'Zašto profesor povijesti ne bi postao profesor informatike?'

Gost Intervjua tjedna Točke na tjedan na N1 Televiziji bio je predsjednik HNS-a Ivan Vrdoljak.

Protekli tjedan obilježila je afera SMS. Kako ju komentirati? Neka institucije rade svoj posao?

To je očito rečenica koja se u Hrvatskoj voli izgovarati svakih nekoliko mjeseci, ali ono što je činjenica je da pred zakonom stvarno svi moraju biti isti - bio netko vozač, poduzetnik, radnik ili političar. Institucije trebaju napraviti istragu i definirati što se dogodilo i onda moraju biti neke konzekvence.

Vjerujete da će istraga ići do kraja?

Mora. Ja nikad ne želim sumnjati u institucije, hrvatske institucije su moje institucije. Curenje informacija je jedna od najozbiljnijih stvari koja se može dogoditi jer se onda deinstitucionalizira cijela država i povjerenje u institucije. Mora se dogoditi istraga. Ja nemam nikakve informacije što se događalo niti ih trebam imati.

MUDROSTI MINISTRICE DIVJAK 'Nismo ukinuli povijest, nego napravili novi program bez nje'

Što mislite o Milijanu Brkiću? Neki smatraju da bi istraga mogla doći i do njega?

To su stvarno sad hipotetske teze. Ne znam stvarno nikoga u tom sustavu i ne mogu zauzeti stav. Nemam informacije i ne trebam ih imati jer nemam takvu funkciju. Ovo sve otvara razne manipulacije čak i pritisak na institucije.

Bila je tu i priča o vukovarskom prosvjedu, mislite li da ima nekih poveznica?

Ne vidim apsolutno nikakvu poveznicu. Ovo se dogodilo u trenutku kad se dogodilo, ne možeš planirati ovakve slučajeve. Prosvjed je otvorena tema koju je na stol stavio čovjek koji svaki dan s tim ljudima živi koji pitaju što se događa s tim procesima. Ja sam Osječanin i imam razumijevanja da se traži konačno rješenje svih procesa. Način na koji je (Penava) to napravio nije dobar, trebao je to mudrije, ali temu treba zaključiti.

Predviđanja za iduću godinu govore o skromnom gospodarskom rastu?

Ja se danas ne bih složio s tim. Mi s ovim rastom imamo suficit i smanjenje javnog duga. ja nisam zadovoljan rastom industrije, izvoza, može biti daleko bolje, ali realno, mi smo danas zemlja kojoj raste kreditni rejting, smanjujemo kamate, smanjujemo javni dug, imamo suficit. Ako to nije strategija jedne Vlade, što bi trebala biti?

PROFESORI STRAHUJU 'Ukidanjem povijesti stvaramo tek neuku glasačku mašineriju'

Je li Vlada mogla biti ambicioznija?

Znate kako to biva u Hrvatskoj, svi žele reforme, ali nitko ne želi promjene. Pogotovo na sebi.

Veliki je problem na tržištu rada.

Imamo problem, a to je deficit radne snage. To se može riješiti kratkoročni ili prekvalifikacijama ili uvozom radne snage. Dugoročno spajanjem obrazovanja i tržišta. Danas radimo promjenu u strukovnom obrazovanju, tamo je najviše deficitarnih. Ako danas nju radimo da bismo donijeli više prakse učenicima, stižu otpori 'nemojte ništa mijenjati'.

Mislite na napise da se ukidaju pojedini predmeti poput biologije i povijesti?

Ne mislim na nikoga pojedinačno, ima više slučajeva, ali mislim i na to. Kad kreneš u implementaciju otpori su veliki, svi govore 'ne diraj mene'. Kada se uđe u škole to nije kraj priče, nego početak. Nitko prije s reformom nije uspio ući u škole. Mi smo ušli.

Kako će izgledati dualno obrazovanje u praksi?

Dobili ste jasnu poruku ministrice. Ovo je reforma. Ne radimo je zbog kvota i satnica, uvodimo nove programe i kurikulume, standardno europskim praksama koje se koncentriraju na djecu.

KAOS U ŠKOLAMA Profesori u šoku: 'Nismo znali da su nam ukinuli sat povijesti'

Što onda s tim profesorima povijesti, biologije? Neće imati posao.

Mislite da moje dijete, ako ide za zidara, treba povijest? Trebamo li robovati satnicama ili ići na rezultat školovanja.

Ali što s profesorima koji neće imati posao?

Vjerojatno možemo razgovarati da se prekvalificirati, mogu se prebaciti u neke predmete koji su danas deficitarni. Svi su rekli da je problem naći profesore informatike. Pedagoške predmete svi znaju.

Profesor povijesti da postane profesor informatike?

Zašto ne. Mislite da trebamo robovati ili ćemo se svi mijenjati u nekim svojim razvojnim i cjeloživotnim obrazovanjima da krenemo naprijed. Vidim rješenje ako se svim fokusiramo, i ti profesori, na djecu, a ne na sebe, kaže Vrdoljak za N1.