Prema zadnjim informacijama Rusi će u srijedu pokrenuti invaziju na Ukrajinu. No prošla takva predviđanja pokazala su se neistinitima, kažu gosti HRT-ove emisije Otvoreno
RUSI ŽELE STATUS VELESILE
'U zadnjih pet godina nije bilo toliko stranih državnika u Moskvi kao sada...'
Tko sve gubi, a tko dobiva krizom u Ukrajini u večerašnjem Otvorenom govorili su prof. dr. sc. Vlatko Cvrtila, stručnjak za sigurnosna pitanja i rektor Sveučilišta VERN, prof. dr. sc. Božo Kovačević, bivši veleposlanik RH u Rusiji, prof. dr. sc. Goran Bandov, Sveučilište u Zagrebu, dr. sc. Gordan Akrap, Institut za hibridne ratove i Tihomir Vinković, vanjskopolitički komentator HRT-a.
POGLEDAJTE VIDEO
Pokretanje videa...
01:33
Prvo pitanje gostima odnosilo se na posljednju izjavu ukrajinskog predsjednika Vladimira Zelenskog koji je izjavio kako će ih Rusi napasti 16. veljače.
- S jedne strane imamo američke obavještajne izvori koji govore da će sigurno biti rata. Sada su već i datumi poznati. Obično se s takvim podacima ne izlazi u javnost, ali kada su ipak objavljeni, oni isključivo imaju političku svrhu. Oni u kontinuitetu podržavaju onu poziciju koju u ovom trenutku ima SAD. Oni tu poziciju jačaju da bi izvršili pritisak na Rusiju - kazao je Cvrtila.
Dodao je kako je nesuvislo napadati suverenu državu te da je broj vojnika uz granicu za to premali. Osim toga, kontroliraju dvije separatističke istočnoukrajinske pokrajine. Istaknuo je da Rusija inzistira na tome da im se daju određena sigurnosna jamstva te da je to s njihove strateške strane u redu, jer, kako kaže, oni time žele priznanje da su relevantna svjetska sila.
- Mislim da je Putin postigao cilj, jer u zadnjih pet godina nije bilo toliko svjetskih državnika u Moskvi, kao što je to sada - komentirao je Cvrtila. Spomenuo je kako Rusi inzistiraju na provedbi sporazuma Minsk 2 prema kojem tim odvojenim pokrajinama treba dati status autonomije.
Akrap se nadovezao kako se dan napada stavlja u kontekst posjeta njemačkog kancelara Moskvi. On će doprinijeti dodatnom oštrom suprotstavljanju stavova koji su vladali od početka i to je jedan od bitnih razloga zašto ova kriza toliko traje.
- Očekujem da će se naći rješenje koje će spriječiti pojavu rata - govori Akrap.
Bandov je upozorio na činjenicu kako Rusija ima veće nuklearno naoružanje nego što imaju SAD, Velika Britanija i Francuska zajedno te da želi status velesile.
- Nema straha za suverenitet integritet Rusije. Ono što bi Rusija mogla poželjeti je pozicija koju je imala za vrijeme Sovjetskog saveza. Taj je utjecaj Rusija izgubila 90-ih procesima demokratizacije društva - naglasio je Bandov.
- Smatram da je opasno za Rusiju to što se počela približavati Kini. To nije u interesu ni Rusiji, ali ni zapadu - kaže Bandov.
Na pitanje treba li Rusija strahovati za svoju sigurnost, Kovačević je rekao kako misli da ima. O tome su Rusi govorili još od kraja 90-ih.
- Najeksplicitnije je o tome govorio Vladimir Putin na konferenciji o sigurnosti 2007. kada je najavio izlazak Rusije iz nekih sporazuma zato što Zapad nije poštivao prethodno postignute dogovore - kaže Kovačević.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
