'Nakon ove Vlade cijela kultura će stati ispod ustaške kape'

SDP-ov zastupnik Nenad Stazić pozvao je u četvrtak u Saboru kulturne djelatnike da dignu glas protiv smanjenju sredstava za financiranje zaklade Kultura Nova, ustvrdivši da će, ne učine li to, "nakon ove vlade i ministra ostatci kulture stati pod jednu ustašku kapu".

Stazić je to rekao nakon stanke koju je zatražio u ime Kluba SDP-a, podsjetivši kako je ministar Zlatko Hasanbegović poništio nekoliko javnih poziva za imenovanje upravnog odbora i ravnatelja Zaklade, koja će od 1. svibnja ostati bez kompletne uprave.

Naglasio je kako je riječ o zakladi koja je kroz program podrške u 2015. podržala 118 projekata te koja treba provesti i jedan UNESCO-ov projekt vrijedan 202.000 kuna. "Nama UNESCO daje novce, a ministar se trudi da učini sve kako bi zaklada koja ga treba provesti prestala postojati", ustvrdio je Stazić.

'Smanjenje novca za kulturu vrijeđa'

Od Ministarstva uprave zatražio je da žurno imenuje povjerenika koji će do izbora nove uprave voditi Zakladu.

"Ako do toga ne dođe, pozivamo sve kulturne radnike kojima je stalo do očuvanja kulture u Hrvatskoj, koja je ozbiljno ugrožena djelovanjem ove vlade i ministra, da dignu svoj glas i da ne dopuste daljnje devastiranje kulture. Možda neće biti dovoljno dići samo glas, možda ćemo morati podići i šator, imamo sad upražnjeno mjesto, da pod taj šator sakrijemo sve što je ostalo od kulture u Hrvatskoj. Ne napravimo li to, onda će ti ostatci kulture nakon ove vlade i ministra stati jedino pod jednu ustašku kapu", ustvrdio je Stazić.

Nada Turina Đurić (HNS) kazala je, pak, kako je vrijeđa to što se smanjuje novac za kulturne ustanove i projekte u primorju i Rijeci.

"Jednoj od najkvalitetnijih institucija, HNK Ivana plemenitog Zajca, uskraćena su sredstva pod isprikom da se program ne uklapa u kriterije ministarstva. S obzirom na znanu situaciju koju smo imali u javnoj debati oko HNK u Rijeci, da se na ovaj način pokušava onemogućiti realizacija programa, s krajnjom intencijom da se pokuša maknuti osobu s čelnog mjesta", uvjerena je Turina Đurić.

Ministra Hasanbegovića je pozvala da preispita i odluku o smanjenju proračunskih davanja za dnevnik talijanske manjine "La voce del popolo", koji je, kaže, dio tradicije i kulture te stvar poštivanja nacionalne manjine.

Prgomet: Tražim izvanrednu sjednicu o reformama

Drago Prgomet rekao je kako HRID do danas nije dobio odgovor od Vlade na pitanja koja se državna poduzeća namjeravaju privatizirati i tko je zainteresiran za kupnju zemljišta u Slavoniji.

- HRID nije protiv privatizacije, ali se protivimo privatizaciji željeznica, telekomunikacija, šuma i voda - rekao je.

Predložio je da o tome raspravlja Sabor na izvanrednoj sjednici.

- Odluka takve sjednice trebala bi obvezivati svaku Vladu, a ne samo trenutnu. Umjesto da vodimo ratove svojih očeva, trebamo početi misliti na život svoje djece - zaključo je Prgomet.

Stanka u Saboru zbog najavljene privatizacije javnih poduzeća

Nacionalni program reformi i najavljena privatizacija državnih javnih poduzeća s ciljem da se smanji javni dug te o Zakladi „Kultura Nova“ teme su o kojima su zastupnici progovorili na početku zasjedanja. Drago Prgomet (Hrid) podsjetio je da je od Vlade tražio odgovor o kojim se tvrtkama radi, ali do danas ističe nije dobio odgovor. Istu sudbinu doživjelo je i pitanje kojem se investitoru radi kada je premijer rekao da ima investitora za kupovinu zemlje u Slavoniji. 

