'Kad bude više cjepiva, građani će moći birati s kojim se cijepiti'

U protekla 24 sata zabilježena su 174 nova slučaja pa je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 3.276. Među njima su 1.742 pacijenta na bolničkom liječenju, od toga je na respiratoru 139 pacijenata. Preminulo je 39 osoba.

POGLEDAJTE VIDEO Presica Stožera

Prosječna dob preminulih je 75 godina, a najmlađa preminula osoba imala je 52 godine, ali je ima od ranije tešku kliničku sliku.

Ravnatelj HZJZ-a, Krunoslav Capak, podsjetio je kako smo isti dan prije tjedan dana imali 230, a tjedan ranije 361 novozaraženog.

- U ovom tjednu imamo 29 posto manje novooboljelih nego u tjednu do 5. do 11. siječnja. Incidencija je 288,9 u zadnjih 14 dana na 100.000 stanovnika. Najviša je u Međimurju, a najniža u Istri. Od 27. zemalja EU smo sedmi po incidenciji. Po stopi smrtnosti smo visoko, 20. od 27 zemalja EU - rekao je. 

Stigla nova tranša Pfizerovog cjepiva, idući tjedan trebaju doći i nove doze Moderninog

Do sada se cijepilo 46.202 ljudi, dodao je. A kako smo jučer pisali, cijepljenje je malo zapelo zbog spore isporuke cjepiva. Mi trenutno imamo samo dva - Pfizerovo i Modernino. No, Moderninog je došlo u simboličnim količinama, tek 3600 doza, koje su se preusmjerile za cijepljenje stanovnika i službi u Sisačko-moslavačkoj županiji. Danas je trebalo krenuti i cijepljenje druge prioritetne skupine, svih onih starijih od 65 i kroničnih bolesnika, no kako dobivamo male količine cjepiva, ništa od toga. Cjepiva imamo premalo, a od danas kreće i docjepljivanje onih koji su prvi dozu dobili od 27. prosinca. Capak je otkrio dobru vijest, a to je da je danas došla nova tranša Pfizerovog cjepiva - 17.500 doza. 

- Dio će se upotrijebiti za docjepljivanje, a dio za one druge koji se žele cijepiti - rekao je.

Nova tranša Moderninog cjepiva, dodao je, treba doći 25. siječnja u 4800 doza. 

Na pitanje zašto isporuka cjepiva ide sporije i u manjim količinama unutar EU nego u one zemlje izvan nje, Capak je istaknuo kako on nema osjećaj da to ide sporije u odnosu na druge zemlje koje nisu članice EU. 

- Nego neke države izvan Europe koje su direktno pregovarale s proizvođačima su vjerojatno imale mogućnost da naruče odmah na početku više doza. A Europa je ispregovarala ovakve kvote kakve je i sad već svi povećavaju. Počelo se s 250 milijuna doza Pfizerovog cjepiva, a sad smo na puno više. Ta situacija se mijenja iz dana u dan i ja se nadam da ćemo mi dobiti dovoljne količine cjepiva da pocijepimo sve zainteresirane - rekao je. 

Zemlje izvan EU same su pregovarale s proizvođačima, ali da EU nije pregovarala u ime zemalja članica onda bi se veće zemlje opet izborile za veće količine od manjih zemalja, u koje spadamo i mi, istaknuo je načelnik Stožera, Davor Božinović.

- Činjenica da je Hrvatska članicom EU je u cijelom nizu područja velika prednost. Zamislite situaciju da se ovih 27 zemalja članica nisu dogovorile oko zajedničke nabave, tu bi imali barem četiri-pet vrlo jakih zemalja koje bi to bilateralno ispregovarale za sebe, a onda bi oni manji, koji nemaju toliku financijsku moć, bi bili u puno nepovoljnijoj situaciji nego što smo danas - rekao je. 

'Novi soj širi se 50-70 posto brže, nađen je i u Mađarskoj'

Ravnateljica Klinike Fran Mihaljević, Alemka Markotić, istaknula je kako je situacija dobra, posebno u smislu rasterećenja zdravstvenog sustava. No, unatoč smanjenju broja novozaraženih, hospitaliziranih i preminulih, naglasila je, nema opuštanja, posebno zbog novog soja virusa, koji je već došao i u susjedstvo.

