'Moramo se pobrinuti da se ovakvi slučajevi ne ponove...'

Na početku sjednice Vlade premijer Andrej Plenković osvrnuo se na tragediju u Metkoviću odnosno smrt Gabrijela Bebića (9). U ime Vlade izrazio je sućut obitelji. Očekuje da će aktivnosti koje je poduzelo Ministarstvo zdravstva u Metkoviću i Splitu te inspekcijski nalaz utvrditi što je razlog ove tragedije. 

'Moramo to izbjeći u budućnosti'

Osvrnuo se i na slučaj nasilja u Zadru prije nekoliko mjeseci koji je također zgrozio javnost. Premijer napominje da je, s obzirom na video snimke koje postoje, vidljivo o kakvom se teškom kaznenom djelu radi i ističe kako se slobodno može reći da je u tom procesu došlo gotovo do zlorabljenja procesnih mogućnosti od učestalih zahtjeva za izuzećem sudaca pa do činjenice da je protekao zakonski rok o maksimalnom trajanju pritvora što je ogorčilo i zabrinulo javnost.

Poručio je kako je s ministrom pravosuđa Bošnjakovićem razgovarao o tome kako ovakve slučajeve izbjeći u budućnosti i poboljšati naše kazneno procesno zakonodavstvo te omogućiti da rad svih tijela bude učinkovitiji u ovakvim slučajevima.

Plenković je poručio kako je javnost s pravom ogorčena zbog oba slučaja.

Povećali kvotu za zapošljavanje stranaca

- Ovom odlukom povećavamo kvotu za zapošljavanje stranaca za iduću godinu na 50.100 novih dozvola, a to 20.331 dozvola  više u odnosu na ovu godinu od kojih gotovo 13.000 je za sektor turizma i građevine. Ovime želimo osigurati stabilnost dotoka radne snage gospodarstvu i podupiremo gospodarski rast koji je za iduću godinu procijenjen za 2,9 posto, ali i radimo na tome da maksimalno aktiviramo domaću radnu snagu - kazao je ministar. 

Naveo je kako na burzi imamo otvoreno 12.211 otvorenih radnih mjesta, a nezaposlene se anketira i poziva da za rad u turističkoj sezoni. 

- U siječnju ćemo napraviti anketu gdje ćemo domaću radnu snagu spajati s poslodavcima. To nećemo raditi samo za turizam nego i za ostale gospodarske grane - kazao je ministar. 

Pavić je zaključio kako je cilj Vlade aktivacija domaće radne snage, a ono što ne uspijemo kroz to poslodavcima omogućimo  stranu radnu snagu kako se ne bi ugrozio gospodarski rast. 
Vlada je dodijelila i 244 milijuna kuna bolnicama u državnom vlasništvu za podmirivanje dijela dugova prema dobavljačima lijekova te potrošnog i ugradbenog medicinskog materijala. Premijer Plenković napomenuo je kako ova odluka u skladu s rebalansom proračuna za ovu godinu. 

Za podmirenje dugova prema dobavljačima, "državnim" bolnicama 244,2 milijuna kuna

Vlada je odlukom dodijelila ukupno 244,2 milijuna kuna bolničkim zdravstvenim ustanovama kojima je osnivač država za podmirivanje dijela dospjelih obveza prema dobavljačima lijekova, potrošnog i ugradbenog medicinskog materijala.

Sredstva se doznačuju KBC-u Zagreb, KBC-u Sestre milosrdnice, KB Dubrava Zagreb, KB "Merkur", Klinici za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević", Klinici za dječje bolesti Zagreb, KBC-u Rijeka, Klinici za ortopediju Lovran, KBC Split i KBC-u Osijek.

Cilj je zadržati jednaku razinu zdravstvene zaštite na cijelom području Hrvatske i osigurati nesmetano funkcioniranje bolničkih zdravstvenih ustanova kojima je osnivač država.

U Sabor upućen prijedlog zakona o Pravosudnoj akademiji

U saborsku je proceduru Vlada sa sjednice u četvrtak uputila prijedlog zakona o Pravosudnoj akademiji kojim se želi redefinirati značaj i uloga Državne škole za pravosudne dužnosnike, a naročito sustava polaganja završnog ispita.

