Zabrane očito ne vrijede za ilegalne internetske kladionice

Porezna uprava dosada je blokirala internetske domene 30 inozemnih online kladionica zbog izbjegavanja plaćanja propisanih davanja.

Što to znači? Tim su potezom trebali spriječiti nelojalnu konkurenciju domaćim, legalnim priređivačima igara koji marljivo na godišnjoj bazi u državni proračun uplate milijuna kuna. Strane ilegalne online kladionice, s druge strane, ne plaćaju ništa, a broje do četiri milijarde kuna uplata iz Hrvatske.

Zakon i zabrana Ministarstva financija za nedozvoljeno obavljanje djelatnosti igara na sreću putem interneta su jasni, no većina tih web stranica i dalje postoji. Osim što zabrana funkcionira polovično, neki su priređivači pronašli način kako 'zeznuti' sustav.

PROMO Stop stranim ilegalnim kladionicama na internetu

Neki od njih imaju alternativne poveznice koje su stvorili vrlo jednostavnim programima te se još uvijek nekažnjeno reklamiraju na pojedinim IPTV platformama, iako su za to kazne od 50.000 do 500.000 kuna.

Pristup tim ilegalnim platformama ne zahtjeva nikakvu dodatnu provjeru dobi i stvarnu legitimaciju, a registrirati se može svatko, pa čak i maloljetnici. Sve što treba napraviti je odabrati željenu dob, a profil je lako otvoriti kao i na Facebooku.

Vodeći hrvatski konzultant za informacijsku sigurnost i predsjednik Hrvatske udruge menadžera sigurnosti Alen Delić svjestan je tog problema i kao jednu od mogućnosti predlaže - blokadu bankovnih transakcija kako bi se korisnike onemogućilo da putem proxy servisa prikriju svoju stvarnu adresu i pristupe ilegalnoj stranoj online kladionici iz Hrvatske.

OŠTETILI IGRAČE Kladionicama 9,7 mil. kn kazne zbog manipulativnih troškova

- Tri su mjesta iz perspektive korisnika na kojima se može zaustaviti određena transakcija. Jedno je u trenutku pokušaja uplate na pojedini servis, drugo u pokušaju isplate dok je treće provjera i onemogućavanje određenih servisa za plaćanje na pojedinim mrežnim stranicama - pojasnio je Delić za tportal, dodajući kako Hrvatska nije jedina koja se bori s ovim problemom, a da države poput Grčke, Norveške, Poljske i Rumunjske aktivno koriste spomenute mjere.