Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Bez dogovora s oporbom tri kandidata 30. travnja neće dobiti potreban 101 glas, a to proces vraća na početak. Kako sada stvari stoje lijeva oporba neće glasati
Ultimatumi, prekid dogovora, neformalni razgovori i međusobne optužbe obilježili su proces izbora troje sudaca Ustavnog suda, koji od 12. travnja radi u krnjem sastavu od deset sudaca. Vrhunac je bila posljednja sjednica Odbora za Ustav, koju je lijeva oporba napustila, a vladajuća većina svojim glasovima predložila tri kandidata o kojima bi 30. travnja trebao glasati Sabor. Riječ je o sucu Vrhovnog suda Željku Pajaliću i odvjetniku Mladenu Sučeviću, kojega podržava vladajuća koalicija, te Goranu Selancu, koji želi novi mandat, za kojega su naveli da ga zagovara SDP, a HDZ-u je sporan jer se njegovo ime "veže uz određeni politički aktivizam, sudjelovanje na okruglim stolovima koje su organizirale političke opcije". Prvi put u procesu izbora ustavnih sudaca svjedočili smo da HDZ prvi izlazi s imenima kandidata koje podržava, ali i da predlaže kandidata kojeg "zagovara" lijeva oporba.
Ovaj manevar vladajućih zamijenio je tako proces usuglašavanja vladajućih i lijeve oporbe oko imena kandidata s kojima se izlazi pred zastupnike. Kako sad stvari stoje, lijeva oporba neće sudjelovati u glasovanju 30. travnja, jer je riječ o kandidatima koji nisu usuglašeni. U slučaju tog scenarija ni jedan od kandidata neće biti izabran zato što se bez dogovora, odnosno usuglašenog prijedloga ne može doći do 101 glasa potrebnog za izbor svakog pojedinog kandidata. Ne izaberu li se ustavni suci, cijeli proces mora krenuti iz početka. Budući da Ustavni sud radi u nepotpunom sastavu i s parnim brojem sudaca, njegov će rad biti otežan jer će se teže postizati većina potrebna za donošenje odluka. Za donošenje odluka Ustavnog suda potrebna je natpolovična većina glasova svih sudaca, odnosno njih najmanje sedam, a to u sastavu od deset sudaca znatno sužava prostor za dogovor i povećava rizik od pat pozicija. Pitanje koje se postavlja jest je li moguć scenarij po kojemu bi bio izabran tek Selanec, a ne ostala dva kandidata.
- Mislim da HDZ nije toliko naivan. Odbor za Ustav utvrđuje kandidate i redoslijed glasanja tako da je očekivano da će izjašnjavanje zastupnika o kandidatu Selancu staviti posljednje. Ranije, kad smo se usuglašavali oko kandidata, raspored glasovanja je bio jedan koji ima podršku vladajućih, pa jedan od oporbe, upravo zato da bi se izbjeglo kršenje dogovora - rekao je sugovornik.
Podsjetimo, zastoj u usuglašavanju kandidata rezultat je ultimatuma koji je iznio premijer Andrej Plenković o vezanom imenovanju predsjednika Vrhovnog suda i tri ustavna suca, i to tako da dva predloži parlamentarna većina, a jedan oporba, što su SDP i Možemo! odbili. Proces je stao nakon što je Vlada preuzela organizaciju dočeka rukometaša u Zagrebu na kojem je nastupio Marko Perković Thompson. Oporba je ponašanje Vlade ocijenila protuustavnim, a Ustavni sud sve je okončao proceduralnim odbacivanjem ustavne tužbe Grada Zagreba, uz obrazloženje da ne postoje pretpostavke za odlučivanje o biti stvari. Neformalno usuglašavanje nije dalo rezultate.
Nakon što su napustili sjednicu Odbora za Ustav, Saša Đujić (SDP) ponovio je kako su kao preduvjet za izbor sudaca Ustavnog suda tražili da se deblokira izbor predsjednika Vrhovnog suda, ali HDZ zadnja tri mjeseca opstruira sjednicu Odbora za pravosuđe, sedam puta skida tu točku s dnevnog reda i odbija se izjasniti. Za lijevu oporbu stvar je od ranije jasna, dva izborna procesa su nespojiva, jer se predsjednik Vrhovnog suda bira običnom većinom, na prijedlog predsjednika Republike, i da bi to mogao učiniti Odbor mora dati mišljenje, bilo kakvo, a HDZ je to cijelo vrijeme zaustavljao.
- Oporba cijelo vrijeme odbija na Ustavni sud gledati kao na nekakav plijen i predmet političke trgovine - poručio je Đujić.
Objasnio je kako se na Odboru za Ustav nisu htjeli izjašnjavati o kandidatima koji nisu usuglašeni jer se time diskreditira ostalih deset kandidata, među kojima je puno stručnih ljudi.
- Nama Plenković nije šef, ne diktira nam tempo kao HDZ-u i većini te možemo odbiti sudjelovati u njegovim ludorijama i nedopustivom ponašanju koje me podsjeća na Trumpovu administraciju - rekao je SDP-ovac ocijenivši kako je premijer taj koji se ponaša protuustavno i protuzakonito te mu poručuje da bi se on trebao skockati.
Sandra Benčić (Možemo!) dva presedana Plenkovića tumači kao čistu orbanovsku pretenziju zauzimanja svake institucije ove zemlje. HDZ je najavio da će sljedeći tjedan odgovorno ići u smjeru rješavanja i Ustavnog i Vrhovnog suda.
- Do troje kandidata smo došli na temelju razgovora koje smo vodili i prema kriterijima koje je oporba postavila, usvojili smo njihov ultimatum vezan uz Gorana Selanca, pokazali konstruktivnost, no ne vidim volju i interes oporbe da se tri kandidata izglasaju - rekao je Ivan Malenica (HDZ).
Premijer Plenković je poručio kako neizbor trojice preostalih sudaca sto posto stavlja teret odgovornosti na oporbu, koja cijelo vrijeme blokira izbor.
Odbor za Ustav glasovima parlamentarne vladajuće većine utvrdio je listu tri kandidata za ustavne suce s kojom idu pred Sabor. Oporba je napustila sjednicu...
Kandidat za ustavnog suca dugogodišnji je sudac Građanskog odjela Vrhovnog suda RH. Karijeru je počeo 1987. godine na Općinskom sudu u Donjoj Stubici, a bio je i sudac Županijskog suda u Zagrebu. Istaknut je kao stručan kandidat bez političkih repova. Premijer naglašava njegovu stručnost.
Kandidat za ustavnog suca ugledni je odvjetnik s dugogodišnjom praksom, a u sustavu je ostavio trag kao sudac Općinskog suda u Zagrebu i član Državnog sudbenog vijeća. Vladajući ističu njegovu stručnost i neovisnost o politici, tvrdeći da je kao takav bio prihvatljiv i oporbi tijekom razgovora.
Kandidat za ustavnog suca odradio je mandat na Ustavnom sudu kao najmlađi sudac u njegovoj povijesti. Doktor je pravnih znanosti i stručnjak za EU pravo. HDZ ga kritizira zbog navodnog 'aktivizma' i političkih tribina, no prihvatili su ga, kako kažu, kao ultimatum lijeve oporbe.
24sata © 2026
