'Marić je sinoć napravio dobar posao, uštedjet ćemo milijune'

Izdavanje euroobveznice u Londonu u iznosu od 750 milijuna eura s desetogodišnjim dospijećem te kamatom od 2,7 posto tema je o kojoj je na početku sjednice Vlade progovorio premijer Andrej Plenković. 

- Riječ je o jako dobroj transakciji kojom se refinancira postojeća obveza s dospijećem u srpnju. Vidjevši kolikom je povoljna kamata i prinos Hrvatska će uštedjeti 180 milijuna kuna na deset godina. Ako je to 25 milijuna eura to je 250 milijuna eura. To je jako veliki iznos i jako dobar posao koji smo obavili - rekao je premijer.

Navodi kako je ovo dobar pokazatelj povjerenja u Hrvatsku i napor Vlade posljednje dvije godine da se fiskalno konsolidiramo: 

- Rezultati koje imamo dovode i do ovako sniženih kamatnih stopa i prinosa. Da smo u eurozoni ova bi kamata bila možda malo iznad jedan posto. Dakle za one koji  imaju dileme treba li ili ne biti u eurozoni mislim da je ovo najbolji indikator što bi trebali učiniti i kojim putem ići što prije - poručio je Plenković. 

Nada se da će svi pozitivi aspekti na makroekonomskom planu dovesti i do povećanja kreditnog rejtinga, a poručio je da želi Hrvatsku u investicijskom kreditnom rejtingu. 

- Zahvaljujem ministru Mariću i njegovom timu - rekao je. 

Kazao je i da je u srijedu bio u Bavarskoj gdje se sastao s predsjednikom bavarske vlade. 

- Bavarska i Hrvatska već 45 godina imaju zajedničku komisiju i važne ekonomske odnose. Možemo reći da oko 10 posto Bavaraca ljetuje u Hrvatskoj i svakako trebamo intenzivirati suradnju. Predsjednika bavarske vlade pozvao sam u Hrvatsku da i tu održimo jedan veliki sastanak komisije - rekao je Plenković.  

Dodao je da se kratko sastao i s kancelarkom Merkel s kojom je razgovarao o hrvatskom članstvu u EU, ilegalnim migracijama i drugim temama. 

- Ministar Božinović sljedeći tjedan ide u Njemačku. Dobro je da se odnosi s Njemačkom intenziviraju - rekao je Plenković. 

Otvara se pristup arhivskoj građi nastaloj nakon 30. svibnja 1990.

Vlada je u četvrtak sa sjednice u saborsku proceduru uputila paket konačnih prijedloga zakona iz nadležnosti Ministarstva kulture, među njima i zakona o arhivskom gradivu i arhivima kojim se postavlja temelj za djelovanje arhiva u digitalnom vremenu.

Ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek predstavila je Zakonu o arhivskom gradivu. Ukida se opći rok nedostupnosti u trajanju od trideset godina za javno dokumentarno i arhivsko gradivo. Tako će gradivo nastalo do 30. svibnja 1990. godine biti dostupno bez ograničenja, izuzev zaštićenih osobnih podataka. U zakonu stoji da su osobni podaci ljudi koji su do 30. svibnja 1990. godine obnašali javne dužnosti te bila pripadnik ili suradnik službe sigurnosti, dostupni bez ograničenja u dijelu koji se odnosi na obavljanje te javne dužnosti odnosno službe.

- To je ključna novina kojom smo maksimalno otvorili pristup arhivskom gradivu u odnosu na sve dosadašnje ranije postupke - rekla je ministrica kulture.

Konačnim prijedlogom zakona o muzejima temeljitije se definira pojam muzeja i muzejske djelatnosti te uloge muzeja čije se osnivanje olakšava te se  uređuje i mogućnost osnivanja muzeja vjerskim zajednicama. Uvodi se i rok za završetak procesa inventarizacije cjelokupne muzejske građe u RH do konca 2020. godine.

Radi jačanja nacionalnoga sustava muzeja, zakonom se predviđa jača uloga Muzejskog dokumentacijskog centra, koji će postati središnje tijelo za koordinaciju sustava muzeja, te djelokrug Hrvatskog muzejskog vijeća kao najvišeg savjetodavnog tijela Ministarstva kulture.

U sustavu arhiva i u sustavu muzeja uvode se i izmjene u načinu upravljanja i podižu stručni kriteriji za imenovanje tijela javnih muzeja, upravnog vijeća, ravnatelja i stručnog vijeća te se traži odgovarajuća visoka stručna sprema za te poslove, kako bi se osiguralo ispunjavanje stručnih standarda u radu javnih muzeja te spriječilo imenovanje osoba koje te standarde ne mogu ispuniti.

