"U spavaonicama vlaga i mrak, negdje primjenjuju mjere sputavanja bez protokola..."

Analiza stanja ljudskih prava i jednakosti u Hrvatskoj u 2023. koje je objavila Pućka pravobraniteljica Tena Šimonović Einwalter, otkriva, između ostalog, loše stanje u nekim domovima za starije. Temeljem pritužbi koje pravobraniteljica zaprima, traži provođenje inspekcijskog nadzora Ministarsva rada i socijalne politike, ali može i nenajavljeno obilaziti domove.

- Na zahtjev pučke pravobraniteljice inspektori su proveli inspekcijski nadzor u jednom obiteljskom domu, gdje je utvrđeno da je u više spavaonica prisutna vlaga te da se kao spavaonica koristi prostorija bez mogućnosti prirodnog prozračivanja, koja danju nije osvjetljena prirodnom svjetlošću jer prozori gledaju u privatni prostor predstavnika doma, radi čega su rolete spuštene, pa korisnice borave u mraku, piše u izvješću Pravobraniteljice. .
Također, povodom pritužbe na jedan privatni zagrebački dom za starije koji djeluje na dvije lokacije, među ostalim i u stambenoj zgradi, inspektori su utvrdili da se u domu primjenjuju mjere prisile tzv. humanog sputavanja, a da nije donesen Protokol o humanom sputavanju.

- Pritom upozoravamo da je u ovakvim situacijama potrebno postupati sukladno Zakonu o zaštiti osoba s duševnim smetnjama, u kojem se navodi da ustanove socijalne skrbi mogu primjenjivati mjere prisile prema osobama s težim duševnim smetnjama pod uvjetima i na način propisan odredbama tog zakona, kaže izvješće. Psihijatar je taj koji donosi odluku o primjeni mjere prisile, i tu prisilu nadzire. 

-  Iako postoji mogućnost zbog iznimne hitnosti da odluku donese medicinska sestra ili drugo zdravstveno osoblje, potrebno je odmah obavijestiti psihijatra koji će pregledati osobu i odlučiti o daljnjoj primjeni mjere prisile. Istovremeno, inspektori su utvrdili da je u domu zaposlena jedna medicinska sestra (umirovljenica bez licence), zaposlena na 4 sata dnevno i koja vodi brigu o zdravlju 59 korisnika na dvije lokacije. Nadalje, u spavaonicama korisnika na pojedinim prozorima nedostaju zavjese, da se rolete ne mogu namjestiti ili ih nema, da su jastučnice dotrajale ili ih nema, da nedostaju plahte na madracima i druge okolnosti. Postupanje u ovom slučaju i dalje je u tijeku, stoji u izvješću. 
Kako se nastavlja, inspekcijskim nadzorom provedenim u jednom decentraliziranom domu utvrđeno je da ne postoje posebni dijabetički jelovnici, iako su na smještaju korisnici koji boluju od dijabetesa, a u tom istom domu spavaonice, kupaonice i sanitarni čvorovi nemaju dojavne uređaje povezane sa prostorijom za dežurstvo. Domu je naređeno da u roku 60 dana uvede sustav dojave, no prema navodima sada već bivše ravnateljice Dom u navedenom roku, bez financijske pomoći osnivača (županije), nije bio u
mogućnosti osigurati potrebna financijska sredstva, niti provesti postupak javne nabave i izvođenja radova te je zatraženo produljenje rokova.
U većini decentraliziranih domova za starije i nemoćne osobe, pa tako i u Domu za starije osobe Peščenica, koji je pučka pravobraniteljica obišla u rujnu 2023., prisutan je manjak medicinskih sestara – na raspisane oglase za posao u decentraliziranim domovima se javlja mali broj kandidata zbog niskih plaća i zahtjevnih uvjeta rada, a svemu dodatno pridonosi i činjenica da je medicinsko osoblje u sustavu socijalne skrbi slabije plaćeno nego u sustavu zdravstva.
