Službenik Veleposlanstva je tijekom boravka u Zambiji pokušao posjetiti djecu koju su preuzele službe socijalne skrbi, no posjet mu je bio onemogućen.
MINISTARSTVO SE OGLASILO
Uhićeni Hrvati imaju branitelja po službenoj dužnosti, službenik MVEP-a nije smio posjetiti djecu
Sukladno dobivenim informacijama, u utorak će na nadležnom sudu u zambijskom gradu Ndola biti prvo sudsko ročište za osmero hrvatskih državljana, koji su u Republici Zambiji uhićeni i pritvoreni zbog sumnje u vjerodostojnost dokumenata korištenih u postupku posvajanja četvero maloljetne djece iz DR Konga, izvijestili su iz Ministarstva vanjskih polsova.
Navode da je službenik hrvatskog veleposlanstva u Pretoriji zadužen za konzularne poslove, postupajući u okvirima Bečke konvencije o konzularnim odnosima, ponovno posjetio hrvatske državljane u pritvoru, a bit će i na ročištu u utorak.
Podsjećaju da se Veleposlanstvo ne može uplitati u pravne postupke druge države, ali da su preko nadležnih tijela Zambije i branitelja dodijeljenog po službenoj dužnosti ponovno zamolili da se prema pritvorenim hrvatskim državljanima postupa čovječno, da se poštuje njihovo dostojanstvo, da im se u slučaju potrebe osigura liječnička pomoć, da ih se ispituje na jeziku koji razumiju te da se bez obzira na težinu kaznenog djela za koje se sumnjiče ne predmnijeva njihova krivnja.
Službenik Veleposlanstva je tijekom boravka u Zambiji pokušao posjetiti djecu koju su preuzele službe socijalne skrbi, no posjet mu je bio onemogućen.
Prema informacijama dobivenim od zambijskih vlasti, djeca su na sigurnom te nisu ni na koji način ugrožena, navodi MVEP.
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova nastavlja diplomatskim putem u suradnji s nadležnim tijelima Republike Zambije pružati konzularnu pomoć pritvorenim hrvatskim državljanima sukladno Bečkoj konvenciji o konzularnim odnosima.
Sudovi trebaju provjeriti autentičnost dokumenata i obavijestiti Ministarstvo obitelji
U postupcima priznanja i izvršenja stranih sudskih odluka o međudržavnom posvojenju djece, a u kojima ne dolazi do primjene Konvencija o zaštiti djece i suradnji u vezi s međunarodnim posvojenjem općinskom sudu koji odlučuje u takvom postupku priznanja strane sudske odluke preporučuje se da provede postupak provjere autentičnosti primljenih dokumenata (strane sudske odluke) i potvrde o pravomoćnosti putem međunarodne pravne pomoći, putem Ministarstva pravosuđa i uprave RH.
Također se preporučuje da prilikom primitka prijedloga za priznanje strane sudske odluke da primjerak tog prijedloga pošalje Ministarstvu nadležnom za poslove socijalne skrbi (Ministarstvo rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike) te da ostavi Ministarstvu rok od 30 dana radi neophodne provjere jesu li predlagatelji upisani u registar potencijalnih posvojitelja u RH.
Kako su obrazložili s Vrhovnog suda u vezi s postupcima priznanja koji se odnose na situaciju u kojoj hrvatski bračni parovi kao posvojitelji žele posvojiti dijete iz države koja nije članica Haške konvencije o zaštiti djece i suradnji u vezi s međudržavnim posvojenjem (primjerice Demokratska Republika Kongo) uočeno je da postoji izvjesna pravna praznina koja u praksi dovodi do neusklađenog djelovanja sudova i nadležnog Ministarstva.
"Naime, kada je riječ o primjeni Haške konvencije o međudržavnom posvojenju u tom slučaju sudovi bilo koje zemlje (države posvojitelja i države djeteta) uopće ne sudjeluju u tom postupku jer u tom slučaju postupak međudržavnog posvojenja se odvija putem suradnje središnjih tijela", navodi Vrhovni sud.
"Međutim, kada je riječ o međudržavnom posvojenju u kojemu se ne primjenjuje spomenuta Haška konvencija u većini slučajeva u državi djeteta odluku o posvojenju prema pravu djeteta donosi sud te zemlje, a nakon toga nastaje potreba da hrvatski sud provede postupak priznanja te inozemne sudske odluke", stoji u priopćenju koje je potpisao predsjednik Vrhovnog suda Radovan Dobronić.
Vrhovni sud navodi kako " s obzirom na to da u postojećoj praksi u većini slučajeva prijedlog podnosi bračni par koji želi posvojiti dijete u drugoj državi u tom slučaju potrebno je radi pravne sigurnosti provjeriti putem međunarodne pravne pomoći autentičnost podnijetih isprava, tim više što se u većini slučajeva radi o zemljama izvan Europe s kojima nemamo intenzivnu pravnu komunikaciju. Isto tako, potrebno je da Ministarstvo nadležno za poslove socijalne skrbi bude obaviješteno o podnijetom prijedlogu kako bi ono moglo izvršiti provjeru upisa predlagatelja prijedloga priznanja u registru potencijalnih posvojitelja".
Naime, „Centar za socijalnu skrb na temelju pozitivnog mišljenja o podobnosti i prikladnosti za posvojenje potencijalne posvojitelje upisuje u registar potencijalnih posvojitelja".
Na ovaj način će se onemogućiti ili smanjiti mogućnost da se u odluci o priznanju inozemne sudske odluke o posvojenju djeteta druge države pojave osobe koje nisu upisane u registar potencijalnih posvojitelja.
Po pravomoćnosti odluke suda o priznanju strane sudske odluke potrebno je istu odluku dostaviti na znanje ministarstvu nadležnom za poslove socijalne skrbi i nadležnom područnom uredu Hrvatskog zavoda za socijalni rad, radi vođenja evidencije o priznatim stranim sudskim odlukama o posvojenju (Ministarstvo) i radi osiguranja potrebne savjetodavne pomoći i potpore obitelji (Hrvatski zavod za socijalni rad).
Ova preporuka nije obvezujuća i donosi se isključivo s ciljem poboljšanja prakse u opisanom području međudržavnog posvojenja.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
