U Beču počinju nuklearni pregovori Irana i Zapada

Diplomati napominju da je sve manje vremena za spas sporazuma iz kojeg se 2018. jednostrano povukao tadašnji američki predsjednik Donald Trump čime je razbjesnio Iran i zapanjio druge potpisnice, Veliku Britaniju, Kinu, Rusiju, Njemačku i Francusku.

Održano je šest krugova neizravnih razgovora od travnja do lipnja. Novi krug razgovora počinje nakon stanke zbog izbora novog predsjednika Islamske Republike Iran, Ebrahima Raisija koji je predstavnik tvrdolinijskog klera.

Nova skupina pregovarača iz Teherana postavila je zahtjeve koje američki i europski diplomati smatraju nerealnima, napominju zapadni diplomati.

Teheran zahtijeva da SAD i EU ukinu sve sankcije nametnute od 2017. uključivo one koje nisu povezane s nuklearnim programom.

Istodobno, zaoštreni su sukobi Teherana s Međunarodnom agencijom za atomsku energiju (IAEA).

Pošto je Trump povukao SAD iz sporazuma Iran je i sam postupno odustajao od poštivanja odredaba sporazuma i povećao stupanj obogaćivanja uranija.

Inspektori IAEA-e žalili su se da im iranski stručnjaci odbijaju dopustiti ponovno postavljanje nadzornih kamera na postrojenja.

Iranski dužnosnici rekli su uoči sastanka u ponedjeljak da je njihov fokus na ukidanju sankcija, a ne na nuklearnim pitanjima. Takav stav očituje se i u sastavu četrdesetčlanog izaslanstva na pregovorima u kojem su većina ekonomisti.

"Zapad mora platiti cijenu jer se nije držao svoje strane ugovora. Kao i u poslu, ugovor je ugovor i tko ga raskine snosi posljedice", napisao je vodeći iranski nuklearni pregovarač Ali Bagheri Kani u kolumni za Financial Times u nedjelju.

Diplomati otkrivaju da je Washington predložio privremeni otvoreni sporazum koji bi bio na snazi sve dok se ne postigne stalni sporazum.

Neuspjeh u pregovorima mogao bi imati i odgovor iz Izraela koji ističe da će i vojne opcije biti na pregovaračkom stolu.

"Pregovori ne mogu trajati vječno. Nužno je ubrzati proces", napisao je na Twitteru izaslanik iz Moskve Mihail Uljanov.