Uhitili zadnje haaške bjegunce, a krvnici sada čekaju suđenje

Godina na izmaku pamtit će se i po uhićenjima posljednjih haaških bjegunaca - Ratka Mladić i Gorana Hadžića. Okrutni ratni zločinac Ratko Mladić skrivao se pod imenom Milorad Komadić. Specijalna postrojba MUP-a Srbije uhitila ga je u tajnoj operaciji  26. svibnja u selu Lazarevo. Krvnik koji je odgovoran za pokolj u Srebrenici i Škabrnji te za granatiranje Sarajeva, Šibenika i Zadra nije izgledom bio ni sjena onom generalu odgovornom za najgnusnije ratne zločine. 

Skrivao se 16 godina, a na imanju svog rođaka uzgajao je pčele. Na dan uhićenja srbijanski predsjednik Boris Tadić kazao je kako je uhićenjem Ratka Mladića skinuta ljaga sa Srbije i srpskog naroda. Mještani Škabrnje i majke Srebrenice pozdravili su krvnikovo uhićenje. Nekoliko dana nakon uhićenja, dok je Mladić još bio u pritvoru u Beogradu i čekao izručenje Haagu, organiziran je veliki prosvjed u Srbiji. Okupljanje je organizirala Srpska radikalna stranka. Najveće ovacije dobio je Mladićev sin koji je plačući čitao očevo pismo. 

Samo pet dana nakon uhićenja prevezli su ga u Haag. Iako je ostario i fizički se dosta izmijenio Mladić je zadržao bahati i arogantni stav. U haaškom zatvoru se po dolasku nije skidao iz vojne odore te je svim zapovijedao. Na prvom pojavljivanju pred haaškim sudom Mladić je optužnicu nazvao gnjusnom. 

U haaškom zatvoru imao je problema sa zdravljem, a u ljeto su mu operirali kilu. Unatoč svim tim boljkama Mladić se uspio udebljati 10 kila. Zbog njegovih tegoba, Tužiteljstvo je smanjilo broj zločina koji se Mladiću stavljaju na teret, smanjen je i opseg optužnice, a sve kako bi suđenje što prije započelo.  

'Pao' je i posljednji haaški bjegunac - Goran Hadžić

Od Mladićeva uhićenja nije prošlo ni dva mjeseca, a u rukama policije napokon je bio i posljednji haaški bjegunac - Goran Hadžić. Uhitili su ga na Fruškoj gori nakon sedam godina skrivanja. Nekadašnji čelnik krajinskih Srba, koji je prilikom uhićenja bio naoružan, skrivao se u blizini jednog vojnog objekta i manastira. Priveli su ga u trenutku kada je išao podizati novac. Imao je lažni identitet zbog kojeg se mogao slobodna kretati. Nakon saslušanja, Hadžića su smjestili u pritvor Specijalnog suda gdje je prije izručenja bio i Mladić. Nakon njegova uhićenja procurili su detalji o njegovom životu. Srpski mediji objavili su kako je zločinac bio u izvanbračnoj vezi iz koje ima i dijete, a ljubavnica ga je došla i posjetiti u pritvoru. 

Dva dana poslije uhićenja Hadžića se prebacili u Haag. Prilikom prve rasprave na haaškom sudu Hadžić se nije izjasnio o krivnji. Dali su mu rok od 30 dana da to učini, a na drugom pojavljivanju kazao je kako se ne osjeća krivim. Prema optužnici terete ga, kao sudionika zločinačkog pothvata, za ubojstva stotine i progon tisuće Hrvata s okupiranih područja Hrvatske tijekom Domovinskog rata, te za niz drugih zločina. Suđenje Hadžiću trebalo bi početi 16. listopada 2012. godine

Počinio je odurne zločine na području Vukovara

Goran Hadžić optužen je u više točaka za zločine protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja rata u Vukovaru i vukovarskoj okolici. Optužen je za zločine protiv čovječnosti, kršenje zakona i običaja ratovanja. Optužnica ga tereti 'za sudjelovanje u udruženom zločinačkom pothvatu u Hrvatskoj od lipnja 1991. do prosinca 1993. na čijem čelu je bio Slobodan Milošević, a čiji je cilj bio prisilno i trajno uklanjanje nesrpskog stanovništva s približno trećine teritorija Hrvatske, i progone i ubojstva Hrvata i drugih ne-Srba u Vukovaru, Dalju, Erdutu, Lovasu i selu Klisa'. 

Za zločin u Tenji osuđen je u odsutnosti, a za zločine u Vukovaru optužnica je podignuta još u prosincu 2002. godine. Goran Hadžić je na Županijskome sudu u Osijeku 1999. godine osuđen na osam godina zatvora, među ostalim, zbog poticanja na zločin, ubojstva, rušenja katoličke crkve i miniranja nesrpskih kuća u Tenji, u blizini Osijeka, od 1. srpnja 1991. do 20. travnja 1992. U Tenji je ubijeno 23 ljudi.

Protiv njega i još 17 najodgovornijih iz bivše JNA i paravojnih postrojba Županijsko državno odvjetništvo u Vukovaru diglo je optužnicu za zločine u Vukovaru i za 1292 ljudi nesrpske nacionalnosti ubijene u Osijeku, Vukovaru, Vinkovcima, Županji i Bjelovaru od 1. kolovoza 1991. do 3. siječnja 1992. Optužnica se odnosi i na 250 ubijenih Hrvata na Ovčari.

Hadžića je također u odsutnosti 1995. Šibenski županijski sud osudio na 20 godina zatvora zbog prekomjernog granatiranja šibenskoga i vodičkog područja zabranjenim ognjevima i orkanima 1992. i 1993. godine.