Ustav mijenjaju do 15.12., a na snagu će stupiti s 1. siječnjem

Iz šume prijedloga, saborska radna skupina iskristalizirala je prijedlog nacrta promjene Ustava, koje će u četvrtak predložiti matičnom Odboru za Ustav, a koji bi se potom trebao uputiti na javnu raspravu. 

Neslužbeno se moglo čuti da bi Ustav mogli izmijeniti do 15. prosinca. 

Dogovoreno je da će proglase li se izmjene Ustava prije Nove godine, odredba o nezastarijevanju teških ubojstava na snagu stupiti tek 1. siječnja 2014. godine zajedno sa Zakonom o europskom uhidbenom nalogu, a time je kako je kazala zastupnica Jadranka Kosor otklonjena svaka sumnja da se ustavne promjene donose kako bi se zaštitilo jednog čovjeka. 

Riječ je o Josipu Perkoviću kojeg njemačko pravosuđe tereti za ubojstvo političkog emigranta Stjepana Đurekovića. 

Odbijeni svi prijedlozi HDZ-a

Potpune sloge oko prijedloga nacrta izmjena Ustava nema, a usprotivio mu se HDZ. Niti jedan njihov prijedlog nije prihvaćen. 

Na listi prijedloga o kojima će se odlučivati našao se prijedlog vladajućih o nezastarijevanju teških ubojstava, HDSSB-ov o utvrđivanju pravnog okvira za buduću regionalizaciju zemlje, skraćivanje ljetne stanke u radu Sabora što je tražila zastupnica Jadranka Kosor, smanjenje broja potpisa potrebnih za pokretanje referenduma na zahtjev građana te uvođenje praga odaziva od 40 posto nakon kojega bi se referendum smatrao valjanim što su predložili Laburisti. 

Na listi je i prijedlog da se referendum ne može raspisati o pitanjima koja se odnose na ograničavanje ili umanjivanje ljudskih prava i temeljnih sloboda, otkazivanje međunarodnih ugovora, proračunu i poreznom sustavu, obrani i nacionalnoj sigurnost te izborima i imenovanjima iz djelokruga Sabora. 

Svoje mjesto u prijedlogu nacrta našao je i prijedlog Milorada Pupovca (SDSS) da se Ustavni zakon o pravima nacionalnih manjina donosi po istom principu kao i promjene Ustava, a ne kao organski zakon. 

Svi HDZ-ovi prijedlozi su odbijeni. 

Oni su tražili nezastarijevanje zločina jugoslavenskog komunističkog režima, ali i da se hrvatskim sudovima onemogući da odbiju europski uhidbeni nalog, ako je kazneni postupak u Hrvatskoj pokrenut tek nakon što je nalog stigao u zemlju. Predlagali su i veći broj zastupnika dijaspore u Saboru.