Cigarete će poskupjeti i do 58 lipa po paketu: To nije baš puno

Na dnevnom redu sjednice Vlade je, uz ostalo, prijedlog novog Zakona o javnoj nabavi, kojim se, kao najvažnija novina, kao kriterij za odabir najpovoljnije ponude umjesto najniže cijene uvodi kriterij ekonomski najpovoljnije ponude. Vlada je donijela i uredbu o visini trošarine na duhanske proizvode te izmijenila uredbu kojom se određuju kriteriji za odabir čelnih ljudi trgovačkih društava od strateškog interesa za Republiku Hrvatsku.

__________________________________________________________________________________________________

Prije sjednice Vlade na kojoj je jedna od točaka Prijedlog uredbe o izmjenama Uredbe o kriterijima za provedbu postupaka odabira i imenovanja predsjednika i članova uprava trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku, ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Oleg Butković komentirao je zašto će neke članove imenovati sad pa ponovno za šest mjeseci te hoće li mijenjati neke iz Uprave iz svog resora.

- Pričekajmo da se uredba donese. Znate da to provodi Ministarstvo državne imovine.  Moraju se raspisati natječaji. Znate da smo u obvezi potpisati javne natječaje u strateškim tvrtkama koju moramo ispoštovati - rekao je Butković.
Smatra da neke članove i treba mijenjati, a nekima istječu mandati ovih dana.

Plenković: Iduća sjednica već u ponedjeljak

Hrvatska Vlada će o smjernicama za izradu proračuna za 2017. godinu raspravljati na sjednici Vlade koja će biti održana u ponedjeljak, a s te će sjednice Banski dvori na drugu stranu trga, u Hrvatski sabor, u drugo čitanje uputiti i paket poreznih zakona.

Najavio je to u četvrtak, na početku sjednica Vlade, premijer Andrej Plenković kazavši kako se upućivanjem paketa poreznih zakona u drugo čitanje prati vremenska dinamika rada Hrvatskog sabora "s ciljem da reforme budu usvojene na vrijeme, a paket stupi na snagu 1. siječnja iduće godine".

Plenković se osvrnuo i na jučerašnje 'aktualno prijepodne' u Saboru i ocijenio da je Vlada kojoj je načelu jasno izložila svoje stavove saborskim zastupnicima.

"Ocjenjujem da je to bilo sadržajno i da smo pokazali da smo u ovom u kratkom razdoblju, u ovih pet tjedana koliko smo preuzeli odgovornost, upoznati sa svim ključnim dosjeima, svim politikama i da smo našim kolegama u Saboru jasno izložili stajališta i politike Vlade o svim ključnim pitanjima", rekao je premijer.

 Jedna od tema na koju se osvrnuo bila je i njegov nedavni posjet Ukrajini, zajedno s potpredsjednicom Vlade Martinom Dalić, i rekao kako je to bio odličan posjet na kojem su potpisana tri sporazuma.

Kazao je kako je Hrvatska tom prilikom Ukrajini ponudila savjetodavno, s jednom čvrstom i jasnom porukom mira, iskustva u procesu mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja.

Zakon o javnoj nabavi donosi uštede

Vlada je sa sjednice u četvrtak u saborsku proceduru uputila prijedlog novog Zakona o javnoj nabavi, a kao najvažnije je istaknuto uvođenje ekonomski najpovoljnije ponude, odnosno da najniža cijena više ne bude jedini i najvažniji kriterij ocjene ponuda u postupcima javne nabave.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković je istaknuo da je javna nabava jedno od ključnih područja u kojem privatni i javni sektor ulaze u financijsku interakciju, a o značaju tog područja govori podatak da 'tržište' javne nabave čini 10 do 20 posto BDP-a u Europskoj uniji, odnosno nešto više od 12 posto hrvatskog BDP-a.

Iako je i dosadašnji sustav pratio rješenja EU, nerijetko su procesi bili dugi i komplicirani i često su rezultirali otkazivanjima. Sve ove izmjene ipak kao jedan od ključnih ciljeva imaju suzbijanje korupcije i zato je ovaj zakonodavni okvir vrlo važan za Hrvatsku, rekao je Plenković, dodajući da od ovih zakonskih izmjena očekuje koristi za sve gospodarske subjekte.

Potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić kazala je da je najvažnija promjena koja se predlaže novim zakonom uvođenje ekonomski najpovoljnije ponude, odnosno da najniža cijena više ne bude jedini i najvažniji kriterij ocjene ponuda u postupcima javne nabave.

Kriteriji za odabir najboljih ponuditelja će i dalje ostati cijena, uz odgovarajuće dodatne kriterije koje će propisati sam naručitelj, a cijena će po zakonu moći biti maksimalno 90 posto ukupne strukture vrijednosti, odnosno pondera pojedinih kriterija. Pritom sam naručitelj može odrediti u kojem je postotku važnost cijene kao kriterija u određenoj nabavi, istaknula je Dalić.

