News

Komentari 31

Zabrinjavajući trend: Hrvati više vjeruju Fejsu nego doktorima i lako nasjedaju na lažne vijesti

Zabrinjavajući trend: Hrvati više vjeruju Fejsu nego doktorima i lako nasjedaju na lažne vijesti

Čak 50% ljudi u Hrvatskoj vjeruje kako virus nastaje u vladinom laboratoriju, dok je ta brojka u Danskoj samo 6%, a u Švedskoj 7%, rekla je profesorica Marijana Grbeša-Zenzerović s FPZG-a

Dezinformacije su sve veći problem i izazov za društvo i  demokraciju. Tehnike plasiranja i širenja dezinformacija svakodnevno napreduju, zato je nužno raditi na podizanju kvalitete medija, medijskoj pismenost, izgradnji demokratske političke kulture utemeljene na argumentiranoj kritici da bismo mogle razumjeti odgovoriti na  ovaj fenomen, no nužna je i regulacija velikih digitalnih platformi i odgovorne vlasti, zaključak je rasprave na zoomu 'Ekspanzija dezinformacija u vrijeme COVID-19 pandemije'.

Raspravu je organizirao GONG.

- Ljudi su skloniji vjerovati informacijama koje pročitaju na Facebooku nego autoritetima poput institucija, znanosti i medija. Građani i građanke Hrvatske ne vjeruju ni Vladi, ni pravosuđu, ni medijima. Čak 50% ljudi u Hrvatskoj vjeruje kako virus nastaje u vladinom laboratoriju, dok je ta brojka u Danskoj samo 6%, a u Švedskoj 7%. Građani i građanke Hrvatske izbjegavaju vijesti. Povjerenje u društvene mreže raste, a povjerenje u zdravstvene radnike i radnice je u padu - uvodno je pojasnika kontekst profesorica Marijana Grbeša-Zenzerović s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.

Naglasila je i zanimljiv podatak kako građani i građanke više vjeruju institucijama Europske unije, nego onim nacionalnim. - U Hrvatskoj 62% građana i građanki procjenjuje da se barem jednom tjedno susreću s dezinformacijama. Tu je bitno napomenuti efekt trećeg – što znači da osobe imaju znanje o dezinformacijama, educirane su i zbog toga smatraju kako neće nasjesti na lažne vijesti i manipulativne tvrdnje. Zaista se susrećemo sa sve spretnijim, sofisticiranijim i boljim načinima 'pakiranja' dezinformacija na koje je lakše nasjesti jer ih je teže prepoznati. Tehnike i alati prezentiranja dezinformacija napreduju svaki dan, nažalost kada raskrinkamo jedan, pojavljuje se drugi (deepfake, umjetna inteligencija, botovi)  - istaknula je Milica Vučković, predavačica s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.

To što ljudi misle da su imuni na fake news i dezinformacije je zaista velik problem, koji treba adresirati i zbog kojeg je i danas, možda više nego ikada potrebno govoriti o tome.

Dodala je da čak 85% ljudi u našoj zemlji se slaže da su dezinformacije veliki problem i izazov za demokraciju.

- Doseg mainstream medija daleko je veći od rubnih grupa na društvenim mrežama. Osnovni postulati novinarstva sugeriraju da izvještavanje treba biti uravnoteženo i pošteno, a taj princip uravnoteženosti često podrazumijeva 'dvije strane'. To može dovesti do toga da se sutra građani ne žele cijepiti, poštovati epidemiološke mjere ili vjerovati da postoji neka bolest. To je zato što se vrlo često u medijskim izvještajima, zbog uravnoteženosti i poštenog pristupa, daje jednak prostor i tezama 'za' i tezama 'protiv', iako u znanstvenoj zajednici postoji neki generalni konsenzus da cjepivo pomaže u borbi protiv bolesti. Što su građani više izloženi tradicionalnim medijima koji na taj način izvještavaju, to više tome vjeruju. Pošteno i uravnoteženo izvještavanje treba drugo tumačenje, to nije čisto matematički – 50:50, pola 'antivakseri', pola 'vakseri' - rekao je profesor Mato Brautović sa Sveučilišta u Dubrovniku.

Najčitaniji članci