Zekanović i Divjak raspravljali žustro o kurikularnoj reformi...

Ulazimo u eksperimentalnu provedbu kurikularne reforme navrat nanos, srljamo da bi jedna politička stranka, HNS, mogla reći "mi smo reformirali hrvatsko obrazovanje". Ovaj eksperiment će po moju djecu i djecu mojih sugrađana biti koban i imat ćemo upropaštene generacije, poručio je u srijedu zastupnik Hrasta Hrvoje Zekanović. 

Dojučerašnji HDZ-ov partner na tematskoj sjednici saborskog Odbora za obrazovanje na kojoj je resorna ministrica Blaženka Divjak izvijestila o tijeku priprema za eksperimentalnu provedbu kurikularne reforme koja se uvodi u 72 škole od ove jeseni.

Njezino izlaganje Zekanovića je razbjesnilo pa je opleo i po njoj, procesu eksperimentalne provedbe, ali i Nevenu Budaku, bivšem voditelju Strategije za obrazovanje i Posebnog stručnog povjerenstva.

"Vi se konstantno pravite ludi!" 

- Na našu sreću, vi više nećete biti ministrica kada se sve ovo bude odvijalo. Prije ćete vi napustiti ovo mjesto nego se pokrene eksperiment - bjesnio je Zekanović.

Poslušao je njezino izlaganje pa je prvo upitao hoće li se uopće u toj eksperimentalnoj provedbi koristiti standardni hrvatski jezik poručivši joj kako se prema standardnom jeziku kaže kurikul, a ne kurikulum.

MINISTRICA: ČEKAM NALAZE Pedofil u hrvatskim školama? 'Odmah sam poslala inspekciju'

- Ali vi se konstantno pravite ludi - poručio joj je.

Divjak mu je odgovorila kako se i oni koji se bave hrvatskim jezikom nisu usuglasili oko tog termina, a Budak mu je obrazložio da se kaže kurikulum. Zekanovića je to potpuno izbacilo iz takta.

- Budak postao jezikoslovac. Žao mi je da nije provedena lustracija jer da je vi ne bi mogli sjediti ovdje - poručio mu je.

Na to je reagirala i predsjednica Odbora, HDZ-ova Vesna Bedeković.

"Ovo nije rat, već argumentirana rasprava" 

- Nismo otvorili teren za ratovanje, ovo nije rat, ovo je argumentirana rasprava - rekla mu je.

Ministrica je uvodno naglasila kako je kurikularna reforma institucionalizirana te ju vodi Ministarstvo znanosti i obrazovanja. Navela je kako se cijeli eksperimentalni program financira kroz tri linije; iz državnog proračuna u iznosu od gotovo 34 milijuna kuna godišnje, iz Europskog socijalnog fonda u iznosu 155 milijuna kuna te putem podrške Europske komisije strukturnim reformama u iznosu od četiri milijuna kuna. Od 72 izabrane škole, eksperimentalna kurikularna reforma uvest će se u 46 osnovne i 26 srednjih škola.

TAMARA KUNIĆ U Ministarstvu ni ne znaju da su mnoge škole davno ugašene

- Prijavilo se 215 škola, to je nadmašilo naša očekivanja - istaknula je ministrica.

Prilikom odabira škola, dodala je Divjak, vodili su se i geografskom zastupljenošću, tako da se eksperimentalna reforma uvede i u gradska i ruralna područja, kao i u škole na otocima. Trenutno se radi na pripremi materijala i edukaciji nastavnika koji će u ovoj eksperimentalnoj provedbi imati potpunu autonomiju, slobodu i fleksibilnost u organiziranju nastave, a kako bi sve bilo spremno za
jesen.

Zekanović, ali i HDZ-ova Sanja Putica upitali su je tko su ti edukatori koji će educirati naše nastavnike.

- To su ljudi koji su i ranije radili na kurikulumima, a sada su se uključili u edukaciju. Putem programa podrške EK educirat će ih i više od 20-ak mentora iz cijelog svijeta. Imamo prilike učiti od najboljih - istaknula je Divjak.

Neće biti dodatnog financijskog opterećenja za škole 

Eksperimentalna provedba, posebno je naglasila ministrica, kontinuirano će se pratiti i unaprjeđivati, kao i vrednovanje i ishodi učenja.

- Znači, ne nakon, već za vrijeme provedbe jer reforma nije proces koji će u nekom trenutku završiti, već proces koji traje. Ako ne promijenimo način vrednovanja, nećemo promijeniti niti način učenja - istaknula je Divjak.

