Zagrebačkoj Plinari sad prijeti stečaj zbog Vladimira Putina

Sjećate se redukcija plina u siječnju  2009. godine? Zbog napetosti Ukrajine i Rusije i teških optužbi za krađu plina, tadašnji ruski premijer Vladimir Putin je donio odluku o prestanku isporuke plina kroz Ukrajinu. U Hrvatskoj je to značilo u sred zime prekid opskrbe velikim, industrijskim potrošačima.

Sutra bi konačno, nakon osam godina trebala biti donesena presuda na Trgovačkom sudu u Zagrebu po tužbi u kojoj tvornica akumulatora Munja traži 42,5 milijuna kuna odštete od zagrebačke Gradske plinare i Gradske plinare - opskrba jer su im isključili plin i nanijeli štetu postrojenju.

Slučaj je izuzetno zanimljiv jer Gradska plinara na osnovu vještačenja i dokumenata tvrdi da je cijela šteta lažirana, te da uopće nije nastala zbog zatvaranja plina. A i da jeste, oni se ne smatraju odgovornima jer su poštovali naputke Vlade i tvrde, na vrijeme obavijestili Munju. Iako je tada s opskrbe plinom isključeno više od 400 velikih potrošača, samo Munja je tužila. Munja, kojoj je vlasnik Ivan Miloloža, istaknuti član Hrvatske udruge poslodavaca, tužila je i državu koja je donijela naredbu o isključenju, ali je od toga odustala.

- Od nas traži 42,5 milijuna kuna, a taj iznos se s godinama i kamatama penje na oko 100 milijuna kuna. Eventualni gubitak spora bi Gradsku plinaru i Gradsku plinaru - opskrbu mogao odvesti u stečaj - poručili su nam iz Gradske plinare.

U zahtjevu za odštetu Munje, među ostalim stoji, kako su nakon zatvaranja plina utvrdili da se zbog obustave plina smrznula voda u cijevima, kiselina u akumulatorima te da se skrutilo olovo u kotlovima zbog čega su popucale cijevi, kotlovi, akumulatori, vodomjeri, ispravljači, strojevi za proizvodnju akumulatora te razna oprema pa su čak oštećeni i dimnjaci i ograda.

Miloloži je čak i osiguravajuća kuća Croatia osiguranje isplatila odštetu nešto manju od 10 milijuna kuna, pa i oni u odvojenom postupku također žele naplatiti od zagrebačkih plinara.

Dok Munja smatra da je cijela šteta utvrđena i pozivaju se na vještaka koji su angažirali, odvjetnici Plinare tvrde upravo suprotno: da direktna veza isključenja plina i štete ne može biti utvrđena. Osim toga, to su pokazala i druga vještačenja poput onog Fakulteta strojarstva i brodogradnje. U svom podnesku sudu, odvjetnici Plinare direktno tvrde da je sve u biti lažirano, da su navodne popravke na strojevima obavljale tvrtke povezane s Miloložom i da su tako uništili svaki stvarni trag štete i uzorka.

- Oni su u uključili račune koji nisu u vezi s obustavom plina, već je riječ o fiktivnim uslugama ili o izdacima koji su dio redovitog održavanja strojeva. Sve okolnosti osnovano pobuđuju sumnju da ili šteta koju tužitelj opisuje nije uopće nastala ili nije nastala kao posljedica potpune obustave plina, a kamoli u iznosu koji Munja zahtjeva - navode među ostalim odvjetnici Plinare.

Oni među ostalim tvrde i da je Munja prijavila za štetu tisuće akumulatora koje su prikupili za otpad, da su dokazi uklonjeni, ali daju i niz izvadaka iz vještačenja koja dokazuju da šteta u biti nije nastala. Zaključuju da bi se presudom u korist Munje 'tužitelj neosnovano obogatio'. Miloloža tvrdi da je šteta nastala.

Kakva god bila nepravomoćna presuda, sigurno je da će strana koja izgubi uložiti žalbe.