Istina o zločinu genocida počinjenom u Srebrenici nikada se ne smije zaboraviti niti se smije dopustiti nijekanje sudski dokazanih činjenica jer je to glavna zapreka pomirenju i gradnji mira
SREBRENICA
'Žrtve se ne smiju zaboraviti niti se genocid smije nijekati'
Glavna je to poruka koju su u ponedjeljak poslali sudionici komemoracije posvećene tisućama Bošnjaka ubijenih 1995. godine.
Obilježavanje 27. obljetnice najvećeg ratnog zločina počinjenog na europskom tlu nakon Drugog svjetskog rata okupilo je na tisuće sudionika, uključujući članove obitelji žrtava te brojne domaće i inozemne političare među kojima je bio i bivši hrvatski predsjednik Stjepan Mesić.
Procjena je kako su pripadnici vojske i policije bosanskih Srba nakon okupacije zone pod zaštitom Ujedinjenih naroda u srpnju 1995. ubili više od osam tisuća bošnjačkih muškaraca i dječaka. Od ponedjeljka u krugu memorijalnog kompleksa u Potočarima gdje je tijekom rata bila baza UN-a počivaju posmrtni ostaci nešto više od sedam tisuća ubijenih koji su nakon rata pronađeni u masovnim grobnicama.
Najmlađa žrtva pokopana u ponedjeljak je Salim Mustafić, dječak koji je imao samo 16 godina kada je ubijen nakon pada Srebrenice.
Od ponedjeljka na spomen-groblju u Potočarima počivaju i ostaci Vahida Smajlovića i Elvira Muminovića koji su u srpnju 1995. godine imali tek 17 godina.
Muminovićevi ostaci pronađeni su tek prošle godine u masovnoj grobnici otkrivenoj kod Kalinovika, rodnog mjesta bivšeg zapovjednika vojske bosanskih Srba Ratka Mladića.
Sastavni dio presude kojom je on osuđen na doživotni zatvor je izravna odgovornost za genocid u Srebrenici.
Najstarije žrtve pokopane u ponedjeljak su Adil Selimović i Husejin Krdžić koji su 1995. godine imali po 59 godina.
Govoreći na središnjoj komemoraciji u Potočarima Hamdija Fejzić, jedan od preživjelih i sadašnji zamjenik načelnika Srebrenice, kazao je kako je teško 27 godina živjeti s tugom i bolom članova obitelji ubijenih.
"Genocid u Srebrenici je poraz ljudskosti koji nikada ne smije ostati fusnota u povijesti čovječanstva", kazao je Fejzić pozvaši sve da poput srebreničkih majki budu trajno na braniku istine i pravde. O tome se, kako je istaknuo, ne može pregovarati niti se to smije relativizirati jer samo priznanje genocida vodi pomirenju.
Predsjedatelj Predsjedništva BiH Šefik Džaferović kazao je kako je važno što je u toj državi odlukom bivšeg visokog predstavnika Valentina Inzka napokon na snazi zakon o zabrani nijekanja ratnih zločina.
"Više pravde znači više mira i više nade za budućnost a to treba biti lekcija i za buduće djelovanje međunarodne zajednice u BiH", kaao je Džaferović pozvavši sadašnjeg visokog predstavnika Christiana Schmidta da odlučnije djeluje.
Sam Schmidt koji je po prvi puta u tom svojstvu sudjelovao na komemoraciji kazao je kako je nakon srebreničkog iskustva iz 1995. najvažnije spriječiti da se takvo nešto ponovi ali i odlučno se usprotiviti onima koji pokušavaju zanijekati ili umanjiti razmjere počinjenog genocida.
Marija Pejčinović Burić, glavna tajnica Vijeća Europe, kazala je tijekom komemoracije da svaki rat obilježi našu savjest sjećanjem na patnje žrtava a genocid u Srebrenici je činjenica čije je prihvaćanje jedini put za dalji napredak.
"Moramo se stoga sjećati Srebrenice jer je to naš zalog za budućnost", kazala je Pejčinović Burić.
Izvršni potpredsjednik Svjetskog židovskog kongresa (WJC) Menachem Rosensaft u Potočarima je također poslao poruku kako se razmjere genocida ne smiju zaboraviti.
Kazao je kako je teško uopće zamisliti više od osam tisuća ubijenih Srebreničana baš kao i šest milijuna Židova stradalih tijekom Drugog svjetskog rata pa je stoga važno sačuvati pojedinačna svjedočenja o tome što se zbivalo kad se već nije pravodobno reagiralo kako bi se zločini spriječili.
Istaknuo je kako je srebrenička godišnjica od ogromnog značaja za sve ljude kojima je stalo do ljudskih prava i koji imaju savjest a oštro je osudio ponašanje vlasti i političara u Republici Srpskoj i njihove pokušaje da niječu genocid i krivotvorinama žrtve okrive za njihova stradanja.
"Svi mi želimo pomirenje kako bi društvo nakon genocida moglo nastaviti dalje no svako istinsko pomirenje mora biti utemeljeno na istini i činjenicama a činjenica je da je paravojna banda bosanskih Srba pod zapovjedništvom Ratka Mladića ubila više od osam tisuća Bošnjaka", kazao je Rosensaft.
