News

Komentari 117

Velika akcija Južni potez: Srbi su morali sjesti i potpisati mir

Velika akcija Južni potez: Srbi su morali sjesti i potpisati mir

CILJEVI Staviti pod kontrolu putove Banja Luka - Čađavica, Mrkonjić-Grad - Banja Luka, postaviti topove na domet B. Luke te pomoći Armiji BiH

Vojna akcija Južni potez u listopadu 1995. godine bila je završni udarac ideji Velike Srbije i poraz srpske vojske u ratu u Hrvatskoj i BiH.

POGLEDAJTE VIDEO

Iako je Miloševićeva agresivna politika slomljena u Hrvatskoj još u Oluji, vodstvo bosanskohercegovačkih Srba, provoditelja Miloševićeve politike, odbijalo je sve mirovne inicijative, istodobno nastojeći osvojiti što više područja u BiH. Stoga je akcija Južni potez bila logičan slijed nakon akcije Maestral, kojom su zauzeti veći prostori zapadne Bosne - Drvar, Šipovo, Jajce, Bosanski Petrovac, Bosanska Krupa i Ključ. Južni potez krenuo je 8. listopada 1995. Nakon žestokih borbi hrvatske snage su 9. listopada, drugog dana operacije, zauzele Mrkonjić Grad i izbile na planinu Manjaču.

Dolazak pred Prijedor

Tog je dana poginuo brigadir Andrija Matijaš Pauk, tada načelnik stožera brigade i legendarni zapovjednik tenkista 4. gardijske brigade.

U nastavku operacije hrvatske snage (HV i HVO) penju se obroncima planine Manjače i dolinom Vrbasa zauzimaju Bočac. Dolaze na 23 kilometra od Banje Luke. Istodobno, V. i VII. korpus Armije BiH napreduju dolinom rijeke Sane prema Sanskome Mostu. Dio akcije u odgovornosti bošnjačkih snaga nije se zvao Južni potez nego Sana ’95. Nakon teških borbi u kojoj je Vojska RS-a koristila i borbene helikoptere, Armija BiH ulazi u Sanski Most 11. listopada. Znatno su se približili Prijedoru i stavili ga pod topničku vatru. Tijekom operacije Južni potez oslobođeno je 800 četvornih kilometara. Crta obrane postavljena je na planini Manjači, 23 kilometra od Banje Luke, što je bilo u dosegu hrvatskog dalekometnog topništva. Osvajanje HE Bočac imalo je golem psihološki utjecaj na eventualno dalje napredovanje HV-a, HVO-a i Armije BiH prema Banjoj Luci. Naime, HE Bočac opskrbljivao je Banju Luku strujom.

Strah od još veće krize

Srpske snage, I. i II. korpus bosanskih Srba, razbijene su i povlače se prema Banjoj Luci. Širi se panika, govori se o padu Banje Luke, a time bi pala i Republika Srpska. Stvorila se nova kolona srpskih izbjeglica koje su se našle u Banjoj Luci. Tog 12. listopada prestala su sva bojna djelovanja. Tadašnji veleposlanik SAD-a u RH Peter Galbright rekao je da je zaustavljanje operacije HV-a plod najviših krugova američke diplomacije i vojske. Tim pritiscima, pa i prijetnjama da će NATO zrakoplovi napasti hrvatske vojnike, spriječili su vojni ulazak u Banju Luku. Sa šire točke gledišta dva su razloga za to - prvi zato što bi se osvajanjem Banje Luke pokrenula nova izbjeglička kriza u Srbiji, koja bi mogla izravno uključiti tadašnju Vojsku SR Jugoslavije u rat, čime bi se situacija znatno zakomplicirala. Drugi je razlog što bi time propao plan Richarda Holbrookea za BiH - 51 posto područja za Federaciju BiH i 49 posto za RS. Srbi su shvatili i potpisali. Galbright je kasnije rekao da su pogriješili što nisu pustili HV da osvoji Banju Luku.

Arkan je govorio da će poginuti i liniju održati. Nije ni jedno ni drugo

AFP

Ratni zločinac Željko Ražnatović Arkan sudjelovao je i u borbama dok je trajala akcija Južni potez.
O njegovim zločinima u Hrvatskoj i BiH poznato je sve, no na njega su gledali vojnici Vojske Republike Srpske - dvojako. Jednima je on bio čuvar srpstva, hrabar vojnik, a drugima kriminalac. Veterani Vojske RS-a objavljivali su da je ratovao za svoj račun ili račun njegovih političkih zaštitnika. Neki svjedoče da se njegovi vojnici nisu povlačili, ne iz hrabrosti, nego od straha da ih ne ubije osobno Arkan. Naime, on bi mlade (i stare) vojnike koji su napustili položaj zarobio, ošišao na ćelavo i tjerao da se bore s njim. Ako bi pobjegli, bili bi prepoznati po ćelavim frizurama, pa su riskirali da će ih ubiti. Arkan je obećavao civilima da će poginuti, ali da će ih štititi. Obećanje nije održao.

Najčitaniji članci