Obvezatnost tog kriterija na snagu će stupiti nakon 6 mjeseci, a do tada će Ministarstvo provoditi intenzivnu edukaciju naručitelja te izraditi procedure za punu primjenu ekonomski najpovoljnije ponude, rekla je Dalić. 

U sklopu toga predlaže se i uvođenje Europske jedinstvene dokumentacije o nabavi, odnosno obrasca kojim će ponuditelj dati izjavu da udovoljava svim traženim uvjetima, a tek će ponuditelj koji bude najpovoljniji morati dostaviti detaljne dokaze. Pritom se zakonom predviđa da se u roku od godine dana objedine svi registri koji sadrže podatke i iz kojih se izdaju potvrde koje su poduzetnici do sada morali prikupljati kao dokaz za sudjelovanje na pojedinom natječaju.

Također, predviđa se i obveza prethodnog savjetovanja sa zainteresiranim gospodarskim subjektima o nacrtu dijela dokumentacije o nabavi prije formalnog početka postupka javne nabave. Cilj je spriječiti da se kroz samu dokumentaciju definira pobjednik natječaja, odnosno da se pridonese transparentnosti postupka javne nabave.

Dalić je istaknula kako je ovo vrlo kompleksan i opsežan zakon, s više od 450 članaka, u čijoj su izradi, osim kroz prijenos odgovarajuće europske direktive, korištena i iskustva stečena u provođenju javnih nabava proteklih godina.

Zakon je pripreman tijekom prošle godine, i to u u uskoj suradnji s gospodarstvenicima, HUP-om, HGK i dr., tako da ovaj prijedlog u najvećoj mogućoj mjeri uključuje i iskustva i sugestije dosadašnjih sudionika u postupcima javne nabave, čime je ostvaren važan iskorak, naglasila je Dalić.

Dodala je i da novine koje zakon donosi idu ka povećanju transparentnosti, stvaranju okvira za veću konkurenciju tj. više ponuditelja, a krajnji rezultat koji se očekuje su manji troškovi za državu za nabavu roba i usluga kroz javnu nabavu te značajno smnjivanje opterećenja i troškova gospodarstvu.

kidaju se neke pristojbe, smanjuju se jamstva i Ministarstvo gospdoarstva je izračunalo da će primjenom novog zakona doći do smanjivanja troškova za gospodarstvo od približno 42 milijuna kuna. Efekte na smanjenje troška javne nabave za naručitelje je, pak teško procijeniti, ali tržište je vrijedno 40 milijardi kuna i stoga vjerujem da će biti značajne, zaključila je Dalić.

Novosti u financiranju vodnog gospodarstva

Vlada je u saborsku proceduru uputila i prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o financiranju vodnog gospodarstva s nacrtom konačnog prijedloga zakona.

Obzirom da se isporučitelji vodnih usluga u prijelaznom razdoblju od donošenja Zakona o financiranja vodnog gospodarstva od 2009. godine nisu osposobili niti osigurali financijska sredstva za saniranje gubitaka vode u mreži te da projekt  IWA metodologije (za definiranje i smanjivanje gubitaka vode u sustavima javne vodoopskrbe) nije u potpunosti proveden, zadržavanje modela obračuna naknade za korištenje voda po zahvaćenim, a ne po isporučenim količinama vode, dovelo bi do značajnih poskupljenja vode, što bi predstavljao značajni udar na standard građana kao i dodatno financijsko opterećenje javnih isporučitelja vodnih usluga, a da cilj - sanacija gubitaka - ne bi bio ostvaren.

Stoga se predlaže privremeni način obračuna naknade za korištenje voda i to za razdoblje od 1. listopada 2016. do 1. siječnja 2018., odnosno dok se ne steknu uvjeti ili dok se ne predloži pravičniji model obračuna (s eventualnom izmjenom obveznika i osnovice).

Prijedlogom zakona, između ostalog, želi se i spojiti namjena potrošnje naknade za korištenje voda i naknade za zaštitu voda tako da se omogući njihova preraspodjela prema projektima koje EK ocijeni podobnim za sufinanciranje iz EU fondova.

U budućnosti se procjenjuje da će se od naknade za korištenje voda ostvarivati 70 posto prihoda, a od naknade za zaštitu voda oko 30 posto prihoda, dok su potrebe u planiranim ulaganjima iz preuzetih obveza po direktivama EU - 23 posto ulaganja u javnu vodoopskrbu, a 77 posto u javnu odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda.

Po postojećoj regulativi, naime, potrošnja sredstava od obje naknade je ograničena pa se naknade za korištenje voda koriste za financiranje gradnje u javnoj vodoopskrbi, a naknade za zaštitu voda za javnu odvodnju i pročišćavanje.

Vlada predlaže izjednačavanje izračuna 'redovnih' i 'povlaštenih' mirovina

Izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju, Vlada, pak, predlaže da se i 'redovne' i 'povlaštene' mirovine određuju i usklađuju na isti način.

Naime, od kraja 2014. godine uveden je različit način usklađivanja mirovina ostvarenih prema posebnim propisima, tzv. povlaštenih mirovina, s onima koje se određuju prema općem propisu, odnosno redovnih mirovina. Od sredine 2015. u to su uključene i mirovine hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji, i to dio mirovina koje se je financirao iz državnog proračuna.