Decentraliziranim domovima teško je pronaći i druge kadrove – primjerice njegovateljice ili kuhare, koji na obali mogu više zaraditi u
restoranima. S obzirom na alarmantni manjak kadra, osnivači bi trebali aktivno poduzimati mjere radi privlačenja i zadržavanja djelatnika bez kojih domovi za starije i nemoćne ne mogu funkcionirati. 
- S obzirom na velik broj stranih radnika u drugim djelatnostima, za očekivati je i njihovo zapošljavanje u dugotrajnoj skrbi o čemu već govore prvi primjeri domova koji ih zapošljavanju, poput Doma za starije osobe Peščenica ili Doma za starije i nemoćne osobe Vis. Izazov je svakako dugotrajan proces priznavanja kvalifikacija, ali i nepoznavanje jezika, kaže se u izvješću. 
Do velike dodatne potrebe za kvalificiranim kadrom svakako će doći i nakon što se izgradi planiranih osamnaest centara za starije osobe, a koji će, uz niz izvaninstitucionalnih usluga poput dostave obroka, pomoći u kući i organiziranih dnevnih aktivnosti, osigurati smještaj za korisnike kojima je potrebna dugotrajna skrb, i to u obliku integrirane socijalne i zdravstvene skrbi na primarnoj razini, navodi se. .
- I dalje iznimno zabrinjava rad ilegalnih pružatelja usluge smještaja osoba, čiji rad najčešće prijavljuju treće osobe. Povodom anonimne prijave da su u korisnici u objektu u Splitsko-dalmatinskoj županiji zatvoreni od 0-24, da nema ni medicinske sestre ni njegovateljice te da pet dana jedu istu hranu, pučka pravobraniteljica zatražila je provođenje inspekcijskog nadzora. Nadzorom je utvrđeno da se usluga pruža bez licence, i to za 13 starijih i nemoćnih osoba. Pritom se ilegalni pružatelj usluge smještaja na svojim moderno dizajniranim internetskim stranicama reklamira kao „dom za starije i nemoćne … s predivnim pogledom na more“, iz čega se ni po čemu ne bi moglo zaključiti da isti nema licencu za pružanje usluge smještaja starijim i nemoćnim osobama, navodi pravobraniteljica. Ističe da ni prekršajne kazne za pružatelje usluge smještaja, pooštrene novim Zakonom o socijalnoj skrbi, ne mogu imati dovoljno snažan odvraćajući učinak ako, nakon što inspektori podnesu optužni prijedlog, u predmetu nastupi zastara prekršajnog progona, kao što se dogodilo u slučaju ilegalnog doma u Zadarskoj županiji. Nastavio je s radom suprotno izrečenom
rješenju inspektora.
- Uz to, mnogi korisnici smješteni kod pružatelja usluge smještaja koji nema licencu ili kojem je zabranjen rad ili članovi njihovih obitelji o navedenom često nemaju nikakva saznanja, niti znaju gdje bi i kako provjerili radi li se o ilegalnom pružatelju usluge smještaja. Mnogi se, naime, u potrazi za smještajem vode usmenom preporukom te informacijama objavljenim na internetskim stranicama domova, koje uređuju sami domovi, i koji ne prolaze nikakvu provjeru, kaže pravobraniteljica. 
- Pravilnikom o mjerilima za pružanje socijalnih usluga propisani su posebni uvjeti prostora i opreme, te je predviđen veći broj zaposlenika, no iz pritužbi je vidljivo da obitelji oboljele od Alzheimera smještaju i u domove koji za takav smještaj nemaju
niti uvjete niti licencu za pružanje usluge smještaja za osobe oboljele od Alzheimera, te su u takvim domovima korisnici bez odgovarajuće skrbi te nerijetko izloženi zanemarivanju, vezivanju i zaključavanju. Navedeno potvrđuje i slučaj korisnika koje su inspektori zatekli na katu jednog obiteljskog doma u središnjoj Hrvatskoj, gdje su korisnici bili sami i zaključani sa vanjske strane te su sa balkona skinute kvake. Rješenjem inspektora naređeno je predstavniku obiteljskog doma da prestane pružati uslugu smještaja korisnicima IV. stupnja usluge te mu je zabranjeno primjenjivati mjere prisile i ograničavati slobodu smještenim korisnicima, stoji dalje u izvješću. 