Stoga se predlaže obveza pohađanja Državne škole za pravosudne dužnosnike i polaganja završnog ispita za sve osobe primljene na neodređeno vrijeme na mjesto savjetnika u pravosudnim tijelima.

Predloženo je i unapređenje i nadogradnja sustava kontinuiranog stručnog usavršavanja pravosudnih dužnosnika i službenika iz područja pravosuđa te proširenje djelatnosti stručnog usavršavanja na druge ciljane skupine polaznika, uključujući i sudionike u postupcima pred pravosudnim tijelima u državi, čime je Pravosudnoj akademiji dana šira mogućnost stjecanja vlastitih prihoda.

Predlaže se i smanjenje broja članova Upravnog vijeća i povećanje broja članova Programskog vijeća radi učinkovitijeg načina donošenja odluka te kreiranja što kvalitetnijih programa, istaknuo je ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković.

Zbog sprječavanja mogućih sukoba interesa kroz članstvo u različitim tijelima Akademije predložena je i ograničena mogućnost istovremenog obnašanja funkcija člana različitih tijela Akademije.

U prvo saborsko čitanje Vlada je uputila i prijedlog zakona o izboru vijeća i predstavnika nacionalnih manjina kojim se na cjelovit način uređuje održavanje tih izbora, s obzirom da je Zakonom o lokalnim izborima propisano da će se postupak izbora članova vijeća i predstavnika nacionalnih manjina urediti posebnim zakonom.

Predloženim zakonom se propisuje da će se ti izbori održavati prvu nedjelju u listopadu svake četvrte godine.

Propisuje se i da udruga nacionalne manjine koja na izborima dobije najmanje jednog člana vijeća ili predstavnika nacionalne manjine u toj jedinici, ostvaruje pravo na naknadu troškova izborne promidžbe, a ako su članove vijeća odnosno predstavnika nacionalne manjine, kandidirali pripadnici nacionalnih manjina-birači, pravo na naknadu troškova izborne promidžbe ostvarit će vijeće odnosno predstavnik nacionalne manjine koji je izabran.

Registar stvarnih vlasnika tvrtki bit će javno dostupan

Registar stvarnih vlasnika tvrtki u Hrvatskoj bit će javno dostupan, predviđeno je izmjenama i dopunama Zakona o o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma koji je Vlada u četvrtak uputila u hitnu saborsku proceduru, usklađujući taj zakon s novim EU propisima.

Obrazlažući na Vladi prijedlog izmjena i dopuna tog zakona, ministar financija Zdravko Marić izjavio je da su dva najvažnija pitanja koji se uređuju ovim prijedlogom zakona, prvo da se u hrvatsko zakonodavstvo uvode nove definicije i obveznici - definicije virtualnih valuta, virtualne imovine i pružatelja skrbničke usluge novčanika - i drugo rješava pitanje registra stvarnih vlasnika.

 "Novi obveznici provedbe mjera sprječavanja pranja novca financiranja terorizma postaju pravne i fizičke osobe koje se bave pružanjem usluga bilo razmjene virtualnih i fiducijarnih valuta, bilo pružanjem skrbničke usluge novčanika. Drugo je pitanje registra stvarnih vlasnika", kazao je Marić. 

Objasnio je da će u cilju osiguranja transparentnosti u pogledu stvarnog vlasništva i kontrolnih struktura trgovačkih društava javnosti, sukladno zakonu, biti dostupni podaci o fizičkim osobama koje su stvarni vlasnici pravnih osoba.

"Ti podaci će se nalaziti u registru stvarnih vlasnika", kazao je Marić. 

Ti će podaci biti na raspolaganju javnosti uz uvjet registracije putem interneta i plaćanjem naknada.

"Sve će to biti propisanom pravilnikom koji očekujemo da će se donijeti do kraja 2019. godine", rekao je ministar financija, dodavši da će registar sadržavati podatke o stvarnim vlasnicima ne samo trgovačkih društava, nego i udruge, zaklade, fondacije, ustanove kojima Republika Hrvatska ili jedinice lokalne samouprave nisu jedini osnivač te trustove i s njima izjednačene subjekte stranog prava ukoliko su obveznici OIB-a. 

