Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Prema podacima Ministarstva financija, Hrvatska je iz europskog proračuna ukupno dobila oko 20 milijardi eura više nego što je u njega uplatila
Hrvatske sve brže i učinkovitije koristi sredstva Europske unije, kazao je u petak državni tajnik u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU Domagoj Mikulić, dok je oporba isticala da bi svrha europskih fondova trebala biti smanjivanje regionalnih razlika koje i dalje postoje u Hrvatskoj.
''Dinamika pokazuje da se provedba programa ubrzava te da Hrvatska koristi europska sredstva sve brže i učinkovitije, što se ogleda u najnovijim podacima. Do sada je ukupno objavljeno 508 javnih poziva čija vrijednost doseže 80,43 ukupne alokacije'', rekao je Mikulić u Hrvatskom saboru.
Pred zastupnicima je Izvješće o korištenju fondova Europske unije u okviru podijeljenog upravljanja od 1. srpnja do 31. prosinca 2025.
U tom je razdoblju pokrenut 91 postupak dodjele bespovratnih sredstava ukupne vrijednosti 2,27 milijardi eura, dok je krajnjim korisnicima i ugovarateljima plaćeno 1,27 milijardi eura, dodao je državni tajnik.
Prema podacima Ministarstva financija, Hrvatska je iz europskog proračuna ukupno dobila oko 20 milijardi eura više nego što je u njega uplatila.
Za razdoblje od 2028.-2034.godine, Mikulić podsjeća da je za Hrvatsku predložena financijska omotnica koja iznosi 16,8 milijardi eura.
''Vrijednost EU fondova najbolje se vidi u promjenama koje su donijeli ljudima diljem Hrvatske. Osim gradnji Pelješkog mosta kojim smo povezali hrvatski teritorij, europska sredstva dala su važan doprinos razminiranju Hrvatske koja je danas slobodna od mina'', naglasio je državni tajnik, nabrojavši i druge projekte na području obrazovanja, zdravstva i gospodarstva.
Unatoč rastu ulaganja iz europskih izvora, SDP-ova zastupnica Sanja Bježančević naglasila je da u Hrvatskoj i dalje postoje znatne regionalne razlike. Kao primjer navela je BDP po stanovniku panonske Hrvatske, prema standardu kupovne moći, koji iznosi 53 posto prosjeka EU, dok je u Zagrebu 132 posto.
''Nije dovoljno da gospodarstvo proizvodi više samo zato da bi se povećao broj zaposlenih, nego je važno stvaramo li više vrijednosti po satu rada, ulažemo li u tehnologiju, razvijamo li proizvode veće dodane vrijednosti i možemo li radnicima posljedično osigurati veće plaće'', kazala je Bježančević.
Zastupnica DP-a Dubravka Lipovac Pehar poručila je da javna ulaganja moraju odgovoriti na potrebe građana bez obzira gdje žive te da posebnu pozornost zaslužuju otoci.
''Na otocima razvoj moramo planirati prema potrebama ljudi koji ondje žive cijelu godinu. Obnova baštine i turistička ponuda mogu otvoriti poslovne prilike, ali mladim obiteljima jednako trebaju vrtić, liječnik i priuštiv stan'', rekla je Lipovac Pehar, dodavši da ista načela vrijede i za brdsko-planinska područja.
Zastupnik HDZ-a Damir Mandić složio se da je u izvještajnom razdoblju zabilježen veliki napredak u isplatama sredstava. Istaknuo je razvoj željezničke i cestovne infrastrukture, energetsku učinkovitost, obnovljive izvore energije i vodoopskrbu.
Međutim, upozorio je da gradovi i općine ulaze u sferu kreditnog zaduživanja kako bi sufinancirali europske projekte.
''To će u narednom razdoblju sigurno stvoriti određene probleme, pogotovo ako uzmemo u obzir element održavanja koji nosi neke troškove'', rekao je Mandić.
Mostov zastupnik Zvonimir Troskot naveo je Grad Karlovac, čiji je gradonačelnik Damir Mandić, kao primjer kako europska sredstva u kombinaciji s nesposobnom gradskom vlašću mogu rezultirati lošim projektom.
''Karlovčani se pitaju kako je to Zvijezdi, u starom dijelu grada, napravljena kanalizacija kada grad stalno smrdi? Kako je to zamijenjeno 56 kilometara cijevi, a nikada voda nije bila mutnija i skuplja? '', poručio je Troskot.
24sata © 2026
