Zbog prijava se odlučili držati zakona i standarda, pa je još više djece ostalo bez vrtića...

Otkako su u srijedu objavljene liste upisane djece u gradskim dječjim vrtićima u Gradu Zagrebu, ali i drugim županijama, među roditeljima je zavladao očaj, piše Večernji list.

Više od 500 djece ostalo bez gradskog vrtića

Naime, na višemjesečno traženje, ali i stotina prijava koje je podnijela Udruga SIDRO - odgojitelji u zaštiti prava djeteta u dječjem vrtiću, osnivači ove godine primijenjuju Državni pedagoški standard predškolskog odgoja i naobrazbe. Standard je izglasan još 2008. godine, no često se nije dosljedno primjenjivao. Zbog svega je, kako se čini, ove godine bez mjesta u gradskim vrtićima (prvenstveno u Zagrebu, ali i drugdje), ostalo još više djece nego inače.

Prema podacima za ovu godinu, od 8700 zahtjeva za sljedeću godinu (od rujna), odobreno ih je nešto više od 6000. Kako su iz Grada Zagreba odgovorili Večernjem listu, 1700 djece nije upisano zbog nedovoljne dobi (potrebnih napunjenih šest mjeseci djetetova života u trenutku polaska u jaslice), a 85% onih s valjanim zahtjevima se upisalo, njih 6321. Žalbeni rok, upućuju iz Grada, je do 8. srpnja. Napomenuli su i kako lani od 8484 zahtjeva, 1108 djece nije upisano. 

Grad: 'Lista još nije konačna'

- Lista djece koja će ostvariti pravo upisa u pedagoškoj godini 2021./2022. još uvijek nije konačna budući da će do kraja žalbenog roka, odnosno do 8. srpnja 2021., ravnatelji dječjih vrtića i komisije za upis djece međusobno koordinirati daljnji tijek upisa i popunjavanja preostalih kapaciteta. Postupak koordinacije nastavit će se i nakon isteka žalbenog roka, kada će se znati konačni rezultati upisa, čime će do početka pedagoške godine 2021./2022. broj neupisane djece biti manji. Problem nedostatnih vrtićkih kapaciteta u Zagrebu ćemo u narednom razdoblju rješavati sustavno, izgradnjom novih vrtića kroz korištenje dostupnih sredstava iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti - odgovorila je za 24sata pročelnica Ureda za obrazovanje Tatjana Dalić.  

No iz Udruge Sidro, na koju se mnogi roditelji ljute, smatrajući kako je Udruga izazvala ovaj kaos, ističu na višegodišnje probleme u predškolskom sustavu. Udruga je, inače, pokrenula i peticiju na svojoj Facebook stranici, kojom traže da se za baš svako dijete osigura jednako dostupan, siguran i kvalitetan dječji vrtić. Ističu i kako upravo zbog njihovih podnesaka sve više ravnatelja vrtića od osnivača traži da im osiguraju zakonom zajamčene uvjete.

Troje odgojitelja na jednu skupinu

- Nama je zaista na prvome mjestu dobrobit djece. Nadam se da će se i roditelji složiti s nama kad tvrdimo da nije u redu situacija da po 20 jasličara, dakle, one najmanje dječice, čuva jedna odgojiteljica u smjeni. To je kršenje pedagoškog standarda, ali i prava te djece na siguran smještaj. Mi već mjesecima tražimo da se počne zapošljavati više odgojiteljica i odgojitelja, asistenata, pa čak i studenata, kako bismo mogli osigurati zakonske pretpostavke za kvalitetnu uslugu - kaže nam jedna od osnivačica SIDRA Nadina Đuretić. Ona i predsjednica Udruge Katarina Turković Gulin već danima odgovaraju na upite roditelja, ali i pokušavaju dobiti suvisle odgovore od gradske uprave.

Podsjetimo, Državni pedagoški standard propisuje da vrtić optimalne veličine trebao bi imati 17 do 20 odgojnih skupina redovitog programa. U jasličkim grupama po zakonskoj normi treba biti petero (do godine dana), odnosno osam do 12 djece, no u našim je vrtićima mnogo češće da ih je i po 20 na jednu, eventualno dvije odgojiteljice. Istovremeno, državni pedagoški standard propisuje da po djetetu treba biti tri četvorna metra, odnosno pet četvornih metara u jaslicama. U desetosatnom programu za djecu od šest mjeseci do godinu dana treba biti najmanje troje odgojitelja za petero djece. Po troje odgojitelja s različitim radnim vremenom trebalo bi, zapravo, biti u svim vrtićkim skupinama, uz dodatne stručne suradnike ako je u grupi dijete s poteškoćama. No to uglavnom nije ispoštovano.

Kako ističu u SIDRU, pozivaju sve roditelje na suradnju, a predstavnici roditelja uključeni su u pregovore s Gradom Zagrebom. Pozvani su i na sastanak u Ministarstvo znanosti i obrazovanja, te bi se ti sastanci trebali održati idući tjedan. Udruga je podnijela, kako nam kažu, na stotine prijava vezanih uz razna nepoštivanja Zakona o predškolskom odgoju, pripravništvo, radne sate, itd... no nepoštivanje državnog pedagoškog standarda predstavlja jako velik problem iz kojega proizlaze drugi problemi.

Pisane opomene, ali i novčane kazne

Sve je dodatno pojačala i situacija s koronom, kad je zaista na vidjelo izašlo koliko su loši uvjeti za djecu, ali i odgojitelje. U ovakvim uvjetima, kažu nam, oni ni približno ne mogu obavljati posao po pravilima struke. A to je opasno i degradirajuće i za njih, a kamoli za djecu.

- Prosvjetna inspekcija je izlazila na uviđaj i očitovala se u zakonskom roku. Različito su se izricale opomene, ponegdje samo pismena opomena, ponegdje i novčana - istaknula je Nadina Đuretić. 

Udruga je pripremila cijeli paket rješenja na kojima je mjesecima radio tim volontera praktičara odgojitelja i stručnih suradnika. Prijedoge će izložiti osnivačima, Ministarstvu obrazovanja i Gradskom uredu za obrazovanje. 

Kažu nam i kako se pribojavaju da će pridržavanje propisa potrajati tek prvih mjesec dana, a da će se onda skupine opet popunjavati djecom preko svake mjere. Bez obzira na sve, roditelji s kojima smo razgovarali su očajni, te opet praktički prepušteni sami sebi. Obećanja o gradnji vrtića, standardima, samo su obećanja, kažu nam.

- Ostali smo na čekanju, a ja do jeseni moram naći rješenje za kćer kako znam i umijem. Nisam sigurna da ćemo moći priuštiti privatni vrtić - kaže nam mlada Zagrepčanka s djevojčicom koja uskoro puni godinu dana. 

Pritom ne treba zaboraviti ni činjenicu da je Hrvatska na začelju europskih zemalja po broju djece uključene u predškolski odgoj i obrazovanje. A uz obećanja koja se ne ispunjavaju, najjednostavnije je, očito, prepustiti pojedincima da rješavaju probleme sustava.