Tek 1,6 posto učenika u Zagrebu pozitivno na brzom testiranju

UN proglasio Dan pripravnosti na epidemije

Godinu dana nakon pojave koronavirusa, Opća skupština UN-a proglasila je u ponedjeljak 27. prosinca Međunarodnim danom pripravnosti na epidemije, u pokušaju da osigura da se nauče lekcije iz pandemije koronavirusa za buduće zdravstvene krize.

Koronavirus se pojavio u kineskom gradu Wuhanu krajem prošle godine i potom proširio po cijelom svijetu, zarazivši dosad više od 66 milijuna ljudi i usmrtivši oko 1,5 milijuna.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) proglasila je u ožujku pandemiju, za što su SAD i više drugih zemalja rekli da je došlo prekasno.

Opća skupština UN-a koja ima 193 članice usvojila je konsenzusom rezoluciju u kojoj priznaje potrebu "podizanja razine pripravnosti kako bi na svaku epidemiju koja bi se mogla pojaviti odgovor bio što je moguće brži i što je moguće učinkovitiji".

S obzirom da je Opća skupština ranije proglasila međunarodne dane posvećene šahu ili jogi "čini se poštenim da i epidemije imaju svoj dan", objavio je čelnik međunarodne krizne skupine UN-a Richard Gowan.

UN-ova rezolucija ističe važnost međunarodne suradnje i multilateralizma.

"Pandemija nas je zatekla nespremne, ali je i poslužila kao poziv na buđenje za poboljšanje naše pripravnosti", rekao je vijetnamski veleposlanik  Dang Dinh Quy predstavljajući rezoluciju.

"Vjerujemo da će Međunarodni dan pripravnosti na epidemije biti dobar način za postizanje tog cilja", dodao je.

U SAD-u u tjednu umrlo 15 tisuća ljudi

U Sjedinjenim Državama je prošlog tjedna od covida-19 umrlo 15.000 ljudi, što je najsmrtonosnijih tjedan od travnja, dok zdravstveni stručnjaci upozoravaju da najgore tek dolazi. 

Broj novih slučajeva je porastao za 19 posto na 1,4 milijuna u tjednu do 6. prosinca, nakon pada u tjednu prije jer su mnogi centri za testiranje bili zatvoreni za Dan zahvalnosti, prema Reutersovoj analizi državnih izvješća.

Rhode Island i Indiana su imali najviše zaraženih, s više od 700 pozitivnih na 100.000 stanovnika. 

Vlada i zdravstveni dužnosnici su upozorili da će broj umrlih rasti sljedećih tjedana i mjeseci jer će ljudi tijekom blagdana putovati i sastajati se s obiteljima, unatoč upozorenjima zdravstvenih službi. 

"Mislim da će siječanj biti strašan jer će se oboljelima tijekom Dana zahvalnosti pridružiti i oboljeli tijekom Božića", rekao je Anthony Fauci, vodeći stručnjak za zarazne bolesti, prenosi Newsweek. 

Južna i Sjeverna Dakota su prošlog tjedna imale najviše smrtnih ishoda zaraza prema broju stanovnika, dok su Texas i Illinois imali najviši broj umrlih od svih saveznih država, svaka po više od 1200.

Grčka produžila mjere do 7. siječnja

Grčka vlada je objavila u ponedjeljak da produžuje do 7. siječnja glavne mjera ograničenja, među kojima zatvaranje škola, kako bi se obuzdalo širenje koronavirusa, posebno visoko u studenom.  

"Sporo je poboljšanje epidemioloških podataka i smanjenje pritiska virusa, puno sporije od predviđenog", izjavio je glasnogovornik vlade Stelios Petsas.

"Povratak u normalu mora biti postupan i siguran", rekao je na konferenciji za novinare. 

Naglasio je da "škole, sudovi, restorani, sportske dvorene i skijališta ostaju zatvoreni do 7. siječnja". 

"Bit će produžena i zabrana kretanja izvan općine boravišta, a putnici koji ulaze u zemlju moraju u desetodnevnu karantenu", rekao je glasnogovornik. 

U ponedjeljak su otvoreni dućani, što je prva iznimka iz stroge karantene uvedene 7. studenoga, uz policijski sat i zabranu okupljanja. 

Premijer Kiriakos Micotakis je najavo da će se na božićnom okupljanju moći sastati najviše devet osoba.