- Smatramo da posao premijera nije tražiti, prodavati zemlju po Slavoniji jer vođenje države nije vođenje korporacije nego vođenje javnim dobrima - ustvrdio je Prgomet. 

Naveo je da su s obzirom na našu kratku povijest i nejasne odgovore jasno zašto su ljudi zabrinuti kada se spomene privatizacija. Podsjetio je da je Državni ured za upravljanje državnom imovinom raspisao natječaj u kojem traži usluge savjetnika citiram za početnu i neovisnu ocjenu portfelja trgovačkih društava u vlasništvu RH prije donošenja odluke o privatizaciji trgovačkih društava u vlasništvu RH, a kasnije se pokušalo, ističe, neuvjerljivo opravdati da se radi tek o analizi radi uvida u stanje. 

- Zašto se radi analiza u tvrtkama koje su već analizirane? Radimo analize analize da bismo valjda opet analizirali sve to što dobijemo kao podatke. Po mojim informacijama samo u HEP-u je kako tvrde upućeni potrošeno preko 30 milijuna kuna za analizu stanja u toj firmi. Potrošili smo 50 milijuna kuna radi uvida u stanje u Hrvatske ceste da bismo na kraju odustali od monetizacije. Navodno je u zadnjih deset godina samo u Hrvatskim šumama potrošeno preko 6 milijuna kuna opet radi analize stanja prestrukturiranja i moguće privatizacije - pobrojao je Prgomet. 

I dok Vlada tvrdi da se neće privatizirati strateška poduzeća upitao je zašto su na tom popisu Hrvatske šume. 

- Hrid nije protiv privatizacije i doista ne smatramo da država treba imati udjela ili biti vlasnik 1400 poduzeća. Treba svakako privatizirati državna poduzeća za koje ne postoje niti ekonomski niti javni interes i koja se mogu natjecati na tržištu ali se privatiziramo, ali se protivimo bilo kakvoj privatizaciji šuma, zemlje i infrastrukture. Javne usluge se mogu privatizirati ali infrastruktura ne, poput željeznice, prijenosa struje ili telekomunikacija - poručio je. 

Prgomet je predložio i da se o ovom pitanju od nacionalnog interesa raspravi Sabor te da se jasno utvrdi koja to poduzeća mogu ići u privatizaciju, a koja ne te da se tom odluko obvežu sve Vlade, a ne da svaka radi svoj plan privatizacije i restrukturiranja kao da od svake Vlade počinje politički život u Hrvatskoj. 

- Umjesto da trošimo energiju o bivšem predsjedniku, o komemoracijama, da vodimo ratove svojih očeva, bilo bi krajnje vrijeme da pođemo voditi računa o budućnosti vlastite djece barem dok ju imaju - zaključio je. 

Tomislav Končevski (Laburisti) također se dana da najavljena privatizacija ne podrazumijeva rasprodaju Hrvatskih šuma i Hrvatskih voda. 

- Vi jedini koji sebe doživljavate Domoljubima očekujete od svih nas da u to povjerujemo. Mislim da su devedesete godine pokazale koliki ste bili domoljubi i što je značila privatizacija u Hrvatskoj i kako je ona prošla za firme, radnike i općenito za državu - izjavio je. 

Napomenuo je da nema vjeru ni nadu da će se to odraditi na način koji se to prezentira narodu. 
- Jedino ako nećete to potpisati kod javnog bilježnika pa da on to ovjeri pa da budemo sigurni u to da će se to tako dogoditi - rekao je Končevski. 