Registar vodi Fina

U 2017. godini Sabor je donio Zakon o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma, kojim je određeno da će podaci iz registra biti dostupni samo pravnim i fizičkim osobama koji dokažu opravdan pravni interes. U međuvremenu je revidirana EU Direktiva protiv pranja novca te je na razini EU dogovoreno da će registri stvarnih vlasnika tvrtki biti otvoreni javnosti.

Fizičkim i pravnim osobama preko registra bit će dostupni podaci o imenu i prezimenu stvarnog vlasnika tvrtke, državi prebivališta, datumu rođenja, državljanstvu te prirodi i opseg stvarnog vlasništva.

Predviđeno je i da se u iznimnim okolnostima može ograničiti pristup podacima ili jednome dijelu podataka iz Registra, primjerice kada bi pristup tim podacima izložio stvarnoga vlasnika nerazmjernom riziku od prijevare, otmice, ucjene, iznude, zlostavljanja, nasilja ili zastrašivanja ili ako je stvarni vlasnik maloljetna osoba ili mu je oduzeta poslovna sposobnost.

Registar će voditi Financijska agencija (Fina).

Provedba izmjena tog zakona neće utjecati na povećanje proračunskih izdataka za nadležna državna tijela, koja su zadužena za njegovo provođenje, jer je sustav za sprječavanje i otkrivanje pranja novca i financiranja terorizma u Hrvatskoj već uspostavljen. 

Ne očekuju se novi troškovi niti za pravne subjekte vezano za obvezu istih za upis zakonom propisanih podataka u Registar stvarnih vlasnika jer će se koristiti već uspostavljeni kanali i mehanizmi komunikacije pravnih subjekata i Financijske agencije u skladu sa drugim zakonskim propisima.

Janaf i Plinacro izuzeti od obveze uplate dijela dobiti u proračun

Vlada je u četvrtak odlukom izuzela dvije tvrtke od strateškog i posebnog interesa - Janaf i Plinacro - od obveze uplate dijela dobiti iz prošle godine u državni proračun za 2018. godinu.   

Ministar financija Zdravko Marić pojasnio je da su već prije neke kompanije izuzete od uplate dijela dobiti u ovogodišnji državni proračun, a da se sada izuzimaju i Janaf te Plinacro, jer se te dvije kompanije nalaze u investicijskom ciklusu.

Što se tiče Janafa, riječ je, kazao je, o ulaganjima u izgradnju novih spremnika za skladištenje nafte, dogradnju skladišnih kapaciteta za derivate, generalne remonte ranije izgrađenih spremnika te ulaganje u povećanje sigurnosti sustava. 

Plinacro, pak, ulaže u aktivnosti vezane za ostvarivanje nužnih, planiranih i odobrenih ulaganja u plinsku infrastrukturu i strateške energetske projekte u narednom razdoblju, istaknuo je Marić.

Tvrtke koje imaju uređaje II. i III. stupnja pročišćavanja uštedjet će 10 milijuna kuna

Vlada je izmjenom uredbe o visini naknade za zaštitu voda smanjila tu naknadu za pravne subjekte koji imaju vlastite uređaje drugog ili trećeg stupnja pročišćavanja, čime će rasteretiti gospodarstvo za oko 10 milijuna kuna na godišnjoj razini.  

Po podacima o obračunu naknade za zaštitu voda za 2016. godinu, 219 pravnih subjekata pročišćava otpadne vode na vlastitom uređaju drugog ili trećeg stupnja. Primjenom novog korekcijskog koeficijenta njima bi naknada za zaštitu voda bila smanjena za oko 10,16 milijuna kuna godišnje, navodi se u obrazloženju uredbe, koja bi se primjenjivala i za ovu godinu.

Obnovljivi izvori energije - 30 posto te energije ide na burzu

Vlada je donijela i uredbu o poticanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, a uredbom je propisala i da će opskrbljivači biti dužni od HROTE-a po reguliranoj cijeni preuzimati 70 posto 'zelene' energije dok će 30 posto biti stavljeno na burzu električne energije.