Zekanović joj je poručio kako uvodimo ishode učenja kojih se zapadne zemlje odriču, na što mu je Divjak rekla da je neupućen. Istaknula je dalje kako se u eksperimentalnoj provedbi poseban naglasak stavlja na mogućnost da se škole dodatno opreme s iznosom od 150.000-200.000 kuna.

MINISTRICA SA STUDENTIMA 'Osigurali smo 3400 stipendija isključivo za STEM zanimanja'

- Nema dodatnog financijskog opterećenja za škole - naglasila je.

Stručno usavršavanje, dodala je nadalje, sada se provodi online kroz pet virtualnih okruženja.

- Brojke koje imamo u virtualnom okruženju su impresivne. Na dan 15.svibnja bilo je 3745 sudionika - istaknula je.

Zekanović je i na to poludio.

- Kaže ministrica da su brojke u virtualnoj učionici impresivne, a nitko ne govori o internetskoj ovisnosti. Mi kupujući informatičku opremu serviramo djeci ono što nije dobro - iznio je svoj stav Zekanović istaknuvši i kako je u Hrvatskoj informatika dobro pokrivena, pa sumnja da postoji čudna koincidencija forsiranja informatike i informatičkog opremanja škola na što je potrošeno 200 milijuna kuna.

- Uvodi se informatika, a profesora informatike nigdje nema - istaknuo je. Upitao je ministricu stoga i tko su dobavljači te informatičke opreme. Ona ga je demantirala, a ironično je komentirala i njegove sumnje.

- Stvarno koincidencija, ma zamislite. Pa mi živimo u četvrtoj industrijskoj revoluciji. Da postoji neki komplot oko nabave opreme, tu ću vas razočarati, to ne postoji. Na opremu je potrošeno 10,5 milijuna kuna. Ja bih rado da je 200 milijuna, ali nije - rekla je.

Reagirala je i SDP-ova Sabina Glasovac poručivši mu kako bi on Hrvatsku vratio u srednji vijek, na što joj je on rekao da mu se javila sljedbenica komunističke partije. Novost su, istaknula je dalje ministrica, i eksperimentalni udžbenici koji su u procesu izrade. Naglasila je kako se u školama koje provode eksperimentalni program ne primjenjuje Zakon o udžbenicima.

Zekanovića zanimali udžbenici povijesti 

- Novi udžbenici se razlikuju od postojećih, veći akcent se daje ishodima učenja, a manji sadržaju. Svaki udžbenici moraju imati svoj digitalni dio, a učitelji su ti koji će birati što im najviše odgovara. Dugoročno nam je važno da će se ovi udžbenici dorađivati kako bi ih mogli upotrijebiti u frontalnoj provedi kurikularne reforme - istaknula je.

No, Zekanović je i na to imao primjedbu. Posebno su ga zanimali, kao i HDZ-ov Tomislava Sokola, udžbenici povijesti i njihov sadržaj.

- Meni je žao što nismo ovdje imali priliku vidjeti te udžbenike pa da vidimo koja je to razlika u odnosu na postojeće, već govorimo općenito, pa da javnost vidi što nam se to nudi. Volio bih vidjeti taj udžbenik, taj kurikul. Na koji način su teme Domovinskog rata obrađene, da li se spominje velika Srbija tko je agresor, logori...? I prije su te teme bile nedovoljno i neadekvatno zastupljene. Ignorirate recenzije HAZU-a, nema veze što su dali 1000 primjedaba koje nisu uvažene, i dalje tjerate po svome - rekao je Zekanović.

Ministrica je odgovorila kako će se kurikulum povijesti baviti Domovinskim ratom na znanstveni, stručan način te da će učenici učiti o tome da je Hrvatska utemeljena na Domovinskom ratu. Zekanović ju je napao za kršenje procedure i poručio joj kako je proceduru kršila i kad je protupravno smijenila tajnika Matka Glunčića, njegovog kolegu iz stranke.

Na sjednici su zastupnici ministricu upitali i oko državne mature, hoće li eksperimentalna provedba biti usklađena s onim što se od učenika traži na državnoj maturi.

- Bit će u prednosti na maturi, kroz sljedećih nekoliko godina radit će se na tome da se napravi iskorak koji će maturu usmjeriti na rješavanje problema. Prvu godinu provedbe matura će biti presjek sadašnjeg programa - rekla je ministrica.

"Izvedba i priprema su traljavi"

Glasovac je izrazila žaljenje što na sjednici nije bilo predstavnika Carnet-a i Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje.

- Nadam se da na tom putu nismo odustali od kvalitete. Nemojmo zaboraviti da s ovim velikim projektom ide i projekt e-škola - istaknula je Glasovac dodavši kako više nemamo cjelovitu kurikularnu reformu, već samo fragmente.