Konačnim prijedlogom zakona o audiovizualnim djelatnostima, u odnosu na prijašnji zakon, bolje su definirane ovlasti tijela u HAVC-u, uvedena je nova struktura Hrvatskog audiovizualnog vijeća, postroženi su kriteriji za imenovanje njegovih članova, te je uvedena nova struktura Upravnog odbora.

Pitanje sukoba interesa u AV djelatnostima riješeno je uvođenjem instituta zamjenika članova Hrvatskog audiovizualnog vijeća. Odnosno, član vijeća čiji je projekt eventualno prijavljen, tijekom roka u kojemu se odlučuje o sukobu interesa, odredit će svojeg zamjenika.

Ojačat će se i sustav potpore izvozu filmskih usluga te je uvedena mogućnost većeg postotka sufinanciranja za one projekte koji će se snimati u manje razvijenim dijelovima Hrvatske. Iznos financijskoga poticaja povećan je, naime, s 20 na 25 posto, te je dodatno otvorena mogućnost ostvarivanja poticaja u iznosu od 30 posto za projekte snimane na nerazvijenim područjima.

Zakonom su proširene definicije audiovizualnih djelatnosti i audiovizualnog djela na videoigre, a povećan je i postotak izdvajanja sredstava kinoprikazivača za provedbu Nacionalnog programa promicanja audiovizualnog stvaralaštva s 0,1 na 0,5 posto.

U Sabor je upućen i konačni prijedloga zakona o potvrđivanju Konvencije Vijeća Europe o kinematografskoj koprodukciji (revidirane) kojim će se stvoriti povoljniji uvjeti za stjecanje statusa koprodukcije kinematografskog djela u kojima sudjeluju proizvođači iz RH.

Ključne su izmjene, ističe ministrica, pitanje statusa koprodukcije kinematografskih djela, jer snižava minimalni doprinos u ukupnom troškovima koprodukcije s 10 na 5 posto u mnogostranim koprodukcijama te s 20 na 10 posto u dvostranim koprodukcijama, a adekvatno se uvećava postotak za većinske koproducente.

"To je jako važno jer filmska proizvodnja u Europi uglavnom poseže za tim modelom financiranja i za Hrvatsku kao zemlju malog produkcijskog kapaciteta jako je važno da se hrvatskim filmom može smatrati i koprodukcija u kojoj sudjelujemo s 10 i manje posto", objašnjava Obuljen Koržinek.

Prihvatili konačni prijedlog Zakona o komunalnom gospodarstvu

Vlada je sa sjednice u četvrtak u saborsku proceduru uputila konačni prijedlog Zakona o komunalnom gospodarstvu kojim se uređuju načela komunalnog gospodarstva, obavljanje komunalnih djelatnosti, građenje i održavanje infrastrukture, plaćanje doprinosa i naknada, održavanje reda i druga značajna pitanja

Trenutno važeći Zakon o komunalnom gospodarstvu donijet je 1995. godine i do sada se mijenjao 18 puta, a u šest slučajeva drugim zakonima, kazao je državni tajnik u ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja Danijel Meštrić.

"Donošenjem Zakona uspostavit će se sustav komunalnog gospodarstva usklađen sa zakonima koji uređuju pitanja opskrbe vodom i odvodnjom, gospodarenje otpadom, pogrebničkim djelatnostima, koncesijama, prostornim uređenjem i javnom nabavom", istaknuo je.

Zakon će, kako je naveo, urediti pojedine institute, odnosno pitanja uz načela i pitanja građenja i održavanja komunalne infrastrukture i organizacijske oblike u kojima se obavljaju komunalne djelatnosti i pitanja vezana uz obavljanje tih djelatnosti te pitanja komunalnog doprinosa i naknade.

Nadalje, osigurat će se normativni uvjeti za poboljšanje provedbe komunalnog reda na području jedinica lokalne samouprave te će se omogućiti jednostavno i brzo evidentiranje u katastru i upis u zemljišne knjige komunalne infrastrukture izgrađene do stupanja ovog zakona na snagu, kazao je Meštrić.

Od značajnijih razlika u odnosu na prethodni prijedlog zakona navedene su to što je u sklopu obavljanja komunalnih djelatnosti održavanja komunalne infrastrukture omogućeno osiguranje građenja komunalne infrastrukture.

Održavanje dijelova javnih cesta koje prolaze kroz naselje brisano je kao komunalna djelatnost, obavljanje dimnjačarskih poslova i održavanje građevina za odvodnju oborisnoh voda određeno je kao komunalna djelatnost, a propisno je da komunalni doprinos ne plaća jedinica lokalne samouprave na svom području te da se isti ne plaća za građenje i ozakonjenje vatrogasnih domova, vojnih građevina, prometne, energetske, vodne, pomorske, komunikacijske i elektroničke komunikacijske infrastrukture, nadzemnih i podzemnih produktovoda i vodova te sportskih i dječjih igrališta

Za provedbu Zakona nije potrebno osigurati dodatna sredstva u državnom proračunu niti u proračunima jedinica lokalne samouprave.