Sutkinja Graciela Gatti Santana, predsjednica Rezidualnog mehanizma za međunarodne kaznene sudove (MICT), nasljednika Haaškog tribunala (ICTY), također je ukazala kako je važno da osporavatelji ratnih zločina budu suočeni s činjenicama koje ih uvjerljivo demantiraju.
Santana je bila članica sudskog vijeća MICT-a koje je Radovanu Karadžiću preinačilo kaznu od 40 godina zatvora i osudilo ga na doživotni zatvor a na komemoraciji je pojasnila kako je u tom procesu bila u prilici dubinski razumjeti sve što se zbivalo u srpnju 1995. godine i stoga jamči kako će učiniti sve da se ne može osporavati dokazano u sudskim postupcima pred ICTY-em.
"Iako su takvi (osporavatelji) glasni, ime Srebrenica odjekuje puno dalje", kazala je Santana.
Ministrica obrane Nizozemske Kasja Ollongren kazala je kako je i danas bolno sjećanje na potpunu bespomoćnost vojnika iz njene zemlje koji su 1995. godine pod zastavom UN-a željeli pomoći Bošnjacima Srebrenice a to nisu mogli pa ih "glas iz groba" i danas progoni.
Tvrdi kako je Nizozemska sudjelovala u naporima UN u BiH s najboljim namjerama no međunarodna je zajednica u tome zakazala a njena zemlja dijeli političku odgovornost za to.
"Zbog toga vam nudimo svoju najdublju ispriku", kazala je Ollongren ali je istaknula kako se uvijek valja sjetiti da je "krivac za strašni genocid samo jedan a to je vojska bosanskih Srba".
Posebna savjetnica glavnog tajnika UN za prevenciju geneocida Alice Wairimu Nderitu u Potočarima također je potvrdila kako su UN ali i cijela međunarodna zajednica zakazali ne samo u BiH nego i u Ruandi. Pozvala je da se ta iskustva uzmu krajnje ozbiljno i spriječi ponavljanje zločina koji su često pokrenuti govorom mržnje.
Istaknula je kako je zaprepašćujuće da danas djeca u njenoj domovini Keniji uče kako je u Srebrenici 1995. počinjen genocid a djeci u Republici Srpskoj ta se informacija u školama uskraćuje.
"Nijekanje genocida danas je samo priprema za novi genocid", upozorila je Nderitu.
Sabor izrazio duboko suosjećanje sa žrtvama genocida u Srebrenici
Hrvatski sabor u ponedjeljak je, na 27. obljetnicu genocida u Srebrenici, minutom šutnje izrazio duboko suosjećanje sa žrtvama tog genocida i s njihovim najbližima.
Počivali u miru Božjem, rekao je potpredsjednik Sabora akademik Željko Reiner, podsjetivši da je Sabor 2009. proglasio 11. srpnja Danom sjećanja na genocid u Srebrenici.
"Genocid u Srebrenici je na svjetlo dana iznio svu bezobzirnost i brutalnost njegovih počinitelja, kao što je razotkrio i svu nesposobnost dotadašnje međunarodne politike i nevoljkost da se reagira prema srbo-četničkoj agresiji na području jugoistočne Europe te svjesno zatvaranje očiju, odnosno okretanje glave od zločina koji su se događali prvo u Hrvatskoj, a onda i u BiH“, istaknuo je Reiner.
Genocid u Srebrenici dogodio se u srpnju 1995. godine, u njemu je ubijeno 8372 bošnjačka muškarca i dječaka s područja enklave Srebrenice, a ubili su ih pripadnici vojske i policije bosanskih Srba.
Sabor je dnevni red dopunio prijedlogom da se pristupi promjeni Ustava u dijelu koji se tiče referenduma, prijedlog su potpisala 92 zastupnika.
Plenković: Genocid u Srebrenici je poraz čovječanstva
Premijer Andrej Plenković objavio je u ponedjeljak na Twitteru da je genocid u Srebrenici "poraz čovječanstva" i izrazio pijetet prema žrtvama, a sućut njihovim obiteljima.
"Prošlo je 27 godina od genocida #Srebrenica koji predstavlja poraz čovječanstva. S pijetetom se prisjećamo više od 8.000 bošnjačkih muškaraca, dječaka i civila ubijenih u Srebrenici. Duboko suosjećamo s njihovim obiteljima i najmilijima", napisao je Plenković na Twitteru.
Obljetnica je genocida u Srebrenici što su ga 1995. godine nad Bošnjacima s tog područja počinili pripadnici vojske i policije bosanskih Srba.
Procjenjuje se da je tijekom deset dana srpnja ubijeno više od osam tisuća bošnjačkih muškaraca i dječaka, još uvijek se traga za posmrtnim ostacima njih oko tisuću.
Bivši politički i vojni vođe bosanskih Srba Radovan Karadžić i Ratko Mladić osuđeni su na doživotni zatvor zbog odgovornosti za počinjenje genocida u Srebrenici.
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
