Izrael, pored američkog sustava Patriot za protuzračnu obranu koristi Iron Dome, David's Sling i Arrow. Prvi sloj obrane iz zraka brani Iron Dome ili u prijevodu 'željezna kupola'
VOJNA ANALIZA IZRAELA I IRANA
Željezna kupola i Davidova praćka protiv dronova Shaheda
Napad od nekoliko stotina iranskih dronova, krstarećih i balističkih projektila ne predstavlja velik problem jednu od najboljih protuzračnih obrana svijeta. Oni moraju preletjeti od tisuću kilometara na više na putu do Izraela, što je dovoljno da izraelski sustavi ih presretnu. Uz pomoć SAD pa i Ujedinjenog Kraljevstva moć presretanja se znatno uvećava. Izrael, pored američkog sustava Patriot za protuzračnu obranu koristi Iron Dome, David's Sling i Arrow. Prvi sloj obrane iz zraka brani Iron Dome ili u prijevodu 'željezna kupola'. Proizvod je izraelskih tvrtki Rafael i IAI. U uporabi je od 2011. Do sada se pokazao veoma učinkovitim protiv raketa i projektila malog i srednjeg dometa te topničkih i minobacačkih granata.
Pogledajte video
Pokretanje videa...
10:41
Željezna kupola
Prema neslužbenim podacima Izraelske obrambene snage raspolažu s 10 bitnica. U planu je opremiti ih s dodatnih pet bitnica. Bitnica sastoji se od radara za otkrivanje i praćenje ciljeva, zapovjednog centra za upravljanje sustavom (Battle Management & Weapon Control - BMWC) i lansera. Radar je proizvod izraelske tvrtke Elta, radi se o najsuvremenijem radaru s aktivnom faznom rešetkom (AESA) EL/M-2084. Unutar sustava Iron Dome radar se koristi za rano otkrivanje raketa, topničkih i minobacačkih granata, praćenje putanje njihovog leta i navođenje projektila na njih. Domet otkrivanja je 70 kilometara.
Podaci s radara prenose se u zapovjedni centar gdje se obrađuju podaci u realnom vremenu i procjenjuje se putanja leta otkrivenih ciljeva. Ukoliko računalni sustav BMWC-a izračuna da projektili neće pasti na naseljeno mjesto na njih sustav ne djeluje. Zapovjedni centar nadzire do četiri mobilna lansera u kojima se nalaze vođeni presretači Tamir. Svaki lanser može primiti do 20 projektila, što znači da svaka bitnica u svome arsenalu ima spremno 80 projektila.
Presretač Tamir je dug tri metra, promjera 160 mm, mase 90 kilograma, a domet mu je od četiri do 70 kilometara. Taktika uporabe Izraelca je ispaljivati dva projektila na svaki opasan cilj kako bi on sigurno bio uništen. Neke od bitnica štite Izrael od napada iz Libanona i Gaze. Ako pretpostavimo da područje Izraela štiti 10 bitnica one mogu presresti 800 projektila odnosno 400 - ako su ispaljivali po dva po opasnom cilju. Opasnost se znatno uvećava ukoliko Iran ispali nekoliko tisuća projektila u kratkom vremenskom roku jer Izrael neće imati dovoljno vremena da se lanseri ponovno napune i presretnu nove tisuće raketa koje bi došle u brzom nizu.
Bitnica Iron Dome osigurava područje od oko 150 kvadratnih kilometara (12x12 kilometara). Drugi sloj obrane čini David’s Sling ili u prijevodu 'Davidova praćka'. Proizvod je tvrtke Rafael i američke tvrtke Raytheon. U uporabi je od 2017. Sastoji se od istih sustava kao Iron Dome. Njegova primarna namjena je presretanje balističkih i navođenih raketa srednjeg i dugog dometa, kao što su iranski 'Fajr-5' i 'Fateh-110'. Domet mu je od 40 do 300 kilometara. Sustav koristi raketu Stunner/SkyCeptor. Lanser ima 12 raketa. Maksimalna visina djelovanja je 15 kilometara na dometu 75 kilometara. Stunner ima duljinu 4,6 metara, promjera je 350 mm, masu od 400 kilograma. Postiže brzinu od 7,5 Macha (oko 9.250 km/h). U svibnju prošle godine sustav prvi puta presreo neprijateljske projektile iz područja Gaze. Sustav najvećeg dometa je antibalistički sustav Arrow. Inačica Arrow 2 je u uporabi od 2000., a najnovija inačica Arrow 3 od 2017. Proizvod je tvrtke IAI i američke tvrtke Boeing. Visina presretanja projektila je preko 100 kilometara, a domet 2.400 kilometara. Iran u svom arsenalu ima nekoliko sustava od balističkih, krstarećih kao i besposadnih letjelica dometa preko 1.000 km.. Navodno su u napadu korištene balističke rakete srednjeg dometa tipa Kheibar. Kheibar ili Khorramshahr-4 je balistička raketa srednjeg dometa do 2.000 km. Bojeva glava ima masu 1.500 kg, a prema nekim podacima i 1.800 kg. Ukupna masa rakete pri polijetanju iznosi 19.500 kg. Maksimalna brzina je između osam i 16 Macha.