Prošle godine su, nastavlja, provedena dva redovita obilaska i to Doma za starije osobe Pešćenica, Zagreb  i Doma za starije i nemoćne osobe Vinkovci kako bi se utvrdila razina poštivanja ljudskih prava osoba starije životne dobi u institucionalnoj skrbi. 
Nedostatak osoblja predstavlja jedan od krucijalnih problema, što je posebice vidljivo u Domu Pešćenica u kojemu je sistematizacijom radnih mjesta predviđeno 23 medicinske sestre/tehničara, a u vrijeme obilaska poslove toga radnog mjesta obavljalo je samo osam izvršitelja.  Također, u sistematizaciji radnih mjesta predviđeno je da poslove njegovatelja/ice obavlja 35 izvršitelja, a u vrijeme obilaska te poslove u Domu je obavljalo 17 njegovateljica pa je upitna dnevna realizacija pomoći i njege korisnicima u odnosu na vrstu i stupanj usluge. Taj problem pokušava se riješiti na način da se zapošljavaju umirovljenici na pola radnog vremena, kroz suradnju sa Zdravstvenim veleučilištem čiji studenti obavljaju praksu u Domu kao i kroz zapošljavanje stranih radnika.
U Domu Vinkovci u odnosu na postojeću sistematizaciju nedostaje pet medicinskih sestara/tehničara i 11 njegovatelja/ica. Nedostatan broj angažiranog osoblja posebno je problematičan kada je jedan dio djelatnika na bolovanju ili koristi godišnji odmor, što se odražava na kvalitetu i učinkovitost usluge prema korisnicima te je stoga potrebno popuniti sistematizirana radna mjesta, kako bi se osigurali uvjeti za pružanje adekvatne njege i zdravstvene zaštite.
Oba su doma pozicionirana na pristupačnim terenima s nesmetanim prilazom prijevoznim sredstvima kao i pješačkim prilaznim putevima pa se nesmetano mogu kretati i korisnici smanjene pokretljivosti kao i korisnici koji se koriste pomagalima za pokretljivost. Lokacije navedenih ustanova omogućuju organiziranje i korištenje usluga zdravstva, kulture i drugo budući da postoji dobra prometna povezanost s ostalim gradskim četvrtima kao i mogućnost korištenja organiziranog javnog prijevoza što, posebice pokretnim korisnicima, omogućuje održavanje i prijašnjih društvenih veza. Izvješće je pozitivno i kad su u pitanju sobe u tim domovima - prozračne su, dobro osvijetljene zimi grijane, ali su klimatizacijski uređaji instalirani samo na hodnicima ili samo u pojedinim sobama pa visoke temperature tijekom ljetnog razdoblja mogu nepovoljno djelovati na njihovo raspoloženje i zdravstveno stanje.
U razgovoru sa korisnicima Doma Pešćenica koji se nalaze na stacionarnom odjelu nisu bile zaprimljene pritužbe na neljudsko ili ponižavajuće postupanje, međutim bilo je primjedbi na obavljanje njege te grubo postupanje djelatnika prilikom kupanja. Većina korisnika je potvrdila da im je kupanje organizirano jednom tjedno te da se pelene mijenjaju po potrebi. Međutim bilo je primijećeno da se njega ne odvija potpuno te ju je potrebno provoditi temeljito, uključujući redovno održavanje noktiju i kose te umivanje tekućom vodom, kaže izvješće. Prema informacijama uprave Doma u obavljanju njege su uključeni strani radnici koji nemaju potrebnu edukaciju, međutim u ovom trenutku su neophodni zbog nedostatka osoblja, a problem dodatno pogoršava i povećavanje broja korisnika 3. stupnja. Ujedno strani radnici nedovoljno poznaju i govore hrvatski jezik te je potrebno za njih organizirati tečaje kako
bi se mogli lakše sporazumijevati sa korisnicima Doma.