- Izgubilo se jako puno vremena, godinu i pol se nije ništa napravilo. Sad se krenulo agresivno u želji da se ostavi nekakav trag, ali ne tom putu izgubila se cjelovitost. Jedino što želim je da se ne polome noge zbog lošeg pristupa i pripreme - rekla je. Ukoliko dođe do fijaska s provedbom, poručila je, ne želi da to itko poveže sa cjelovitom kurikularnom reformom.

- Ako dođe do fijaska, to neće biti zato što je projekt loš nego zato što su izvedba i priprema traljavi - istaknula je.

Upozorila je i kako se rade udžbenici na temelju kurikuluma koji uopće nisu doneseni.

- Oni jesu prošli javnu, stručnu raspravu, recenzije, dorađeni su, ali ne znam na temelju kojeg zakona bi mogli biti doneseni. Kad su ti zakoni doneseni? Pripazite malo na to. Bez zakona nema reforme, a 15. srpnja, do kad radi Sabor, je blizu - poručila je.

HDZ-ov Sokol upozorio je pak kako je prema Strategiji eksperimentalno provođenje predviđeno za devetogodišnje obrazovanje koje mi još nismo uveli. Kao i da nije do kraja definiran okvir nacionalnog kurikuluma, a donose se predmetni kurikulumi. Istaknuo je kako se nastavnicima i učiteljima daje velika autonomija i sloboda što može dovesti do toga da se oni neće u svemu tome snaći. Upitao je ministricu koja će biti uloga Ekspertne radne skupine u samom procesu.

Ministrica je poručila kako je Sokol u pravu što se tiče toga da eksperimentalna provedba nije predviđena u Strategiji stoga su je uvrstili u Akcijski plan. Okvir nacionalnog kurikuluma, odgovorila je, donijet će se do kraja godine, a što se tiče uloge ERS-a istaknula je kako će ta skupina pratiti cijeli procesa i raditi na usklađivanju različitih kurikuluma, kao i razvoju devetogodišnjeg obrazovanja.

Odbor za obrazovanje će aktivno pratiti reformu 

Nakon trosatne tematske sjednice, predsjednica Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Vesna Bedeković (HDZ) predložila je da taj odbor prihvati zaključak u kojemu se navodi i kako se očekuje da će ih Ministarstvo znanosti i obrazovanja redovito informirati o svim aktivnostima poduzetim tijekom pripreme i provedbe eksperimentalnoga programa, kao i o rezultatima njegove evaluacije.

Bedeković je na kraju sjednice podsjetila da se izgubilo puno vremena, te ocijenila da je sada u danim okolnostima napravljeno puno toga u dobroj vjeri i najboljoj namjeri. Smatra da je tijekom proteklih nekoliko mjeseci možda mogla biti i bolja komunikacija između svih mjerodavnih subjekata iako je, napomenula je, u tom razdoblju puno razgovarala s ministricom Divjak s kojom se, dodala je, puno puta i 'porječkala'. Ali, ustvrdila je Bedeković, treba komunicirati, razgovarati i raspravljati kao što osobno i čini s ministricom Divjak kao suvoditeljica Posebnoga stručnog posvjerenstva (PSP) za provedbu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije.

Osvrnula se i na edukaciju nastavnika i podržala je način online edukacije, ali smatra kako bi trebalo biti puno više edukacije "licem u lice" kako bi nastavnici doista i stekli potrebne vještine.

Svjesna je i da dio onih koji se se postupno uključili u taj proces ima dobre namjere, a dio ih baš i nema, ali, dodala je, uglavnom su svi članovi odbora došli iz struke, pa Bedeković smatra kako bi svi trebali djelovati tako da se sve primjedbe budu argumentirane i kao takve ih prihvati 'druga strana' jer, vjeruje da, ako se to ne dogodi, to znači da smo svi isključivi.

Predsjednica Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu ustvrdila je kako će se reforma obrazovanja, kako eksperimentalna, tako i cjelovita, teško provesti bez nacionalnoga konsenzusa, a smatra kako bi svi članovi toga odbora morali pronaći mjeru kako bi sve sugestije bile utemeljene.

Bedeković se osvrnula i na primjedbu potpredsjednice odbora Sabine Glasovac (SDP) da na tematsku sjednicu nisu  pozvani predstavnici CARNet-a i Nacionalnoga centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja (NCVVO) i za taj propust preuzela odgovornost t ustvrdila kako u tome nije bilo "skrivanja, muljanja i bilo čega drugoga".