Hrvatskim cestama koncesija za gradnju i korištenje mosta kopno-Pelješac

Vlada je u četvrtak usvojila prijedlog odluke o davanju koncesije za posebnu upotrebu pomorskog dobra radi gradnje i korištenja mosta kopno - Pelješac, koncesija je na 50 godina, dok koncesijska naknada iznosi 0,50 kuna po metru kvadratnom zauzete površine.

Predloženom odlukom, koju je izradilo i dostavilo Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture, Hrvatskim cestama (HC) daje se koncesija na vremensko razdoblje od 50 godina za posebnu upotrebu pomorskog dobra radi gradnje i korištenja mosta kopno -Pelješac.

Pritom, koncesijska naknada iznosi simboličnih 0,50 kuna po metru kvadratnom zauzete površine pomorskog dobra, odnosno 22.092,50 kuna godišnje, a HC kao koncesionar neće naplaćivati mostarinu.

Kako je podsjetio ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković, Pelješki most je najznačajniji projekt ove Vlade za čiju su izgradnju premošćene mnoge prepreke, osigurana su bespovratna sredstva iz EU u iznosu od 357 milijuna eura, dok je s izvođačima radova, predstavnicima kineskog konzorcija u travnju u Dubrovniku potpisan ugovor o izgradnji.

Kako je izvijestio, u tijeku je uvođenje izvođača u posao te se očekuje skori početak izgradnje. 

Kako napominje Butković, s obzirom da je Pelješki most prvi od ukupno četiri faze projekta cestovne povezanosti s južnom Dalmacijom, a treću i četvrtu fazu čini izgradnja stonske obilaznice, koja uključuje i izgradnju mosta Ston, HC-u se dodjeljuje koncesija i za posebnu upotrebu pomorskog dobra radi gradnje i korištenja tog mosta, na državnoj cesti dionice Sparagovići - Doli u općini Ston.

Koncesija se također daje na rok od 50 godina, koncesijska naknada po metru kvadratnom zauzete površine je 0,50 kuna, odnosno 246 kuna godišnje, a koncesionar neće naplaćivati mostarinu.

Brže poslovanje i uštede izmjenama Zakona o elektroničkom izdavanju računa

Vlada je Saboru uputila i prijedlog zakona o elektroničkom izdavanju računa u javnoj nabavi, kojim bi se ubrzali i automatizirali poslovni procesi te smanjili troškovi poslovanja, čime bi se ostvarile i značajne uštede koje se procjenjuju na više od dvije milijarde kuna godišnje.   

Glavni cilj predloženog zakona je omogućiti stopostotno zaprimanje i izdavanje eRačuna u postupcima javne nabave, čime će se, kako ističe ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darka Horvat, ostvariti i značajne uštede. Naime, mnogi gospodarski subjekti su zbog nedostatka adekvatnog pravnog okvira koristili dva sustava, papirnati i elektronički, što znači i veće troškove. 

"Uspostavom cjelovitog procesa elektroničke javne nabave, očekujemo ostvarenje ušteda od 6 do 13 posto. S obzirom na volumen ukupne javne nabave, koja iznosi od 44 milijarde kuna, procjenjujemo uštedu na više od dvije milijarde kuna, prvenstveno u apsektu male nabave, koja u ukupnom volumenu ima udio od gotovo 23 posto", rekao je Hovat. 

Zakonom će se osigurati uvjeti da naručitelji primaju i obrađuju strukturirane elektroničke račune koji su u skladu s europskom normom o elektroničkom izdavanju računa. 

Cilj je također započeti s uspostavom cjelovitog procesa integrirane elektroničke javne nabave od objave nadmetanja, preko elektroničkog podnošenja ponuda, nadzora izvršenja ugovora, eRačuna i ePlaćanja, čime će se moći ostvariti maksimalni učinci digitalizacije procesa javne nabave u Hrvatskoj, sa svim uštedama i transparentnošću.

"Zakonom se uvodi obveza zaprimanja e-računa u postupcima javne nabave od 1. prosinca 2018. godine, te obveza izdavanja e-računa u postupcima javne nabave od 1. srpnja 2019. godine. Europska direktiva o izdavanju e-računa u javnoj nabavi stavlja pred sve obveznike javne nabave, kojih je u Hrvatskoj oko 5.000, obvezu prihvaćanja elektroničkih računa sukladno EU normama", rekao je Horvat. 