"Broj hospitaliziranih je i dalje visok, danas 4008 prema 4079 20. studenoga" i pritisak na bolnice je velik, zbog brojnih intubiranih osoba i zauzetih kreveta na intenzivnoj njezi", precizirao je Petsas. 

Relativno pošteđena u prvom valu epidemije, u Grčkoj je u studenom umrlo 1882 oboljelih. 

Do sada je u zemlji umrlo 3000 od 115.400 zaraženih koronavirusom.

"Ako sve bude u redu, cijepljenje stanovništva će početi početkom siječnja", izjavio je Micotakis.

Brzo testiranje u Zagrebu: Tek 1,1 posto učenika osnovnih škola pozitivno

U Zagrebu je provedeno brzo antigensko testiranje u osnovnim i srednjim školama.

Testiranju je pristupilo ukupno 1925 učenika, od čega je 1073 bilo učenika osnovnih škola te 852 učenika srednjih škola. Od 365 testiranih djelatnika škola Grada Zagreba, 57.3 % je bilo djelatnika osnovnih škola.

Prisutnost antigena virusa SARS-CoV-2 brzim testom za detekciju antigena utvrđena je kod 31 učenika (1,6 % svih testiranih učenika). Pritom je udio učenika s pozitivnim nalazom bio viši u srednjim školama (19 učenika, 2,2 %) nego u osnovnim školama (12 učenika, 1,1 %).

U polovici osnovnih škola niti jedan testirani učenik nije imao pozitivan nalaz, dok se u preostalih šest škola broj učenika s pozitivnim nalazom kretao od 1 do 3.

Također, u dvije srednje škole niti jedan učenik nije imao pozitivan nalaz, dok je u preostalih pet škola broj učenika s pozitivnim nalazom bio u rasponu od 2 do 7.

Bilo je ukupno 12 djelatnika (3,3 %) s pozitivnim nalazom brzog testa za detekciju antigena, pri čemu je udio djelatnika s pozitivnim nalazom bio viši kod djelatnika srednjih škola (7 djelatnika, 4,5 %) nego kod djelatnika osnovnih škola (5 djelatnika, 2,4 %). 

WHO protiv obaveznog cijepljenja

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) izjavila je u ponedjeljak da cijepljenje protiv covida-19 ne bi trebalo biti obavezno osim u specifičnim profesionalnim okolnostima.

Dolazak cjepiva je "dobra vijest", naglasio je Michael Ryan, direktor za hitna pitanja u WHO-u na konferenciji za novinare i naglasio da treba bolje objasniti prednosti cjepiva, umjesto uvođenja obaveznog cijepljenja.

"Ne mislim da treba uvesti obvezu cijepljenja", rekla je Kate O'Brien, direktorica odjela za imunizaciju i cjepiva u WHO-u, i navela da je "iskustvo pokazalo kada su zemlje željele uvesti obvezu nekih cjepiva, to nije odnijelo željele učinke". 

"Mislim da ne trebamo razmišljati o tome da države odrede da cijepljenje protiv covida-19 bude obavezno", naglasila je.

Ali mogu postojati "određene situacije u zemljama u kojima postoje profesionalne okolnosti za koje bi bilo potrebno ili jako preporučljivo cijepljenje", dodala je i navela "određena radna mjesta u bolnicama".

Direktor WHO-a, Tedros Adhanom Ghebreyesus, pozvao je zemlje koje predviđaju cijepljenja sljedećih tjedana i mjeseci da prvenstveno cijepe one kojima je to najpotrebnije, jer će u početku količina cjepiva biti ograničena.

WHO je preporučio da se najprije cijepe zdravstveni djelatnici koji su jako izloženi opasnosti zaraze, i najizloženije osobe koje boluju od teških bolesti ili su poodmakle dobi.

Kako će se povećavati količina dostupnog cjepiva, WHO dalje preporučuje cijepljenje osoba s većim rizikom od teških oblika covida-19, odnosno onih koje imaju zdravstvene probleme i marginaliziranih skupina s većim rizikom, precizirao je generalni direktor WHO-a 

Kako najbogatije zemlje ne bi kupile sve doze cjepiva koje će biti dostupne u ograničenoj količini, WHO je pokrenuo mehanizam ACT- Accelerator koji treba omogućiti pravednu raspodjelu cjepiva.

Za to je potrebno 4,3 milijarda dolara odmah, navodi WHO koji žali zbog nedostatnih primljenih financija.  

"Za sada postoji preveliki jaz između riječi i djela, kako bismo imali rezultata", zaključio je Tedros.