News

Komentari 20

Želio bih se nadati da ćemo nakon nekog vremena uspjeti smanjiti rizike od potresa

Želio bih se nadati da ćemo nakon nekog vremena uspjeti smanjiti rizike od potresa

Najveći stručnjak za potrese u Turskoj, ali i svijetu, dr. Haluk Eyidogan, razgovarao je s novinarom Expressa o potresu u Petrinji, ali i u Zagrebu, te objasnio što možemo očekivati

Potres magnitude 6,4 u Hrvatskoj nije iznenađujući, ali nitko nije znao kad će se dogoditi. Međutim, poznato je da postoje aktivni ili potencijalno aktivni rasjedi koji mogu prouzročiti potrese maksimalne magnitude 6-7 stupnjeva. Geolozi i geofizičari upoznati su s tim rasjedima iz istraživanja na terenu.

Rekao nam je to najpoznatiji turski seizmolog Haluk Eyidogan s istanbulskog sveučilišta. Prof. Eyidogan karijeru je počeo na Katedri za geofiziku Rudarskog fakulteta. Titulu doktora znanosti dobio je 1983. Obnašao je i dužnost predsjednika Nacionalnog vijeća za potrese u Turskoj, ali je bio i urednik Europskog seizmološkog časopisa. Ima tri objavljene knjige i više od 100 znanstvenih članaka, a bavio se istraživanjem i potresa koji je u prosincu pogodio Petrinju.

- Istočni Mediteran pod utjecajem je sila kompresije afričkoga kontinenta koji napreduje prema sjeveru. Sjeverni dio afričkoga kontinenta roni ispod Sredozemnog mora duž ciparsko-talijanskog pojasa. Ova brzina kretanja u prosjeku je dva centimetra godišnje. Zato su Italija, Grčka i Turska države pod tektonskom kompresijom. Alpe u Europi i planine Bik u Turskoj proizvod su ove tektonske kompresije. Ova tektonska deformacija prevladava na cijelom jugu europskoga kontinenta i uzrokuje potrese. Hrvatska i okolica također imaju udio u ovoj kompresiji i povremeno su izloženi jakim potresima. Posljednji snažni potres koji ste doživjeli rezultat je ovih kretanja i takvi se potresi mogu ponoviti - pojasnio je dr. Eyidogan, koji je obavio istraživanja rasjeda u Hrvatskoj te poručuje na što trebaju seizmolozi obratiti posebnu pozornost.

- Nakon posljednjeg potresa od 6,4 stupnja trebalo bi provesti detaljna geološka i geofizička istraživanja na Petrinjskom rasjedu i Jastrebarskom rasjedu, Podsljemenskom rasjedu i Bistranskom rasjedu, koji se sijeku na sjeveru. To je najaktivnije područje i tu treba pratiti seizmološke aktivnosti. Potresi magnitude 6,4 proširili su se na sjeverozapad. Uz to, ovaj potres očito je prouzrokovao predšokove. Potres magnitude 6,4 utjecao je na napetost na Jastrebarskom rasjedu, Podsljemenskom rasjedu i rasjedu Bistre, koji prolaze blizu Zagreba. Treba istražiti stupanj ovog učinka. Skupina stručnjaka s atenskog sveučilišta koristila je InSAR, metodu korištenja slika prikupljenih radarskim satelitom za mjerenje malih pomaka tla zbog potresa 29. prosinca 2020. Otkrili su da se Petrinjski rasjed pomaknuo za oko tri metra tijekom potresa - pojasnio je dr. Eyidogan. Potresu u Petrinji, kaže seizmolog, prethodili su manji šokovi.

- Pojava predšokova, predznakova, vrlo je važna sa seizmološkoga gledišta. Naravno, ne može se predvidjeti kad će biti potres, ali uz modernu opremu i praćenje ovih pojava može se sustav pripremiti za potencijalnu opasnost. Ako te pojave postanu sve učestalije, može se očekivati potres, ali i ne mora. To se vidjelo i u našem slučaju, a vjerojatno će i vaši seizmolozi istraživanjem to potvrditi. Nakon potresa u Hrvatskoj ispitao sam karakteristike događaja. Shvatio sam da je potres imao neke ‘predznake’. To su aktivnosti koje su počele 23. prosinca s magnitudom 1,3, a nastavilo se 28. prosinca magnitudama 5,2 i 5 - rekao je dr. Eyidogan te nastavio:

- To nije uobičajeno. Naravno, nitko nije mogao znati da su ti predšokovi signalizirali kasniji potres od 6,4. Mislim da bi seizmolozi u Hrvatskoj trebali provesti ovu vrstu istraživanja. U tu svrhu bilo bi korisno povećati broj potresnih postaja. To je jedini način da se može biti u korak s vremenom i da bi se moglo približiti seizmologiji - naglasio je turski stručnjak. Na pitanje kako pomoću predšokova možemo pokušati predvidjeti potrese dr. Eyidogan kaže da znanost još nije toliko uznapredovala.

- Na ovo pitanje nema konačnog odgovora. Međutim, znanstvena istraživanja o tim pitanjima sve su češća tema u seizmološkoj literaturi, čiji se broj svakodnevno povećava. Danas predšokove primjećujemo tek nakon pojave glavnog udara. Nadam se da će jednog dana seizmolozi pronaći način da ih primijetimo prije glavnog udara i tako se pripremimo - objasnio je dr. Eyidogan.

- Nadam se da ćemo jednog dana imati jednako dobre rezultate kao u meteorologiji. Tad ćemo biti mnogo spremniji i samim tim spasiti mnoge ljudske i materijalne tragedije - dodao je dr. Eyidogan i pojasnio kako je ključ u tehnologiji.

*Cijeli tekst pročitajte u novom Expressu koji je na kioscima od petka 5. veljače

Najčitaniji članci