Što ima Iran?
Sejil je također balistička raketa srednjeg dometa od 2.000 do 2.500 km. Ima ih nekoliko inačica. Mase mogu biti i preko 23.000 kg, a bojeva glava od 500 do 1.500 kg. Maksimalna brzina iznosi 13 Macha.
Haj Qasem je balistička raketa koja je predstavljena 20. kolovoza 2020. Nazvana je po iranskom zapovjedniku Qasemu Soleimaniju kojeg su SAD ubile u siječnju 2020. Domet Haj-Qasema je 1.400 kilometara s bojevom glavom teškom 500 kg. Maksimalna brzina 12 Macha. Prema javno dostupnim informacijama ova se raketa smatra novom generacijom Fateh-110 i ima sposobnost proći 'proturaketni obrambeni sustav'. Istog dana Iran je predstavio i Abu Mehdi, mornaričku krstareću raketu. Ime je dobila po Abu Mahdiju al-Muhandisu, iračkom zapovjedniku koji je ubijen zajedno s Qasemom Soleimanijem. Domet Abu Mahdija veći je od 1.000 km. Emad je prva iranska precizno navođena balistička raketa srednjeg dometa s mogućnošću odvajanja bojeve glave sa navođenjem i kontrolom do kraja putanje. Dometa je između 1.700 i 1.800 km. Ukupna masa iznosi 17.500 kg, a bojeva glava ima masu 750 kg. Maksimalna brzina 11 Macha. Izveden je iz sjevernokorejske rakete Nodong.
Shahab-3 (Ghadr-1) ima najveći deklarirani domet od 2.000 km i brzinu od sedam Macha. Temelji se na sjevernokorejskom Nodong-1. Domet je 1.000 km s bojevom glavom od 1.200 kg, a s lakšom od 750 kg maksimalni domet je do 2.000 km. Raketa je prvenstveno namijenjena gađanju gradova. Međutim, navodno je uporabljena kineska tehnologija navođenja kako bi poboljšala točnost. Ghadr-110, također poznat kao Qadr-110, balistička je raketa srednjeg dometa. Poboljšana je inačica Shahab-3A, također poznatog kao Ghadr-101, a pretpostavlja se da ima prvi stupanj na tekuće gorivo i drugi stupanj na kruto gorivo, što omogućuje domet od 1.500 km. Ghadr-110 proizvodi se u tri inačice: 'Qadr S' dometa 1.350 km, 'Qadr H' dometa 1.650 km i 'Qadr F' dometa 1.950 km. Bojeva glava može biti mase od 650 kg do 1.000 kg.
O iranskim krstarećim raketama ima jako malo informacija. Krstareća raketa Paveh ima domet od 1.650 km, a hipersonična krstareća raketa Fattah-2 od 1.500 km. Kada je riječ o dronovima, Iran raspolaže s znatnim arsenalom. Nekoliko najznačajnijih bit će kratko opisano.
Shahed-129 svojim dizajnom podsjeća na američke MQ-1 Predator i RQ-170 Sentinel te izraelski Hermes 450. U upotrebi je od 2012. Proizvođač je Iran Aircraft Manufacturing Industries Corporation (HESA). Iran je na temelju zarobljenih ili srušenih letjelica uspio ‘reverzibilnim inženjeringom’ (eng. reverse engineering) ili ‘inženjeringom unazad’ napraviti svoju ‘sličnu’ letjelicu. Letjelica ima moderne elektro-optičke senzore za let noću i danju, te infracrvene kamere za ciljanje i traženje ciljeva. Prijenos slike je digitalni, a samsignal je šifriran, poput dronova američke proizvodnje. Za pogon se koristi motor Rotax-914, austrijske proizvodnje. Letjelica može nositi do četiri rakete zrak-zemlja Sadid-1, koji ima vizualno (TV) i infracrveno navođenje. Domet Sadid-1 je četiri kilometara. Pored toga, Shahed-129 može biti naoružan i s četiri Sadid-345 precizno-vođenih rasprskavajućih projektila za napad na tenkove i oklopna vozila na udaljenosti do šest kilometara. Autonomija leta je 1.700 kilometara. Može ostati u zraku 24 sata. Visina leta iznosi 7.300 metara. U slučaju gubitka signala, letjelica nastavlja letjeti unaprijed zadanom putanjom, korištenjem ‘autopilot’ sustava. Navodno nova inačica Shahed-129 ima mogućnost satelitskog navođenja što joj povećava autonomiju leta na 3.000 kilometara te ima povećan korisni teret za 100 kilograma.
