'Ljevica i desnica ne postoje, ostao nam je samo populizam'

- Kad se danas govori o ljevici i desnici, treba imati na umu da su ti pojmovi od doba Francuske revolucije bili povezani i uvjetovani parlamentarnim arhitektonskim filozofijama. Jednako kao i parlamenti u zapadnim demokratskim sustavima, hrvatski parlament također je podijeljen tri djela - ljevicu, desnicu i sredinu. Ljevica bi trebala zastupati interese sirotinje, radnika, žena, zapostavljenih skupina društva dok je desni dio stup društva, sačinjen od bogatih i moćnih, a sredina kao i svugdje u svijetu polako nestaje, pojasnio je na početku svog petominutnog izlaganja dr. Slaven Letica.

Kao i sociolog Letica, dramaturg Vjeran Zuppa svjetonazorski se osvrnuo na kraj ideologije ljevica i desnica u Europi. Smatra da je kultura temelj nacije i glavno oružje demokracije, no ključno je raspraviti i o problemu primata individualnog.

Mnogo konkretnije započeo je svoje izlaganje Nino Raspudić. 

- Danas ću zastupati tezu da nemamo ni ljevicu niti desnicu  jer one trenutno rade tranziciju državnog i društvenog u privatno. Ni ljevica ni desnica danas nemaju više nikakve veze sa svjetonazorom, kao što su istakli Letica i Zuppa.

 - I ljevica i desnica su antiintelektualna djeca koja nastoje očuvati pozicije svojih očeva. Jedna i druga moraju poticati na inteligenciju i natjecanje - upozorio je Raspudić.

- Danas imamo klijentelizam na ljevici i desnici, danas i ljevičari i desničari u Hrvatskoj predstavljaju sami sebe - precizirao je Raspudić.

Ljevica ne štiti rad

- Osnovni problem je što ljevica ne štiti rad, temeljno pravo na rad. Ljevica u Hrvatskoj nikada nije shvatila da je najbitniji problem rad. Primjer Račana kaže nam da je bio parazit na socijaldemokraciji. Koliko je bio dobar čovjek, toliko nije mogao reformirati postavke socijalizma - smatra Nikica Gabrić.

Raspudić smatra da je kod nas danas teško lako objasniti je li netko ljevičar ili desničar. Više nema tako jasno preciziranih pojmova. Npr. Milan Ivkošić je u nacionalnom smislu desničar, no po zastupanju radničkih prava skloniji je socijaldemokraciji.

- Kod nas je političko opredjeljenje i politička orjentacija često hereditarna. Uzrok tomu je situacija da nemamo jasno profilirane političke opcije u Hrvatskoj - kaže Raspudić.

- Odnos prema Jugoslaviji jako je bitan u današnjem definiranju hrvatske ljevice. Kako se ona danas postavlja prema tom povijesnom nasljeđu i dobu, ključno je za njeno shvaćanje - vjeruje Raspudić.

- O ljevici se ne može govoriti izvan vremena i prostora. Treba se promotriti doba nastanka političkih stanaka. One su nastale u sukobima rada i države, crkve i kapitala - započeo je svoje izlaganje profesor Ivan Šiber koji drži da su nas bitne 90-te kada je uslijedila industrijalizacija te se stvarali sindikati. Ključni raskid bio je nesposobnost davanja alternativne politike i objedinjavanja u 90-ima.

- U Hrvatskoj su danas nosioci rada tri skupine: službenici u državnoj upravi, drugo su seljaci, treća skupina koja ima korijene u radničkoj klasi su radnici u škverovima. Enormnim ulaganjima u privid hrvatskog sela i propale škverove, nastoji se očuvati socijalni mir. Zadnji trzaji stare radničke bombe bili su u stvari štrajkovi rudara u doba Margaret Thatcher - drži Šiber.

- Nositelji liberalno demokratskih promjena u tranzicijskim zemljama bili su reformirani komunisti. Podsjetit ću samo na još dvije ključne izjave iz 90-ih: ''Komunizam je možda mrtav, no boljševizam nikad nije bio jači'' i na onu koja je proizašla iz ultradesnih ruskih frakcija: ''moramo se vratiti našim tradicionalnim vrijednostima, a to su pravoslavlje, nacionalizam i samovlašće. Ako ih prevedemo na hrvatski glasile bi: katolicizam, hrvatstvo i Franjo Tuđman - precizirao je profesor Šiber.

Šiber napominje da je za Hrvatsku nužno očuvanje osobina liberalizma, demokracije te pokušaj rješavanja hrvatskih aktualnih problema.

Gdje su danas komunisti? 

Gabrić pak smatra da je to pitanje danas nebitno. Oštro napominje da mediji danas stvaraju bezvezne teme i nameću ih narodu, truju im mozak. U društvu ne bi trebala biti podjela na ljevici i desnici. Gubimo vrijeme na nebitne stvari. Pitanje onih 350.000 ljudi što misle o ljevici i desnici, je...im se - upozorio je Gabrić.

- Postoji lijevi i desni populizam - kratko je prokomentirao Zuppa.

- Očito će vrijeme donijeti potrebu da razgovaramo s manje predrasuda. Tada ćemo se prije dogovoriti o onom što nam je bitno. Trebamo uspostaviti novo civilno društvo. Prvo je bilo Sorosevo, uvezeno, sada se ono bavi manjinama poput spolnih manjina. Moramo stvoriti civilno društvo koje će kritički promatrati i promišljati hrvatsko društvo - smatra Gabrić.

Studentski bunt bio je usmjeren prema političkoj opciji

- Lijevi je na razini mladenačke kulture. Npr. Occupy Croatia koji je prosvjedovao ispred HDZ-a. Tu su i prosvjedi na fakultetima, plenumi. Jovanović radi gore stvari nego Fuchs, no nitko se ne oglašava. Mislim da je taj studentski bunt više bio usmjeren ka jednoj političkoj opciji. Nemamo danas radikalne desnice niti ljevice. Brinu me totalitarni obrasci i u HDZ-u i SDP-u. Pogledajte primjer u gradu Zagrebu, smjenjivanje izbornih kandidata - zaključio je Raspudić.

U Hrvatskom novinarskom društvu na Večernjakovom okruglom stolu 'Gdje je danas ljevica u Hrvatskoj?' raspravljali su znanstvenici i teoretičari dr. Tonči Vujić, dr. Slaven Letica, dr. Ivan Šiber, dr. Vjeran Zuppa, dr. Nikica Gabrić i dr. Nino Raspudić.