- Ovo je dobar rezultat, zdravstveni sustav se rasteretio, ali ne smijemo ignorirati situaciju u Europi. Neke zemlje imaju visok porast u kratkom vremenu i moramo biti oprezni. Taj mutirani virus je već nađen u Mađarskoj. On je puno brži, od 50 do 70 posto je veća infektivnost. Još se uvijek stječe dojam da se ponavlja ono od početka epidemije, da je to negdje tamo u Kini, pa neće doći do nas. I s ovim mutacijama moramo se koncentrirati i pratiti mjerama mogućnost brzog širenja mutacije, da ne dođe do trećeg vala koji bi mogao biti gori od drugog vala - istaknula je.

O nuspojavama i cjepivima

Govoreći o nuspojavama cijepljenja, Capak je istaknuo kako su do sada zaprimili 122 prijave. Sve su pristigle na Pfizerovo cjepivo, a samo jedna na Modernino. 

- Bilo je i ozbiljnih alergijskih reakcija koje se razmatraju unutar posebnog Povjerenstva stručnjaka HALMED-a, HZJZ-a i kliničara. Većina prijava se odnosi na laganu temperaturu, bol na mjestu cijepljenja, loše osjećanje i glavobolja, a ovih nekoliko težih se razmatra da li su posljedica cijepljenja - rekao je Capak. 

Druga doza Pfizerovog cjepiva, dodao je, treba se primiti u razmaku od 42 dana. 

- No, ako netko to i preporuči iz bilo kojih razloga, on će svejedno primiti drugu dozu. Jedino što to nije preporučljivo jer proizvođač ne garantira da će imunološki odgovor biti onakav kakav je deklariran i dobiven u kliničkim ispitivanjima - rekao je.

Mogu li građani birati cjepivo koje će dobiti?

Uskoro se očekuje i registracija Oxfordskog i AstraZenecinog cjepiva, a potom i njegova isporuka u Hrvatsku. Tada ćemo na raspolaganju imati tri vrste cjepiva. Ako u nekom trenutku sva tri budu dostupna, Capak je istaknuo da postoji mogućnost da građani odaberu s kojim bi se cijepili.

- Ako će postojati na nekom mjestu mogućnost aplikacije više vrsta, onda će, naravno, moći i birati. No, u ovom trenutku imamo samo dvije vrste. Kad dođe AstraZeneca, onda ćemo vjerojatno imati dovoljne količine cjepiva pa će i na nekim cjepnim mjestima biti mogućnost biranja - rekao je. 

Hoće li popustiti mjere?

Trenutačne mjere vrijede do 31. siječnja. Upitan što nakon toga i hoće li se mjere postupno relaksirati, Božinović nije konkretno odgovorio. O svemu će se razgovarati, istaknuo je.

- Ono što sa sigurnošću možete očekivati je da ćemo mi razgovarati o svemu tome što je relevantno za donošenje odluka. Brojevi jesu bolji, ali u dobrom dijelu zemalja koje nas okružuju je teško pa teško možemo govoriti da je situacija s epidemijom stabilna. Ići će se kroz svaku mjeru i procjenjivati njezin eventualni učinak. To je sve što vam mogu reći. Ne mogu biti precizniji, mi smo svjesni svega, znate koji su prioriteti - rekao je dodavši kako zbog novih mutacija sigurno neće riskirati da nam se ne bi situacija pogoršala.

Postoji li mogućnost popuštanja na lokalnoj razini, od županije do županije, ovisno o epidemiološkoj situaciji u toj regiji? 

- U ovoj odluci koja je donesena, to nije moguće. Regionalni stožeri mogu predlagati samo strože mjere od onih koje su donesene na nacionalnoj razini. E sad, činjenica jest da će 1. veljače na snagu stupiti nova odluka i mi možemo, naravno, razgovarati, postoje i neke najave sa regionalnih razina, ali to sve treba dobro sagledati - rekao je istaknuvši kako je Hrvatska mala zemlja pa će ljudi putovati u te regije s relaksiranim mjerama.