Uredbom o udjelu neto isporučene električne energije povlaštenih proizvođača kojeg su opskrbljivači dužni preuzeti od Hrvatskog operatora tržišta energije (HROTE) određen je udio od 70 posto neto isporučene električne energije povlaštenih proizvođača koje su opskrbljivači dužni preuzeti od HROTE-a po reguliranoj otkupnoj cijeni. S preostalih 30 posto ukupno planirane proizvodnje iz obnovljivih izvora će HROTE trgovati preko burze, istaknuo je ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić.

Uredbom o poticanju proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora i visokoučinkovitih kogeneracija uz ostalo je propisana klasifikacija proizvodnih postrojenja ovisno vrsti izvora, tehnologiji i priključnoj snazi, sustav poticaja tržišnom premijom i zajamčenom otkupnom cijenom, metodologija za izračun maksimalnih referentnih vrijednosti i maksimalnih zajamčenih otkupnih cijena, kao i naknada koju plaćaju članovi EKO bilančne grupe.  

Ministar Ćorić istaknuo je da se naknada za članove EKO bilančne grupe odnosno za povlaštene proizvođača u sustavu poticaja definira kroz nekoliko kategorija - za proizvodnju iz sunčanih elektrana ona iznosi jednu lipu po kilovatsatu (kWh) neto isporučne električne energije, za vjetroelektrane 1,5 lipa po kWh te za ostale tehnologije 0,3 lipe po kWh.

"Uspostava rada EKO bilančne grupe nužna je zbog stabilnosti sustava, jer više neće svu proizvedenu energiju otkupljivati opskrbljivači već dio ide na tržište odnosno burzu te se mora uspostaviti ravnoteža između ponude i potražnje", rekao je Ćorić.

Prema uredbi, HROTE će najmanje jednom godišnje provoditi natječaj za dodjelu tržišne premije i/ili poticanje zajamčenom cijenom prema raspoloživim kvotama. Prvi takav natječaj HROTE treba provesti najkasnije u  prvih šest mjeseci 2019. godine.

Vlada je uredbom o posebnoj naknadi za okoliš zbog nestavljanja biogoriva na tržište i zbog nesmanjivanja emisije stakleničkih plinova propisala visinu, metodologiju izračuna i način naplate te posebne naknade.

Time se, kaže ministar Ćorić, želi doprinijeti ispunjavanju obveza Hrvatske odnosno dostizanju cilja od najmanje 10 posto udjela konačne potrošnje energije u prometu iz obnovljivih izvora te smanjenju za 6 posto emisije stakleničkih plinova u životnom vijeku po energetskoj jedinici goriva koja koriste cestovna vozila.

Kolektivni ugovor za znanost i visoko obrazovanje nakon gotovo pet godina

Vlada je u četvrtak na sjednici prihvatila te zaključkom ovlastila ministricu znanosti i obrazovanja Blaženku Divjak za potpisivanje prijedloga Kolektivnog ugovora (KU) za znanost i visoko obrazovanje te Dodatka ugovoru, nakon što je on otkazan još prije gotovo pet godina.

Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak ističe ovaj KU izuzetno važnim za sustav znanosti i visokog obrazovanja. Pregovori su, navela je, trajali 16 mjeseci, a završeni su početkom ovog mjeseca.

Novi KU od materijalnih prava, između ostaloga, regulira pravo zaposlenika u suradničkom, stručnom i nastavnom zvanju i na radnom mjestu na povrat troškova povezanih s izradom, tiskom i opremom doktorske disertacije u visini do najviše 3500 kuna, a koji se dokazuju računima, kao i pravo na naknadu za odvojeni život od obitelji te prava vezana uz troškove poslijediplomskih doktorskih studija.

Kolektivnim ugovorom se potiče i znanstvena izvrsnost jer se po prvi puta u normi, osim nastavnog, vrednuje i znanstveni rad te rad na projektima.

Novi KU omogućava i fleksibilnu podjelu radnog vremena odnosno neće više biti nužno da je ono pola nastava, pola znanost, a dodatkom KU-a uređuje se i osiguravanje dodatka na plaću za radna mjesta s posebnim uvjetima rada u iznosu 10, 12 ili 15 posto osnovice za izračun plaće u javnim službama (npr. zaposlenici koji rade s opasnim materijalima).