Takva je odluka donesena kako bi se utvrdilo, putem faktora proračuna, visina sredstava iz državnog proračuna za dio mirovina koje su priznate pod povoljnijim uvjetima i koje su stečene na povoljniji način.

Ujedno je cilj bio uspostaviti takav sustav usklađivanja cijele mirovine ili dijela mirovine s obzirom na izvor iz kojega se financiraju ta prava, dakle iz doprinosa ili državnog proračuna. No, kako se od 1. siječnja 2017. godine, uvodi jedinstvena aktualna vrijednost mirovine, razlozi za razdvajanje mirovine na dio mirovine za staž osiguranja i dio prema posebnom propisu pokazao se nepotrebnim, jer će se to pitanje urediti posebnim pravilnikom.

Stoga se ovim zakonskim izmjenama predlaže ukidanje posebne aktualne vrijednosti mirovine u mirovinskoj formuli prema kojoj se izračunava i usklađuje mirovina ili pripadajući dio mirovine prema posebnim propisima te se izjednačava način određivanja i usklađivanja i redovnih i povlaštenih mirovina.

Također, predlaže se i ukidanje instituta razdvajanja mirovine, prema kojem su se povlaštene mirovine razdvajale na dio mirovine za staž osiguranja, koji se financira iz doprinosa, i na dio mirovine pripadajućeg prema posebnom propisu, koji se isplaćuje iz proračuna.

Predloženim zakonom povećali bi se rashodi u državnom proračunu Republike Hrvatske i to za 96 milijuna kuna u 2017., 127 milijuna kuna u 2018. te 205 milijuna kuna u 2019. godini. Kako bi se nova pravila za izračun mirovina mogla početi primjenjivati od 1. siječnja iduće godine, Vlada predlaže Saboru donošenje ovog zakona po hitnom postupku.

Cigarete poskupljuju najmanje 17 lipa

Tako bi specifična trošarina s trenutačnih 230 trebala porasti na 265 kuna za tisuću komada cigareta, a proporcionalna trošarina smanjiti se sa 38 na 36 posto od maloprodajne cijene cigareta. Minimalna trošarina na cigarete povećala bi se sa 648 na 679 kuna za tisuću komada cigareta. Na ostali duhan za pušenje trošarina se podiže s 500 na 550 kuna za kilogram, dok trošarina za sitno rezani duhan ostaje 550 kuna za kilogram.

Cigarete koje koštaju 22 kune bi trebale poskupjeti za 58 lipa po paketiću, a cigaretama koje su skuplje od 22 kune cijena će se povećati za 17 do 55 lipa po paketiću, rekao je Državni tajnik u Ministarstvu financija Željko Tufekčić i dodao da 'učinak na maloprodajne cijene zaista nije visok'.

Imenovanja bez javnog natječaja

Usvojen je i Prijedlog odluke o povećanju najniže osigurane svote temeljem ugovora o osiguranju od automobilske odgovornosti te Prijedlog uredbe o izmjenama Uredbe o kriterijima za provedbu postupaka odabira i imenovanja predsjednika i članova uprava trgovačkih društava i drugih pravnih osoba od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku kao i Prijedlog odluke o izmjenama Odluke o uvjetima i postupku za izbor i/ili imenovanje kandidata za članove nadzornih odbora u trgovačkim društvima od strateškog i posebnog interesa za Republiku Hrvatsku.      

- Donošenjem ovih izmjena uvodi se tranzicijsko rješenje kojim se želi omogućiti normalno poslovanje nekih društava koje su bez vodstva. Uvodi se privremeno rješenje u kojem će se članovi uprava i nadzornih uprava imenovati na šest mjeseci. Do isteka tog roka Vlada će raditi na reviziji i unaprjeđenju postojećeg zakonodavnog okvira. U tom razdoblju će se provesti javni natječaj za uprave trgovačkih društava, a sve u cilju profesionaliziacije i depolitizacije - objasnio je premijer Plenković imenovanja bez natječaja.           

Barišić: Radnici SC-a traže božičnice, uskrsnice...

Plenković je na kraju sjednice zamolio ministra Barišića da prokomentira štrajk radnika SC-a koji su se okupuli na Markovom trgu.  

Ministar je rekao da je sanacija započela 2013. i dosada je u postupku subvencionirano 136 milijuna kuna, a u trenutku kad je započela predviđeni troškovi iznosili su 121 mlilijun kuna. 

- Sanacija nije bila uspješna - rekao je i dodao kako je razgovarao sa štrajkačkim odborom, sindikatima i sanacijskim upraviteljima.

Zaključak je da nema zapreka za zaključivanje kolektivnog ugovora, ali bez povećanja materijalnih prava. 

- Sindikati traže povećanje materijalih prava pet milijuna kuna godišnje. To nije moguće jer ionako subvencioniramo smještaj i prehranu studenata - rekao je Barišić i istaknuo kako se traži isplata božičnica, uskrsnica, otpremnina i slično.