Za smrt ove djece ni nakon 30 godina nitko nije odgovarao

Prije 30 godina na današnji dan dogodio se strašan zločin u Gornjim Jamama kod Gline. Naime, zloglasni "Šiltovi" pod vodstvom Siniše Martića ubili su 14 ljudi u tom selu, od toga tri djeteta - Nikolinu i Željku Fabac te Darka Dvornekovića.

Do 1991. u tom selu živjelo je stotinjak ljudi, a u jesen 1991. kada je selo bilo okupirano ostao je manji broj onih koji su naivno vjerovali da im se ništa neće dogoditi jer nisu nikome ništa napravili. No, ta odluka ih je koštala života.

Paravojna skupina "Šiltovi" je formirana u proljeće 1991. nakon što je 20-ak pripadnika postrojbe završilo obuku zloglasnog Kapetana Dragana. Do napada na policijsku postaju u Glini 26. lipnja 1991. bili su u sastavu milicije tzv. SAO Krajine. Na čelu ove krvoločne skupine bio je tada 26-godišnji Siniša Martić.

Na današnji dan prije 30 godina Šiltovi su ušli u selo i nemilosrdno uništavali i ubijali sve pred sobom. Žrtve su bile iz pet obitelji, a nisu poštedjeli ni one kojima je tada igra i sreća bilo jedino zadovoljstvo - djecu.

Kad su upali u selo, okupili su 14 seljana, među kojima je bilo i troje maloljetne djece te ih nagurali u kuću Mate Kirete. Tad su počinili strašan zločin, sve ih ubili, a potom zapalili. Ostale žrtve su ubijali ondje gdje bi ih zatekli. 

Pletenica kao ratni trofej

Najmlađa žrtva je bila Nikolina Fabac (9), a ubili su i njezinu sestru Željku (14) te njihove roditelje. Darko Dvorneković (10) ubijen je zajedno s majkom, bakom i djedom.

Nikoga nisu poštedjeli, pa tako ni Gojka Pavlovića, 50-godišnjeg Srbina koji je stao u obranu svojih sumještana Hrvata. Govorio je kako njegovi susjedi nisu učinili nikakvo zlo nikome te da su dobri i pošteni ljudi, no zločinci su njegove molbe zaustavili ubivši ga rafalom iz strojnice na sred ulice.

Ubili su i tri starice iz susjednih sela koje su se tada slučajno zatekle u Gornjim Jamama.

Okrutnosti prema nevinim žrtvama nije bilo kraja, tako se jedan od pripadnika Šiltova hvalio kako je djevojčici Željki odrezao pletenicu kao ratni trofej.

Od ubijenih mještana samo je troje pronađeno dok se za posmrtnim ostacima ostalih, uključujući desetogodišnjeg Darka, četrnaestogodišnju Željku i devetogodišnju Nikolinu još uvijek traga. 

Prema službenim podatcima, 10 osoba kojima je kao mjesto nestanka prijavljeno mjesto Gornje Jame, se vodi nestalima.

"Za taj pokolj nitko nije odgovarao"

Ivica Kuštreba, organizator obilježavanja obljetnice stradanja nevinih seljana u Gornjim Jamama na Banovini kazao je kako je dječak Darko bio unuk njegova ujaka, a djevojčice kćeri od bratića. 

- Nitko nije ostao živ, a za taj pokolj nitko nije odgovarao. Sramotno! - rekao je Kuštreba.

'TO SU ZLOTVORI' Krvoločni sprski Šiltovi upali su u selo: 'Ubili su mi mamu i troje nećaka. Pa oni su bili još djeca'

- Do ovog nesretnog rata život je ovdje bio lijep, svi smo zajedno živjeli u skladu, a 1991. svi Hrvati koji su ovdje ostali su pobijeni, doslovno smaknuti. Moja majka je zaista naivno vjerovala da neće civilima koji mirno žive nitko ništa uraditi. Tada je pobijeno pola moje familije  - govorio je Stožerni narednik u mirovini Ivica Kuštreba.

Kuštreba i danas žali što nije uspio nagovoriti svoju tada 62-godišnju majku Maru Kuštrebu da ode iz sela.

- Smatrala je da nikome ništa nije kriva i stoga da joj nitko ništa neće, a eto, bila je u zabludi. Molio sam je da ode, nije htjela. Trebao sam je prisiliti no ona nije htjela da ode sa svog ognjišta. Ni danas si to ne mogu oprostiti - govori.

Na inicijativu Ivice Kuštrebe 2012. otkrivena je spomen kapelica Ranjenog Isusa i spomen ploča za ubijene hrvatskih civila. 

Tužna priča i dalje prati mjesto kod Gline, u Gornjim Jamama više nitko ne živi, a do tog sela može se doći tek šumskim putem koji je u lošem stanju. 

Tko je Siniša Martić?

Siniša Martić poznatiji kao Šilt odgovoran je za najveća zvjerstva, ubojstva i pljačke na području Banovine, posebno u Glini. Nakon rata pobjegao je u Novi Sad, ondje je na slobodi, a bavi se ugostiteljstvom. 

Šilt je svjedočio i o slučaju sela Joševica. Naime, ondje je 19991. masakriran 21 civil, no on je na svjedočenju kazao kako on kao zapovjednik uvijek je zabranjivao bilo kakva silovanja i pljačke.

2019. krenulo je suđenje Martiću u odsutnosti, a sudilo mu se za ratne zločine nad civilima u selima Donji i Gornji Viduševac u rujnu 1991. te u selu Donja Bučica u studenome iste godine. Optužen je da je 30. rujna 1991. kao zapovjednik postrojbe 'Šiltovi', po zapovijedi generala JNA Dušana Koturovića, izvršio napad na civilno stanovništvo Gornjeg i Donjeg Viduševca, protjerao stanovnike te opljačkao imovinu i uništio zaštićene objekte.

UBILI I DJECU Ne odustaje: ‘I dalje tražim mamu i troje mojih nećaka...’

Martića se teretio i da je 19. studenog 1991. u Donjoj Bučici kao zapovjednik 'Šiltova', nakon što je od V. M., ženske osobe s vidljivim duševnim poteškoćama, prilikom ispitivanja u logoru KPD Glina dobio informaciju da se u njenoj kući navodno krije 20 hrvatskih vojnika, izveo ženu iz logora i zajedno sa 40 pripadnika svoje postrojbe doveo do kuće.

Tada joj je naredio da uđe u kuću, iako ništa nije ukazivalo da se u kući skrivaju hrvatski vojnici, naredio pripadnicima svoje postrojbe da iz svog raspoloživog oružja zapucaju. Prema kući je ispaljeno više hitaca iz automatskog oružja i ručnih raketnih bacača, a bačeno je i nekoliko bombi, pri čemu su V. M. i njezina majka poginule.

U studenom 2019. Siniša Martić osuđen je nepravomoćno na 12 godina zatvora  za izdavanje zapovjedi podređenim pripadnicima za počinjenje ratnog zločina nad dvije civilne ženske osobe, u Donjoj Bućici.