Lalovac: Građani su dužni 40 milijardi kuna, ovo nije život

Saborski zastupnici raspravljaju o Zakonu o kamatama koji prolazi prvo čitanje. Intencija mu je rasteretiti bar dio građana i gospodarstva opterećenosti kamata. Najviša ugovorena kamata za građane spušta se na 11,35 posto, što je 0,65 postotnih poena niže od sadašnje najveće kamate.

Tvrtkama će zatezna kamata pasti na 12,35 posto, što je još značajnija promjena u odnosu na sadašnjih 18 posto. Ministar financija Boris Lalovac ponovno je upozorio zabrinjavajuće podatke o dugovima gađana. Napomenuo je da je 31. svibnja ove godine 318.000 građana dugovalo 27,1 milijardu čemu treba pridodati 12 milijardi zateznih kamata dobije se zastrašujući iznos da su građani opterećeni s oko 40 milijardi kuna.

Lalovac: Brojke su alarmantne

- Brojke su za mene alarmantne. Svi tržišni mehanizmi koji su nas zapravo i učili u udžbenicima ekonomije trenutno u Hrvatskoj ne vrijede - ustvrdio je Lalovac napominjući da se građanima treba pomoći.

- Iako ovim Zakonom utječemo na smanjenje zatezne kamatne stope, smatramo da u ovim vremenima recesije i određenih dijela neplaćanja se moraju poduzeti određeni drugi elementi. Smatramo da ovo je samo jedan od zakonske regulative koji bi trebao pomoći građanima - poručio je.

Lalovac: Ušli smo u EU da bi bolje živjeli jer ovo nije život

Ministar financija podsjetio je da smo u Europsku uniju ušli kako bi građani bolje živjeli.

- Ušli smo u EU da nam građani zapravo mogu početi pomalo se vraćati u modele potrošnje ali i modele života, jer ovo nije život. Ovo nije život kada duguju 40 milijardi kuna i kada od nas očekuju da im pomognemo. I zbog toga moramo ići svim instrumentima - poručio je Lalovac.

Apelirao je na zastupnike da iznesu svoje prijedloge jer su svi dobrodošli. Volio bi da se kroz raspravu razriješi da li da se ovaj Zakon nadogradi modelom da zatezna kamatna stopa ne bi smjela nikad prijeći visinu glavnice, te treba li se u ovakvim izvanrednim situacijama napraviti korak dalje i odrediti da se prvo zatvaraju glavnice, a potom kamate i ostali troškovi.

Marić: Kamata je omča s čvrstim čvorom oko Hrvata

Svi klubovi zastupnika uglavnom podržavaju predloženi zakon. Gordan Marić (HDZ) složio se s ministrom da je situacija neodrživa i neizdrživa. Kazao je da je kamata omča sa čvrsto uvezanim čvorom oko hrvatskog čovjeka i hrvatskog gospodarstva. 

- Ovaj prijedlog je napravljen još dok je Slavko Linić bio ministar - rekaoje Slavko Linić i dodao kako je zakon rađen u timskom radu te da smatra da je itekako važan.

Kajin: Banke od zateznih kamata rade lihvarske kamate

Nezavisni Damir Kajin smatra da je predloženi zakon dobar te da bi što je moguće prije trebalo ići na drugo čitanje. Napominje da u ovom trenutku ima prostora i za daljnje smanjivanje kamata. Kajin ističe da se zatezne kamate ovako kako su koncipirane od strane banaka doista pretvaraju u lihvarske kamate. Smatra da bi banke koje su u vlasništvu stranaca trebale imati kamate u Hrvatskoj otprilike kao što su u Italiji, Austriji ili Francuskoj. Kajin je kazao da banke posljednjih godina nisu pretjerano marile za sudbinu građana, dok su istovremeno isplaćivali milijunski bonusi bankarima nakon što je Hrvatska ušla u godine krize.

- Naše banke su u ovom trenutku pune kao šipak koštica, no problem je upravo u tom gospodarskom trenutku što 80 posto građana u ovom trenutku nema nikakve namjere za podizanje kredita u banci, što će reći da ni osobna ni javna potrošnja neće rasti - kazao je. Kajin smatra da bi se bankari trebali odreći bonusa. 

Lesar: Građani nisu ušli u ropstvo obijesnim zaduživanjem

Laburist Dragutin Lesar napomenuo je da veliki broj građana koji u dužničkom ropstvu u njega nisu ušli obijesnim zaduživanjem niti su kupovali skupocjenu imovinu.

- Govorim o 270.000 obitelji koji je u problemu do 100.000 kuna. To je socijalno pitanje, socijalni problem, socijalni aspekt. Po meni on je nastao i zbog promjenjive kamatne stope na koje banke imaju pravo i zbog devizne klauzule i zbog enormno visoke zatezne kamate koja je išla i do 18 posto  i troškove koje banka naziva naknada obrada, obrada, troškovi obrade kredita, troškovi jedni, drugi, treći tako da često ti troškovi su utjecali na nemogućnost - rekao je.

Lesar: HNB svima drži lekcije, a  ni jedan problem nije njihovo područje

Obrušio se i Hrvatsku narodu banku koja kaže svima dijeli lekcije, naročito guverner, ali za svaki problem koji se pojavi na financijskom tržištu kažu da to nije njihovo područje djelovanja. Lesar smatra i da nijedna pravna regulativa definiranja kamata neće dati puni učinak i doći do onih rezultata koje je ministar iznio tako dugo dok postoji dozvola za deviznu klauzulu na domaće kreditne plasmane.

- Tako dugo dok se svi devizni krediti po sili zakona ne konverziraju u nacionalnu valutu kunu neće biti efekta. Kada je riječ o razduživanja trebamo hitno izmijeniti zakon kako bi dužnik najprije namirio glavnicu, a potom za troškove i kamatu. U suprotnom 90 posto dužnika dok su živi neće moći doći u situaciju da uopće otplaćuju glavnicu nego će uvijek otplaćivati troškove i kamate koje će mu iz mjeseca u mjesec rasti - kazao je Lesar.