'Vlada je odbila 2021. da se za sve učenike osigura psihološka pomoć. Što danas kažu na to?'

Postoje neke situacije u kojima zaista ne mogu ne reagirati. Svi smo, u najmanju ruku, konsternirani događanjima koja su se desila u našem susjedstvu kad je jedan dječak od 13 godina izvršio ubojstvo koje je izvršio i ne mogu ne reagirati na činjenicu da sam 1. listopada 2021. uputila u Sabor da se osigura obvezna psihološka pomoć za sve učenike osnovnih i srednjih škola obzirom na posljedice korone i potresa, a da je, naravno, Vlada 5. siječnja 2022. to odbila uz obrazloženje da to nije potrebno, poručila je predsjednica GLAS-a Anka Mrak Taritaš upitavši Vladu i premijera Andreja Plenkovića što danas, u svjetlu tragičnog događaja u osnovnoj školi u Srbiji, ima za reći na to.

- Taj odgovor Vlade je zapravo zastrašujuć, pogotovo kada gledate u kontekstu događanja u našem neposrednom susjedstvu. Stoga, premijeru Plenkoviću, vi ste potpisali taj odgovor, što mislite danas o tome - pitala je. 

Zastupnik Socijaldemokrata Domagoj Hajduković podsjeća da je Hrvatska u veljači 2020. donijela Akcijski plan za borbu protiv vršnjačkog nasilja, ali da ga, upozorava, Ministarstvo obrazovanja ne provodi. 

LJUDI DOLAZE POTRESENI Tuga u Beogradu: Brojni pale svijeće i polažu cvijeće kod škole u počast nastradalima

- A to je jedina garancija da izbjegnemo tragedije koje se mogu dogoditi. I pozivam ministra Fuchsa s ovog mjesta, vratite se iz slavonskih lovišta i počnite konačno raditi posao za koji vas građani plaćaju -  poručio je izrazivši sućut svim obiteljima suočenima s tragičnim gubitkom.

Upitan treba li strahovati da se nešto poput strašnog masakra u Srbiji dogodi i kod nas, Hajduković upozorava da se kod nas neke stvari ne rade dobro, na što je ukazao i otvorenom pismu ministru obrazovanja Radovanu Fuchsu. 

- Još uvijek postoji puno oružja koje nije prijavljeno i predano, vjerojatno se ne skladišti na pravilan način, ovo je još povod da pozovem sve koji još drže ilegalno oružje, oružje iz Domovinskog rata, vratite ga, nema potrebe za oružjem kod kuće, a kao što vidimo, može se dogoditi strašna tragedija. Druga stvar, Akcijski plan za suzbijanje vršnjačkog nasilja, ponavljam, se ne provodi, a takvi planovi i rad s djecom u našim odgojnim i obrazovnim institucijama su jedna od garancija da se ovakvi nemili događaji ne događaju. Dok mi to ozbiljno ne shvatimo, bojim se da je sve moguće - kazao je. 

Na pitanje za komentar na prijedloge srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića nakon ove strašne tragedije, među kojima je spuštanje kaznene odgovornosti s 14 na 12 godina, Hajduković poručuje da su neke reakcije i prijedlozi nakon ovog šokantnog događaja razumljivi, ali da je žalosno što Vučić koristi i ovaj događaj za neke svoje političke agende. 

- Čuli smo i od upletenosti Albanije, Kosova, LGBT populacije, zapadnih vrijednosti koje nagrizaju Srbiju... zapadne vrijednosti sigurno nisu problem, niti Albanija niti Kosovo. Problemi su dublje, i u srbijanskom društvu, ali i svih naših država u ovom dijelu svijeta. Jedini način da se ovakve stvari spriječe jest raditi s djecom, provoditi akcijske planove koje imamo i vratiti odgoj u škole, koje su postale smo informacijski centar koji naše mlade snabdijeva informacijama, ali ne i odgojem - poručio je.