- I neko popuštanje, bez obzira ako je ono i samo regionalno, ne može i neće se odnositi samo na stanovnike te regije već to može biti neki faktor privlačenja ljudi izvan te regije, a onda je to potencijalna činjenica o kojoj, vjerujem, razmišljaju i na regionalnoj razini - rekao je.

Hoće li nam trebati covid putovnice?

Na pitanje hoćemo li od turista tražiti potvrdu o cijepljenju i hoće li trebati i nama za ulazak u druge zemlje, Božinović je istaknuo kako se službeno o tome na razini EU ne razgovara, ali da ima država koje o tome razmišljaju.

- Mi zasad ne razmatramo te opcije. Ako bude zajednički pristup na razini EU onda ćemo se mi uključiti u te razgovore. Ali sada to nije na dnevnom redu. Količine cjepiva su zasad tolike male da je prerano za donošenje takvih odluka. Puno više ljudi se mora procijepiti prije nego se o tome počne razgovarati - rekao je.

Hoće li biti dovoljno Pfizerovog cjepiva?

Pfizer je objavio kako radi na rekonstrukciji pogona zbog čega bi u narednom razdoblju mogli isporučivati nešto manje doza na tržište EU. Capak ističe kako je to istina, ali da oni nisu dobili nikakvu službenu potvrdu da će nam Pfizer smanjiti količine doza koje će nam isporučiti.

- Neke od zemalja EU su dobile od Pfizera obavijest da će im se sljedećih nekoliko tranši smanjiti jer rekonstruiraju pogon u cilju da bi mogli proizvesti više cijepljenja. Dapače, mi smo sad dobili 17.500 doza. A od 15. veljače povećavaju značajno isporuke cjepiva i bit će ga dovoljno - istaknuo je.

Kako je u Hrvatskoj tako povoljnija situacija nego u drugim zemljama?

Jako je teško to komentirati. Mnoge zemlje koje su uvele mjere prije nas imaju sad lošiju situaciju. Imamo manji broj hospitaliziranih i umrlih, i udio pozitivnih u testiranju. Epidemiološka situacija je puno povoljnija i puno je razloga zašto je to tako. Jedan je razlog kulturološki. U nekim zemljama su ljudi slobodniji, kod nas su građani sada u odnosu na ponašanje prije puno odgovorniji. Tome svjedoče i prazne ulice grada noću. Uvijek netko nađe rupu, ali generalno gledajući mjere koje smo propisali i način na koji se provode su puno bolje. Možemo biti zadovoljni trendom, ali ne smijemo tu stati da nam se ne dogodi ono što se dogodilo mnogim zapadnim zemljama.

Faktor prokuženosti?

Ako pogledate brojke koliko ih je dosad oboljelo, to je još uvijek premalo, pa tako faktor prokuženosti nije prisutan kod nas, rekao je Capak, a Alemka Markotić dodala da će dok ne uspijemo procijepiti dovoljan broj ljudi, iako računaju i na prokuženost, cjepivo biti ključno za borbu protiv korone.

Preminuli u Norveškoj

Na pitanje o situaciji u Norveškoj, gdje je nakon cijepljenja umrlo 29 starijih osoba, Božinović je istaknuo kako čekaju analizu iz te zemlje. 

- Ne znam detalje o tome što se dogodilo u Norveškoj. Ali starije osobe, uz to što imaju kronološku dob kao rizični faktor, imaju i brojne komorbiditete i oni su svugdje prioritet za cijepljenje. Naravno da u svim zemljama stariji umiru sa Covidom ili bez i sad je jako važno vidjeti da li su te osobe umrle kao posljedica cijepljenja ili su umrle prirodnom smrću ili zbog komorbiditeta. U Hrvatskoj također 140 osoba dnevno umre, uglavnom starije životne dobi i neke bi sasvim sigurno umrle sa Covidom ili bez i sa cijepljenjem ili bez. Treba razmotriti dokumentaciju - istaknuo je i Capak.