'Vi ste humanitarci jer ne dijelite, vaša krv je za ljude, bili oni Hrvati, Srbi, Židovi, Arapi...'

Ovog puta, kao i prethodna dva ili tri, osobno uručujem odlikovanja dobrovoljnim davateljima, onima koji su dali krv nebrojeno puta. Većinu odlikovanja, mnoga, ali ne sva, uručujem osobno, a ako igdje za to postoji razlog, to je u nekoliko slučajeva. Vi ste jedan od tih, poručio je predsjednik Republike Zoran Milanović dobrovoljnim darivateljima krvi. 

Za tu plemenitu i humanitarnu aktivnost odlikovao je na Pantovčaku povodom obilježavanja Dana dobrovoljnih darivatelja krvi one koji su je darovali 2021. godine više od 100 (za muškarce) ili 75 puta (za žene). 

- Vi ste humanitarci jer ne birate, ne gledate i ne dijelite. Ta krv je za ljude, ne piše u deklaraciji za koga je, je li za Hrvata, Srbina, Židova iz Aškelona, Arapina iz Gaze... Sasvim je svejedno, nekome će trebati. I zato osobno uručujem ova odlikovanja, da svakome stisnem ruku i zahvalim u ime hrvatske države u onoj mjeri u kojoj je predstavljam. Hvala vam od srca, živjeli i, neću vam reći da samo tako nastavite, jer je vrijeme za druge - kazao je predsjednik. 

A Redom Danice Hrvatske odlikovao je 164 darivatelja krvi.

- U ime svih nas koji dolazimo iz raznih krajeva Hrvatske, simboliziramo njenu solidarnost i plemenitost, zahvaljujem što ste izdvojili svoje vrijeme i uručili nam odlikovanja učinivši nam time osobitu čast. Republika Hrvatska jedna je od rijetkih zemalja koja se može pohvaliti dovoljnim količinama sigurne krvi upravo zbog očuvanog kruga solidarnosti. To za svaku zemlju predstavlja nacionalno bogatstvo jer bolest i nemoć ne poznaju odgodu - poručila je u ime odlikovanih dobrovoljna darivateljica krvi Ivana Brlečić naglasivši važnost darivanja krvi.

- Vjerujem da je svatko od nas ponosan na činjenicu da je svojom krvlju pomogao sačuvati ili produljiti nečiji život, kao što će plemenitost drugih možda jednom spasiti i naš. Nesebičnim darivanjem dijela sebe spasili smo nebrojene živote i usrećili mnoge ljude, a njihovim obiteljima vratili osmijeh na lice - istaknula je. 

MILANOVIĆ ODLIKOVAO BRANITELJE: 'Briga i svijest da je ono što ste učinili veliko i neponovljivo ne prestaje i sve je dublja i čvršća'

Boris Tisanić jedan od odlikovanih, koji je prvi put krv dao 1990. godine

- I do 2021. sam ju dao 100 puta. Kad sam započeo ta brojka je bila daleko, ali sam odlučio doći do nje i to sam ostvario. Odlučio sam da ću na taj način pomagati drugima. Lijep je osjećaj te humanosti kad znaš da je ta krv nekome u datom trenutku pomogla, možda će i meni danas-sutra trebati i htio bih poručiti mladim generacijama da netko treba nas naslijediti i da, ako mogu, da daju krv i pomognu drugima - poručio je. 

Đurđica Čižmarević 1982., također, je krenula s ovom plemenitom aktivnosti. 

- Bilo je organizirano u tvornici u kojoj sam radila i priključila sam se. I tako nastavila, do sad sam dala 75 puta. Divno je nekome pomoći na bilo koji način. Ako ne mogu ničim drugim pa, evo, možda sam nekome pomogla na ovaj način i to me motiviralo na ovaj čin kroz život - kazala nam je. 

Prim. dr. Josip Jelić, predsjednik Crvenog križa, ponosan je na ogroman broj dobrovoljnih darivatelja u Lijepoj našoj. 

- Aktivan sam u Crvenom križu 54 godine, skoro trećinu postojanja Crvenog križa. Mi smo najbolji u jugoistočnoj Europi po samodostatnosti. Nijedan organ nije propao na transplantaciji jer nije bilo dovoljno krvi. Recimo, kad se transplantira srce, ne znate kad će to biti jer ne znate kad ćete ga dobiti, a kad ga dobijete, operacija mora biti u roku od tri-četiri sata, a ako nemate krvi, ne možete je obaviti. I nijedno srce nije ostalo neoperirano, bez obzira odakle je došlo. Tako nijedna jetra, a 120 ih se godišnje presadi, srca 50 godišnje - istaknuo je naglasivši kako nitko od 1975. godine nije preminuo zbog nedostatka potrebne krvi. 

'PROBLEM JE U BIH' Milanović poručio: Nisam za vojsku na granici. Ako staviš vojsku na granice, bit će mrtvih

- Čak ni u mojoj praksi kada sam jednom branitelju, kojem je geler raznio zdjelicu, morao dati 105 boca krvi ili kad sam jednoj rodilji morao dati 115 boca. Naravno, ne u jednom danu, ali je bio fenomen što smo u mojoj bolnici u jednom danu imali 60 operacija za koje smo tražili 500 boca krvi i dobili ih. Znate vi što to znači? Dakle, ljudi su stalno dolazili, čak i oni koji su kod mene u šok sobi ležali tri-četiri mjeseca ranije gotovo na rubi smrti. Netko je njima spasio život pa su i oni htjeli nekome - kazao nam je prim. dr. Jelić, koji je radio 40 godina u slavonsko-brodskoj bolnici kao voditelj Odjela za anesteziju, reanimaciju i intenzivno liječenje. 

Crveni križ, dodao je, prikupi 200.000 doza godišnje krvi od dobrovoljnih darivatelja.

Prisjetio se i anegdote s rodiljom koju je spomenuo, a kojoj je trebalo čak 115 boca krvi. 

-  Ja sam dao krv prvi puta kad je ta rodilja trebala 115 boca. Stalno je jako puno trošila zbog zgrušavanja i oko pola tri u noći sam vidio da nema više krvi, a dao sam joj 20 boca taj dan, a ona i dalje krvari. Meni se srce steglo. Kako je bila moje krvne grupe, odlučio sam ja dati krv, a jedva sam stajao na nogama. Onda je i doktorica, koja je sa mnom bila dežurna, isto dala, pa još tri sestre iz šok sobe, pa smo zvali još kolegice iz smjene i nas 7-8 brzo dali krv, nije bila ni ohlađena, nego ju onako toplu nosili gore i dali ženi. Ujutro razglasili da nam treba još, takav red se stvorio da je to bilo nevjerojatno - ispričao nam je pokazujući kako se i sad naježio kad se sjeti tog osjećaja humanosti i zajedništva ljudi.