Vrane napadaju Zagrepčane: 'Samo jedna vrsta napada i to ne jer je agresivna i krvoločna'

U zagrebačkim četvrtima Špansko i Knežiji, scene kao iz Hitchcockovog filma 'Ptice'. Odnosno, vrane opet napadaju.

- U četvrtak prijepodne sam šetao u Španskom i nešto me žestoko pogodilo u tjeme. Iznenadio me snažan udarac, a kad sam se okrenuo, vidio sam vranu. Nisam siguran je li me napala kandžom, kljunom ili se samo zaletjela u mene. Nastavio sam dalje da se maknem, ali sam opet čuo klepetanje krila, vrana me nastavila napadati. Požurio sam, a ona je letjela za mnom i sletjela na prvo iduće drvo. Opet me pokušala napasti pa sam se sagnuo kraj drveta da podignem manji kamen i bacio sam ga na nju. Ona se izmaknula i nastavila me pratiti, sve dok nisam pobjegao u jednu od bočnih ulica. Tad me pustila na miru - govori nam čitatelj koji je, srećom, prošao bez krvave rane.

Već sutradan je netko od susjeda stavio plakat kako bi upozorio gdje vrane žive i kako se ponašati. 

Nisu agresivne i krvoločne

Napad vrane ne znači da su agresivne i krvoločne, one napadaju kako bi obranile svoje mlade koji nekad padnu iz gnijezda. I ne napadaju sve vrane. Na ovim prostorima postoje dvije vrste: gačci koji su crni, i sive vrane.

Gačci su plahi, ne napadaju, boje se ljudi i pasa, a ako im mladunče padne na pod, ne pokušavaju ga spasiti. Čak ni ako ga prolaznici dignu na neku granu ili grm.

- U toj situaciji ćete više pomoći ako uzmete mlado i sami ga othranite, gačci ga neće hraniti niti ga spasiti. Ako je ispalo, ispalo je i to je za njih gotovo. Gačci žive u kolonijama, grade gnijezda na jednom stablu pa ih bude i do 50 na istom mjestu - objašnjava ornitolog Manuel Jacmenović. 

Druga vrsta, siva vrana, je ta koja napada. 

- Siva vrana ima jedno gnijezdo na jednom stablu i sve u krugu od 200 metara je njen teritorij. Siva vrana će hraniti mlado, poletarca, koje je palo na tlo dok ne odraste ili dok ne nauči letjeti. Međutim, ako to malo padne negdje gdje nema grmlja, u području parkinga, vrtića, škole ili neke ulice, tad će vrana napasti sve koji prođu u radijusu od deset metara. Vrane, kao i sve ptice, su se prilagodile gradu, a po meni vranama ni životinjama nije mjesto u gradu. Trebalo bi napraviti jednostavnu stvar: kad znate da je to doba da vrane ispadaju iz gnijezda, nosite kišobran. Opcija B je da podignete ruke iznad sebe kako bi vrana probala napasti vrhove prstiju, a ne glavu, jer napada najvišu točku. Ako imate kišobran, možete mlado pomaknuti u grm, neće vas napasti zbog kišobrana, a mlado ćete maknuti tako da vrane ne napadaju prolaznike. Ako imate neko grmlje u krugu od 50 metara, tu će ga vrana naći i maknut će se na to područje i više neće napadati prolaznike. Međutim, ne treba ga maknuti više od 50 metara jer mala vrana zove svoje roditelje i tako ga oni pronađu, ali u toj dobi nisu jako glasne. Ako baš nema niske vegetacije, krova garaže u sjeni ili nečeg takvog, možete ga pomaknuti malo dalje, vrane će vas pratiti. Ali ponavljam, to samo ako imate kišobran jer vas onda neće napadati - govori. 

Micanje već formiranih gnijezda nikako nije dobra ideja. 

- One se pare samo jednom godišnje, u svibnju i lipnju. Opcija uklanjanja gnijezda nije dobra jer kad joj maknete gnijezdo, ona će sagraditi novo na istom mjestu i produžit će se period parenja. Grad tu može intervenirati, i to sam predlagao i na skupštini pa su rekli da je komplicirano. Dakle, možemo napraviti aplikatore s hranom za vrane koja u sebi ima kontracepciju baš za njih i tako im smanjiti broj jedinki koje se pare. To su napravili u Španjolskoj s golubovima kad su se previše razmnožili i tako im smanjili populaciju za 80 posto. Druga opcija je postavljanje strašilica na stabla kad vrane kreću graditi gnijezda. Čim se vidi da vrane donose grančice, odmah treba postaviti strašilicu i vrane tu neće dolaziti. Time bi se i vrane same povukle iz grada. Ovo se događa jer je preveliki broj vrana, a to ni za same vrane nije dobro. Ljudi mi javljaju kad vide deformirane vrane, koje teško hodaju, imaju iskrivljene noge, kljunove i krila. To je rezultat incestnog parenja, jer ih je toliko da se pare među sobom, sa srodnim jedinkama. Velik broj vrana znači da im je i prehrana loša, okreću se smeću. Ako vidite vranu s bijelim nogama, perjem ili kljunom, to znači da se loše hrani i onda također dolazi do deformacija - objašnjava Jacmenović.

Ukratko, narednih mjesec dana bilo bi dobro nositi kišobran kojim se može obraniti od vrane, a ako ga nemate pri ruci, podignite ruke u zrak i udaljite se. Ne gledajte u vis jer se vrane ne boje ljudskog pogleda, time ćete samo izložiti oči i lice. Ne paničarite i ne trčite, samo se smireno udaljite. Ako ste na biciklu, siđite s bicikla i odšetajte. Glavu možete zaštititi torbom, novinama ili što već imate pri ruci. Ako imate kišobran, mladunca poletarca prebacite u grmlje koje je udaljeno maksimalno 50 metara od stabla s kojeg je palo, tako ćete spriječiti da vrane napadnu nekog idućeg prolaznika. Vrane se hrane otpacima iz kanti za smeće pa ne bacajte smeće uokolo kako ih ne biste dozvali, nego ga bacite u kantu, a kontejnere zatvarajte. 

BORBA S VRANAMA VIDEO Zrinjevac uklonio desetak gnijezda vrana u Dubravi: 'One su ovdje godinama, ne smetaju'

Osim hranom s kontracepcijom za vrane i strašilicama, napadi vrana se mogu smanjiti tako da se ne sadi samo visoko drveće na kojima grade gnijezda, nego i grmlje oko njih kako bi poletarci imali zaštitu, ali i kako bi se smanjila površina travnjaka na kojoj vrane traže hranu. Tako vrane neće napadati prolaznike da bi zaštitile mladunčad. Ne treba ni često kositi ili kositi travnjake u potpunosti jer vrane ne borave u visokoj travi. Bacanje gnijezda i živih ptića, koje se već radilo, nikako neće pomoći i okrutno je. Kako bi se građani znali ponašati u slučaju da prolaze područjem u kojem se gnijezde sive vrane, udruga BIOM je uz podršku Grada Zagreba postavila plakate s uputama.