Za štete od elementarnih nepogoda 19,9 milijuna kuna

Za ublažavanje posljedica elementarnih nepogoda nastalih u ovoj te dijelom u prošloj godini, Vlada je odobrila 19,9 milijuna kuna žurne pomoći.

Od tog iznosa, 3,2 milijun raspoređuje se za potvrđene štete u građevini, a 16,7 milijuna kuna za potvrđene štete na poljoprivredi, a pomoć će se davati u postotku od potvrđene štete na obrtnim sredstvima u poljoprivredi te na stambeno građevinskim objektima fizičkih osoba.

Vlada je uredbom odredila i kriterije za utvrđivanje korisnika i način raspodjele dijela prihoda od igara na sreću za iduću godinu, procijenjenih na nešto više od 483 milijuna kuna.

Prema uredbi, 35 posto prihoda dodjeljivat će se organizacijama koje promiču razvoj sporta, 4,19 posto onima koje pridonose borbi protiv zlouporabe droga i drugih oblika ovisnosti, 12,5 posto onima koje se bave socijalnom i humanitarnom djelatnošću, 19,1 posto onima koje se bave problemima i zadovoljavanjem potreba osoba s invaliditetom, 3,7 posto onima koje se bave tehničkom kulturom, 12,28 posto onima koje se bave kulturom, 1,96 posto onima koje se bave izvaninstitucionalnom naobrazbom i odgojem djece i mladih te 11,27 posto onima koje pridonose razvoju civilnog društva.

MZLZ-u suglasnost za refinanciranje kredita

Međunarodna zračna luka Zagreb (MZLZ) će po povoljnijim uvjetima refinancirati postojeći kredit, nakon što je Vlada u četvrtak ovlastila ministra mora, prometa i infrastrukture da s koncesionarom zračne luke potpiše ugovor kojim se daje suglasnost za refinanciranje. 

Naime, koncesionar - Međunarodna zračna luka Zagreb, ne smije bez prethodne suglasnosti države kao davatelja koncesije izmijeniti, dopuniti, prenijeti ili na bilo koji način izmijeniti ugovor o financiranju ili sklopiti bilo kakav sporazum za refinanciranje, objasnio je ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković.

Sada su se, kako je rekao, stvorile pozitivne pretpostavke za refinaciranje postojećeg kreditnog zaduženja, što će koncesionaru "omogućiti da dodatno osigura stabilnost projekta, poveća mogućnost daljnjeg investiranja u proširenje novog putničkog terminala te smanji rizike budućeg poslovanja".

Prema ugovoru o koncesiji, davatelj koncesije, tj. država ima pravo primiti 33 posto udjela u bilo kojoj dobiti od refinanciranja koja proizlazi iz bilo kakvog refinanciranja, bilo kojeg duga iz ugovora o financiranju, rekao je Butković.

"Ovim refinanciranjem davatelju koncesije pripada 7 milijuna eura. Prvih 4 milijuna eura bit će uplaćeno u državni proračun odmah kod prvog povlačenja kreditnog zaduženja, a preostala 3 milijuna eura bit će također uplaćeno u proračun", rekao je Butković.

Ta 3 milijuna eura, kako je naveo, koristila bi se namjenski za obveze Republike Hrvatske koje proizlaze iz ugovora o koncesiji, a nisu izravno ugovorene kao obveza koncesionara. To su primjerice opremanje VIP salona u novom putničkom terminalu te uređenje terminala generalne avijacije za potrebe hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a, instaliranje opreme i programa za automatsku kontrolu putovnica itd.

Refinanciranjem se mijenjaju zajmodavci, a smanjit će se i kamate i marže zajmodavaca za gotovo 4 posto te osigurati dodatne investicijske mogućnosti u Zračnu luku Franjo Tuđman, rekao je Butković i izvijestio da se produžuje dospijeće zajma do 2033. godine i ograničava iznos zaduženja na 195 milijuna eura.

U obrazloženju odluke navodi se i kako se novim povoljnijim financiranjem osigurava daljnje uredno plaćanje koncesije naknade - koncesionar je do sada platio 184,5 milijuna kuna koncesijske naknade.