JEDNO ORUŽJE NA 2.5 OSOBA Ljudi su zgroženi otkud djetetu oružje. Srbi peti najnaoružaniji narod u svijetu i prvi u Europi

Bilo bi čisto samozavaravanje reći da takvo nešto nije moguće i kod nas, kaže zastupnica Možemo Ivana Kekin naglašavajući kako iz ovog tragičnog događaja u susjedstvu treba izvući pouku - a to je rad na prevenciji. 

- Ono što se meni ne sviđa je da se zadnja dva dana izrazito nameće narativ da treba podići neku fizičku sigurnost naših škola, čak smo čuli da se i nekakvi poduzetnički duhovi javljaju i preporučuju kako bolje osigurati škole zaštitarima. Mislim da se prevencija ne može odvijati na toj razini i da ne možemo od naših škola i naših institucija raditi tvrđave nego na prevenciji raditi prije. Podsjetit ću da trenutno imamo u Hrvatskoj 50.000 djece u potrebi za skrbi o mentalnom zdravlju i 40-ak dječjih psihijatara, psihologa u školama nema dovoljno i to su elementi na kojima bi se trebalo raditi - istaknula je. 

Mentalno zdravlje djece i mladih je najslabija karika hrvatskog zdravstvenog sustava, upozorila je.

- Drugi korak je, i mislim da bi to svaka odgovorna Vlada napravila, iskoristiti trenutno visoko senzibiliziranu javnost na problem posjedovanja oružja kod civila i uputiti jasan poziv građanima da vrate oružje, potaknuti ih da im daju neku nagradu u tom slučaju. Trebamo raditi na tome da oružja bude manje kako bi se ovakve stvari izbjegle - kazala je. 

Oštro se protivi ideji snižavanja dobi kaznene odgovornosti s 14 na 12 godina.

UŽAS U BEOGRADU Selak Bagarić o pucnjavi u školi: 'Toleriramo niz oblika nasilja koja djeci šalje krivu poruku'

- Ne vidim kakva bi korist bila od toga, ni u ovom užasnom slučaju koji se dogodio ne vidim korist. To mi je u istoj svrsi kao da postavljamo ispred škola zaštitara s oružjem, to neće pomoći. Izgradnja društvenog nenasilja, destigmatizacija mentalnog zdravlja, psiholozi u školama i ne imanje oružja kod kuće - to će pomoći - poručila je pa se iz stručne psihijatrijske perspektive osvrnula  i na medijsko izvještavanje. 

- Način na koji su pojedini mediji prenosili i govorili o slučaju iz škole me strašno uznemirio jer sam se upravo bojala da to može uzrokovati daljnji val nasilja. Mislim da i mediji preuzimaju dio odgovornosti, prenošenje snimki iz učionica...  Svi bi se, i mediji, trebali suzdržati. U psihijatrijskoj struci se zna da neadekvatno izvještavanje o ovakvim slučajevima, kao i suicidima, može potaknuti druge nasumične stvari i treba biti pažljiv - upozorila je Kekin.

Zastupnik Hrvoje Zekanović izrazio je bojazan da se, obzirom na način medijskog izvještavanja o događanjima iz Srbije, ne bi to prelio i na Hrvatsku, tj širu regiju. Naglašava da su Hrvatska i Srbija potpuno različite zemlje i da tu treba napraviti jasnu distinkciju.

- Ono što se danas događa u Srbiji je ipak njihov problem, a ne hrvatski. I zato bih volio da se napravi distinkcija između Srbije i Hrvatske. Medijska kultura u Srbiji je stvarno niska, u Hrvatskoj je situacija ipak nešto drugačija, ali, nažalost, vidim jedno izjednačavanje i forsiranje informacija. Mi smo moderna zemlja i članica EU i volio bih, ponavljam, da se u medijima napravi distinkcija između Hrvatske, zapadne Europe i zapadnog Balkana - poručio je.