Dronovi samoubojice
Dron kamikaza Shahed-136 proizvod je tvrtke Iran Aircraft Manufacturing Industries (HESA). Ima dolet između 1.800 i 2.500 km. Visina leta od 60 do 4.000 metara. Na izgled je sličan izraelskom Haropu. Načinjen je od kompozitnog materijala i teško se uočava radarom. U nosu se nalazi bojna glava i optički sustav koji služi za precizan napad. Masa bojne glave je 40 kg. Pogon je klipni motor MD550, snage 50 KS. Leti na malim visinama i dosta je bučan. Namijenjen za djelovanje na stacionarne ciljeve. Dronovi-kamikaze Shahed-136 se mogu lansirati pojedinačno ili kao roj s kamiona-lansera. U Ukrajini se najviše koriste.
Shahed-171 (Simorgh) je potpuna kopija RQ-170 Sentinel, ima satelitsko navođenje putem vojnog satelita ‘Noor-2’ ili ‘Khayyam’. Ukupni dolet ovog drona je 4.400 km. Učinkovita daljina je 2.200 km. Dron ima turbomlazni motor i u misiji izviđanja i nadzora može dosegnuti visinu od 11.000 metara i letjeti neprekidno 10 sati. Maksimalna masa pri polijetanju mu je 3.070 kg, a brzina 460 km/h. Shahed-171 ima vrlo mali radarski odraz (stealth) kako zbog materijala od kojeg je izrađeno tijelo, tako i zbog oblika. Ova značajka omogućuje Shahed-171 da bude uspješan u izviđačkim misijama duboko u neprijateljskom teritoriju. Pored toga, Shahed-171 može biti naoružan s četiri projektila. Shahed-191 (Shahed Saegheh) je iranski dron najnovije generacije, čiji je dizajn gotovo u potpunosti zasnovan na zarobljenom američkom RQ-170 Sentinel. Maksimalna brzina je 350 km/h i dolet 1.500 kilometara. U zraku može biti 4,5 sata, a maksimalna visina leta iznosi 7.620 metara.
Mohajer-6 je borbeni dron koji može nositi precizno vođene rakete Qaem-1, 5 ili 9. Proizvod je tvrtke Qods Aviation Industry Company. Duljine je 7,5 metra, raspon krila je 10 metara, a mase je oko 700 kilograma. Može ponijeti 100-150 kilograma korisnog tereta što ovisi o inačici, A ima dvije podvjesne točke za nošenje raketa ili bombi, a B četiri. Dolet je između 2.000 i 2.500 kilometara. U zraku može provesti 12 sati. Za pogon se koristi austrijski motor Rotax 100 KS. Raketa Qaem-5 ima masu 20 kilograma, od čega 8,5 kilograma otpada na bojevu glavu. Domet je od 12 do 20 kilometara što ovisi s koje je visine lansiran. Navodno najnovija inačica ima domet do 40 kilometara. Na ovaj napad Izrael je uspješno odgovorio. Najveći dio prijetnji presretnut je sustavom protuzračne obrane prije nego što su rakete i besposadne letjelice stigle do izraelskog teritorija. Pomogle su i američke snage koje su presrele više od 70 dronova i najmanje tri balističke rakete tijekom iranskog napada na Izrael.
Situacija će dodatno eskalirati ukoliko Izrael uzvratiti svojim arsenalom raketa i besposadnih letjelica na Iran, na njega Iran neće imati ovakav učinkovit odgovor jer mu nedostaju sofisticirani sustavi protuzračne obrane kakve ima Izrael. S druge strane, Iranu neće moći pomoći saveznici s moćnim protuzračnim sustavima, tako da će biti u znatno težoj situaciji od Izraela. Jedino što se može očekivati da će uslijediti napadi iz Libanona i Jemena na Izrael, no oni nemaju znatan arsenal za dugometno i dugotrajno ratovanje, a u nekim slučajevima i jedna raketa je dovoljna da napravi znatnu štetu.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
