Vujčić: Kritizirali su me da sprečavam jeftine kredite

- Svatko ima pravo na podnošenje kaznene prijave ako smatra da je počinjeno kazneno djelo. Sama činjenica podnošenja prijave ne znači, međutim, da postoji i osnovana sumnja na počinjenje prijavljenog kaznenog djela - rekao je u razgovoru za Jutarnji list guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić. 

Kaznenu prijavu protiv HNB-a i osam banaka zbog kredita u "švicarcima" DORH-u je nedavno podnio Denis Smajo, dugogodišnji aktivist u slučaju "Švicarac" i suradnik udruge "Potrošač" .  Upozorava da je kreditima u CHF dužnicima banaka nanesena šteta veća od 20 milijardi kuna, jer su im anuiteti zbog podivljalog tečaja franka i rasta kamate u najkriznijim godinama porasli od 50 do sto posto. 

Smajo u prijavi HNB proziva za nečinjenje, a banke zato što su građane “zavaravale da su CHF krediti sigurni i stabilni”.

HNB je odgovoran od 2014. godine

U vrijeme između 2003. i 2008. godine, na koje se odnosi kaznena prijava, kaže guverner, HNB se nije smio miješati. HNB tada nije bio nadležan, kaže, za nadzor Zakona o zaštiti potrošača, već je on bio u domeni Državnog inspektorata. 

- Nadležnosti nadzora zakona u odnosu na kreditne institucije Hrvatska narodna banka preuzima 2014. godine. Dakle, nejasno je o kojim bi se 'propustima' HNB-a ovdje radilo. HNB nije mogao, niti je imao ovlasti podzakonskim propisom zabraniti ugovaranje valutne klauzule, bez obzira na to o kojoj se valuti radilo - poručio je u intervjuu Vujčić. Čelni ljudi HNB-a su, dodaje, u javnim nastupima još 2005. godine upozoravali da krediti s valutnom klauzulom u CHF predstavljaju zaduživanje povećanog rizika. Bez ovlasti da mijenja zakone koji su, kao i danas, dopuštali valutnu klauzulu, te bez ovlasti  za nadzor nad primjenom Zakona o zaštiti potrošača, zaključuje guverner, to je vjerojatno bilo najviše što se moglo učiniti. 

U to je vrijeme, požalio se Vujčić, čak bio izložen kritikama javnosti jer se pojavilo tumačenje da HNB, objavljujući upozorenja, želi otežati pristup jeftinijim kreditima.

HNB još 2001.propisao obavezne elemente ugovora o kreditu

Na konstataciju kako su banke zatražile, i dobile pravna mišljenja o potencijalnoj odgovornosti HNB-a u slučaju "Švicarac" jer je još od 2002. godine imao ovlast bankama propisati obavezne elemente tipskog ugovora o kreditu, Vujčić je odgovorio kako načelna pravna mišljenja sačinjena za potrebe banaka HNB ne može komentirati. Još je prije 18 godina, dodao je, HNB donio odluku kojom je propisao neke obvezne elemente ugovora o kreditu. 

- Izgleda da se radi o zabludi autora tog mišljenja, koju bi trebalo s njim raspraviti - zaključuje Vujčić.

'Banke su korisnike kredita morale upozoriti na visoki rizik'

Vujčićev intervju je za 24sata komentirao Denis Smajo, koji kaže da se HNB "pere"  od svoje uloge u "jednoj od najvećih pljački građana RH". 

- Ako se moram odlučiti kome vjerovati, onda vjerujem Franji Lukoviću, koji je u razgovoru za Večernji list još 2011. godine ustvrdio da je HNB morao, i mogao zabraniti kredite u CHF. I da je istina što guverner tvrdi - da HNB nije mogao zabraniti - opet sam siguran da se moglo dati nalog bankama da korisnike kredita moraju upozoriti na visoki rizik na samim šalterima banke s propisanim letkom, kao što je to napravila centralna austrijska banka - kaže Smajo. U svojoj se kaznenoj prijavi, dodaje, ne bavi samo razdobljem odobravanja kredita, već i razdobljem nakon toga, sve do danas, "kad se HNB također ponaša kao da nije problem koji se njih tiče, iako je još 2014. pravomoćno utvrđeno da su banke teško povrijedile kolektivna prava potrošača"

- Tako HNB niti nakon svih pravomoćnih presuda nije poduzelo baš ništa da se preplaćeni novac vrati korisnicima kredita. Već dapače, HNB je javno branio banke i na taj način nije priznavao sudske presude te je time teško narušio javni poredak države. Dakle, itekako današnji guverner i HNB imaju odgovornost za ignoriranje sudskih presuda, koje su se dogodile u razdoblju od 2014. godine do danas - zaključuje Denis Smajo.