Naveo je da je Vlada najavila puno reformi, a sve koje planiraju vladajuću provoditi, kaže, idu na štetu naroda. 
- To nisu reforme. Obećavali ste da ćete narodu olakšati, a ne otežati stanje, dizati cijene razno raznim uslugama a pogotovo zdravstvenim uslugama. Mislim da reforma, da ćemo raditi do 67 godina je jednostavno ludost - kazao je. 
Nenad Stazić (SDP) govorio je o zakladi „Kultura nova“ koja upozorio je, zbog neshvatljivog djelovanja ministra kulture 1. svibnja ostaje bez svih svojih upravnih tijela i time će praktički prestati postojati. Napomenuo je da je riječ o zakladi koja programe UNESCO-a. Upozorio je da će ovaj potez rezultirati nemjerljivom štetom i nevjerojatnom sramotom za Hrvatsku. Od Ministarstva uprave zatražio je da hitno imenuje povjerenika. 

- Ako do toga ne dođe pozivamo sve kulturne radnike kojima je stalo do očuvanja kulture u Hrvatskoj, kulture koja je ozbiljno ugrožena djelovanjem ove Vlade i njezinog ministra da dignu svoj glas i da ne dopuste daljnje devastiranje hrvatske kulture i ovakvu nevjerojatnu štetu. Možda neće bit dovoljno dići samo glas kulturni radnici, možda ćemo morati podići i šator. Imamo sad upražnjeno mjesto da pod taj šator sakrijemo sve što je ostalo od kulture u RH. Ne napravimo li to onda će ti ostaci kulture u RH nakon ove Vlade i ovog ministra stati jedino pod jednu ustašku kapu - zaključio je Stazić. 

Ivan Šuker (HDZ) upitao je kolege zastupnike "da li smo mi stvarno spremni za reforme i da li smo spremni da se neke stvari promijene u ovoj državi". Napomenuo je da će Vlada predstaviti reformi paket reformi te da je normalno da će oporba u tim reformama tražiti nešto po čemu može udarati.

- Unutra reformi bit će postavljeni i ciljeve koje se želi postići do kraja mandata, da tako kažem postaviti će se prolazna vremena. I po tim prolaznim vremenima ćemo moći govoriti da li je Vlada uspjela ili nije - naveo je HDZ-ovac.

Nastavili raspravom o Mesićevom uredu

Sabor je rad nastavio raspravom o prijedlogu zakona koji predviđa ukidanje ureda bivšem predsjedniku Stjepanu Mesiću. Oporba je upozorila da je ovaj prijedlog na granici ustavnosti. Josip Salapić (HDSSB) neprimjerenim smatra ovakav obračun. 

- Apsolutno je neprimjereno da čovjek od 82 godine nekome služi kao vreća za boks u debitantskim nastupima u Saboru. Radi se o predsjedniku države kojega je netko izabrao. On je bio 10 godina predsjednik Republike Hrvatske i kako se kaže, narod koji se odrekne svoje prošlosti nema ni svoje budućnosti. Mi ne možemo izbrisati niti njegovo djelovanje koje je bilo ovakvo ili onakvo, ja ga nisam izabrao. Ne možemo zaboraviti niti bivše premijere, niti Račana, niti Milanovića a ne možemo zaboraviti niti gospođu Kosor, niti Sanadera bez obzira što mislili o tome - upozorio je.

Salapić je kazao kako bi bio za to sa mu se smanji proračunski novac na 100.000 do 200.000 kuna čime bi se, kaže, izbjegao Ustavni sud, a Uredu bivšeg predsjednika omogućilo da sponzore i da politiku u granicama zakona provodi na način kako mu zakon dozvoljava.

Davorin Mlakar (HDZ) naveo je da tu postoji niz prijepora o njegovoj ulozi u hrvatskoj politici. 

- S vremenom vjerojatno i protekom vremena sve više će dobivati neke ocjene pa ćemo moći procijeniti koliko je ona bila pozitivna, negativna, koliko je išla prema ugledu ili suprotno RH. Zalažem se za svakog predsjednika Republike da ima pristojnu mirovinu. Jer država koja neće omogućiti svojim dužnosnicima tog ranga, izabranim od naroda da pristojno mogu živjeti govori puno o samoj sebi i o našim niskim strastima. S druge strane da se mora njemu dati neko posebno pravo koje uskraćujete drugim bivšim predsjednicima, to mislim da je pravno neodrživo - rekao je HDZ-ovac.