Ujedno se, dodaje, proširuje i područje primjene zakona te će, osim postupaka velike vrijednosti, obuhvatiti i postupke tzv. male vrijednosti odnosno nabava roba i usluga vrijednosti ispod 200.000 tisuća kuna te nabava radova vrijednosti ispod 500.000 kuna.

To će značajno povećati ukupni volumen zaprimanja i izdavanja e-računa, rekao je Horvat.  

Kako bi se omogućila razmjena eRačuna na državnoj i lokalnoj razini potrebno je osigurati transparentu infrastrukturu za interkonekciju informacijskih posrednika i razmjenu eRačuna i odnosno izgraditi središnju platformu kao pristupnu točku koja će omogućiti komunikaciju i transparentnu razmjenu više od 12 milijuna interkonekcija između javnih naručitelja, sektorskih naručitelja i dobavljača. 

Stoga će za provedbu zakona trebati u proračunu osigurati četiri milijuna kuna, a što će se osigurati na pozicijama Ministarstva gospodarstva u iduće tri godine. 

Elektronički račun (eRačun) predstavlja najrašireniju elektroničku ispravu u svijetu i zbog toga mu pripada središnja uloga u razvoju elektroničkog poslovanja te digitalnog gospodarstva općenito.

Kao prednosti za izdavatelje eRačuna ističu se smanjeni administrativni troškovi pripreme samog računa, ispisa i kuvertiranja računa, uklonjen je trošak poštarine, račun se isporučuje u puno kraćem vremenu i naposljetku se pohranjuje u sigurnu i kontroliranu elektroničku arhivu. Dostupan je 24 sata dnevno za pregledavanje, za revizije i porezni nadzor.

Zakon će, naime, omogućiti i potpunu transparentnost fiskalnog učinka u javnoj nabavi. Uvođenjem elektroničkog fakturiranja u poslovne procese omogućava se porezni nadzor te bilo koja revizija financijskog poslovanja u realnom vremenu. 

Prednost za primatelje eRačuna je brzina zaprimanja i obrade računa pri čemu se minimalizira mogućnost ljudske pogreške, osigurava se brže plaćanje i visoki stupanj automatizacije procesa razmjene računa. Ponajprije, troškovi obrade eRačuna znatno su manji u odnosu na troškove obrade tradicionalnog papirnatog računa. Dodatne, osjetno veće uštede, ostvaruju se digitalizacijom poslovnog procesa od nabave do isporuke, kraćim rokovima obrade računa te ubrzanjem plaćanja.

Elektroničko fakturiranje potiče bolju produktivnost odnosno učinkovitost korištenja resursa, tako se procijenjene uštede od uvođenja elektroničkog računa u poslovanje kreću od 7 do 20 eura po računu, od čega 80 posto uštede ostvaruje kupac, a 20 posto prodavatelj. Europska unija procjenjuje da će se potpunim uvođenjem eRačuna ostvariti uštede od 423 milijarde eura.

Povećava se broj dozvola za rad stranaca u turizmu

Vlada je izmijenila odluku o kvotama za zapošljavanje stranaca za ovu godinu. Povećat će se broj dozvola za rad stranaca u turizmu i ugostiteljstvu. Državna tajnica u Ministarstvu rada Majda Burić izvijestila je kako pri utvrđivanju kvota nije bilo moguće precizno utvrditi potrebe gospodarstva za zapošljavanje potrebe strane radne snage u pojedinim djelatnostima i zanimanjima te je došlo do nesrazmjera između utvrđenog stanja i zatraženog broja dozvola. 

- Ovom odlukom predlaže se povećanje broja dozvola s 4660 na 8660 koje se odnosi na zanimanja pomoćnih radnika u turizmu - rekla je Burić. 

Jednako tako povećava se broj dozvola u šumarstvu i to za sezonski posao berača plodova s 500 na 1000 radnih dozvola za strance.

- Predloženim izmjenama ukupna kvota dozvola za 2018. godinu za zapošljavanje stranaca iznosi 35.500 dozvola - rekla je Burić. 
Premijer Plenković vjeruje da će ova odluka pridonijeti potrebama poslodavaca, osobito u turizmu, ali i poljoprivredi. - Svim aktivnostima koje poduzima Zavod za zapošljavanje i Ministarstvo rada fokusirani smo na zapošljavanje naših sugrađana i s ovim projektom 'Zaposli se' HZZ ide direktno osobnim pismom svima koji su na popisu nezaposlenih. Međutim očito da potrebe tržišta, povećanje svih indikatora u predsezoni te najave uspješnije turističke sezone nego prethodne zahtijevaju veći broj radnika. Mislim da ovime stvaramo preduvjete da se ne dovedemo u situaciju da je premalo radnika u hotelijerstvu i ugostiteljstvu tijekom uspješne turističke sezone - ustvrdio je Plenković.