatskoj), rak debelog i završnog crijeva, rak gušterače, rak dojke i rak prostate, koji zajedno čine 56% ukupnog mortaliteta od zloćudnih bolesti.

Najčešća novodijagnosticirana sijela raka u muškaraca su rak prostate, rak pluća i rak debelog i završnog crijeva, dok u žena dominiraju rak dojke, rak debelog i završnog crijeva i rak pluća. Ta sijela čine najveći udio ukupne incidencije raka i ostaju ključni ciljevi preventivnih, dijagnostičkih i terapijskih intervencija. Analize trendova incidencije i mortaliteta ukazuju na heterogene obrasce među pojedinim sijelima raka i po spolu, s porastom incidencije i padom mortaliteta u mnogim sijelima raka poput raka dojke i raka prostate. Kod raka pluća vidimo jasan pad incidencije i mortaliteta u muškaraca, по nažalost imamo porast i incidencije i mortaliteta u žena pa su ukupni trendovi stabilni. Kod raka debelog i završnog crijeva vidimo pad mortaliteta, uz stabilne ukupne trendove incidencije (još uvijek postoji porast incidencije u žena). Ovi trendovi odražavaju promjene u izloženosti čimbenicima rizika, učinke preventivnih mjera i ranog otkrivanja kao i napredak u liječenju bolesti.

- Analize preživljenja od raka upućuju na kontinuirano poboljšanje ishoda liječenja. Petogodišnje čisto preživljenje za sve zloćudne novotvorine (bez ne-melanomskog raka kože) u osoba dijagnosticiranih u razdoblju 2019.-2023, iznosi 59 % (95% interval pouzdanosti: 58,7-59,4), dok je u osoba dijagnosticiranih u razdoblju 2014.-2018. bilo 54,9%, dok je početkom 2000-ih godina iznosiło 44 %. Najviše petogodišnje čisto preživljenje, iznad 90%, bilježi se kod raka štitnjače, testisa i prostate, dok je najniže preživljenje, ispod 10%, zabilježeno kod raka gušterače i raka jednjaka. Kod raka dojke, petogodišnje čisto preživljenje je poraslo s 84,5% na 87,2%, kod raka prostate s 89,8% na 92,8%, kod raka debelog i završnog crijeva s 54,6% na 57,3% te kod raka pluća s 13 % na 18,1%.

Podaci o prevalenciji raka dodatno potvrđuju rastuće opterećenje bolešću, ali i poboljšanje prognoze: na dan 31. prosinca 2023. godine u Hrvatskoj je živjelo 187.118 osoba kojima je nekada u životu dijagnosticiran rak, što čini 4,8% ukupnog stanovništva, u odnosu na prevalenciju od 63 876 osoba (1,5 %) na kraju 2001. godine. Porast prevalencije odražava kombinirani učinak promjena u incidenciji poboljšanja preživljenja te ima važne implikacije za dugoročno planiranje zdravstvene skrbi. Najučestaliji rak u Hrvatskoj po ukupnoj prevalenciji u Hrvatskoj s preko 39.000 osoba je rak dojke - objavili su iz HZJZ-a.

Podaci za 2022. i 2023.

Podsjetimo, posljednji podaci koje je HZJZ predstavio prije ovih, bili su za 2023. kad je zabilježeno 26.736 novih dijagnoza raka, 14.239 u muškaraca (53%) i 12.497 u žena (47%). Gotovo dvije petine (37%) svih novih slučajeva raka dijagnosticirano je u osoba mlađih od 65 godina.

Najčešća sijela raka kod muškaraca u 2023. godini bila su rak prostate (2927 slučajeva; 21% svih dijagnoza raka u muškaraca), rak dušnika, bronha i pluća (2388; 17%), rak debelog i završnog crijeva (2262; 16%), rak mokraćnog mjehura (753; 5%) i rak bubrega i bubrežne zdjelice (662; 5%). Kod žena najčešća sijela bila su rak dojke (3293 novih slučajeva; 26%), rak debelog i završnog crijeva (1558; 12%), rak dušnika, bronha i pluća (1306; 10%), rak tijela maternice (850; 7%) i rak štitnjače (659; 5%).

Najviše dobno-standardizirane stope incidencije raka (dobno specifične stope prema procjenama stanovništva sredinom godine za 2023., standardizirane na dobnu strukturu Popisa 2011.) u muškaraca zabilježene su u Međimurskoj, Varaždinskoj i Zagrebačkoj županiji, a najniže u Istarskoj, Zadarskoj i Osječko-baranjskoj županiji. Kod žena, stope incidencije raka bile su najviše u Karlovačkoj županiji, Gradu Zagrebu i Varaždinskoj županiji, a najniže u Virovitičko-podravskoj, Krapinsko-zagorskoj i Osječko-baranjskoj županiji.

U 2022. zabilježeno je 26.105 novih dijagnoza raka - 13.865 u muškaraca (53 %) i 12.240 u žena (47 %). 

Broj novopostavljenih dijagnoza vratio se na pretpandemijske vrijednosti, nakon smanjenja incidencije uzrokovanog okolnostima COVID-19 pandemije. Gotovo dvije petine (37 %) svih novih slučajeva raka dijagnosticirano je u osoba mlađih od 65 godina.

Najčešća sijela raka kod muškaraca u 2022. godini bila su rak prostate (2609 slučajeva; 19 % svih dijagnoza raka u muškaraca), rak dušnika, bronha i pluća (2392; 17 %), rak debelog i završnog crijeva (2251; 16 %), rak mokraćnog mjehura i drugog urotelnog sustava (891; 6 %) i rak bubrega (617; 5 %).
Kod žena najčešća sijela bila su rak dojke (3088 novih slučajeva; 25 %), rak debelog i završnog crijeva (1612; 13 %), rak dušnika, bronha i pluća (1275; 10 %), rak tijela maternice (817; 7 %) i rak štitnjače (574; 5 %). 

Muškarci su od karcinoma najviše obolijevali u Međimurskoj, Virovitičko-podravskoj i Krapinsko-zagorskoj županiji, a najmanje u Ličko-senjskoj, Vukovarsko-srijemskoj i Šibensko-kninskoj županiji. Kod žena, stope incidencije raka bile su najviše u Gradu Zagrebu, Splitsko-dalmatinskoj i Primorsko-goranskoj županiji, a najniže u Zadarskoj, Vukovarsko-srijemskoj i Šibensko-kninskoj županiji.