"Uspješni smo zbog stručnih učitelja i istih šansi za sve"

Prošla su četiri desetljeća otkad je Finska provela svoju prvu kurikularnu reformu. Po mnogima je do danas zadržala titulu države s najboljim sustavom obrazovanja, ali tu ne staje. Kreću s novom, radikalnom reformom.

S promjenama koje očekuju finsko predškolsko i obavezno osnovno obrazovanje Hrvate će krajem mjeseca upoznati savjetnica za obrazovanje u Nacionalnom odboru za školstvo Republike Finske Marjaana Manninen i njezin kolega Lasse Leponiemi, stručnjak iz organizacije SCOOL i jedan od čelnih ljudi projekta HunderED.

Konferencija pod nazivom “Što o obrazovanju možemo naučiti od Finske?” bit će u srijedu, 28. rujna, u dvorani “Antun Bauer” u Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa (ZŠEM). Tema će, dakako, biti i kurikularna reforma u Hrvatskoj, koja se od toliko željenog dokumenta pretvorila u točku razdvajanja i podjela. Govornici će, uz stručnjake iz Finske, biti prodekanica za studente Olivera Jurković-Majić, direktor Styria Internationala za Hrvatsku Boris Trupčević, vlasnica Agencije IMC Ankica Mamić, investitor i poduzetnik Nenad Bakić, profesorica i savjetnica iz Osijeka mr. sc. Sanja Arambašić, profesor matematike i ocjenjivač PISA testova Željko Bošnjak te doc. dr. sc. Mirko Ruščić s zagrebačkog PMF-a.

Finski učenici posjetili Zagreb

Bit će to još jedna prilika za usporedbu hrvatskog i finskog obrazovnog sustava. Takvu paralelu su prije dvije godine povukli i učenici i djelatnici zagrebačke Osnovne škole Lovre pl. Matačića ugostivši kolege iz finskoga gradića Nurmesa. Dvije učiteljice i šestero djece odsjelo je u domovima zagrebačkih učenika.

- Ocjene se ne daju zato da bi se djeca međusobno natjecala ili uspoređivala nego zato da učitelji i roditelji prate njihov napredak - objasnila je tada finska učiteljica Tiina Tunkkari.

Češća im je nastava u prirodi

Finski i hrvatski učenici i učiteljice raspravljali su o razlikama obrazovanja u dvije zemlje. Učenici su prvo zapisali što za njih znači dobra škola, što znači dobro podučavanje i što im se najviše sviđa u njihovoj školi. Odgovori finskih i hrvatskih učenika ne razlikuju se puno - najbolja škola je ona u kojoj je hrana ukusna i koja je moderno opremljena, podučavanje kroz igru, prezentacije i praktični rad su najbolji, a u njihovoj je školi najbolje igralište, hrana, odmori, prijatelji i dobri učitelji. No kad su krenuli u detaljne opise finskog i hrvatskog obrazovanja, razlike su bile veće. U Finskoj su razredi puno manji, u njima nikad nema više od 20 učenika, uz koje često rade dva ili tri učitelja. Učenici provedu puno manje vremena u učionici nego oni u Hrvatskoj. Odmori su dulji, a praktična i nastava u prirodi je češća. Kao što je objasnila učiteljica Tiina, ocjene imaju posve drukčiji smisao. Finski učenici dobivaju ocjene između 4 i 10, a postoje i polovične ocjene, kao i minus i plus. U Finskoj ne postoje natjecanja učenika jer to nije smisao obrazovanja, a nema ni nacionalnih testova, kao što je kod nas, primjerice, državna matura. Nastavni planovi nisu tako strogo određeni kao u Hrvatskoj. Nemaju određenu tjednu satnicu iz svakog predmeta nego cilj koji moraju ostvariti na kraju školske godine. A učitelji i profesori iznimno su cijenjeni u društvu.

Sva djeca imaju jednak tretman

Da je tajna uspjeha upravo u stručnim učiteljima, svojedobno je u intervjuu za 24sata rekla i tadašnja ministrica obrazovanja Finske Krista Kiuru.

- Vjerujem da su dva razloga zbog kojih je finsko obrazovanje toliko uspješno. Prvi je taj što intenzivno njegujemo princip jednakosti u školovanju. Sva djeca, bez obzira na njihove financijske prilike ili položaj u društvu, imaju jednak tretman u školi i jednaku priliku ostvariti svoj puni potencijal. Drugi veliki razlog našeg uspjeha su naši učitelji. Svi finski nastavnici moraju imati sveučilišni magisterij iz područja osnovnoškolskog obrazovanja. Također, škole i nastavnici uživaju veliku autonomiju pri podučavanju jer vjerujemo da su dovoljno kompetentni za to - kazala je Kiuru.

‘Uspješni smo zbog stručnih učitelja i istih šansi za sve’