HRVATSKI JE DAN MIGRENE
Nije samo glavobolja: Migrena često dolazi i s ovim stanjima
Ako imate migrene, postoji veći rizik da ćete imati i neka druga stanja. Ta je povezanost jača ako imate auru - smetnje osjeta koje se mogu pojaviti prije, tijekom ili nakon migrenske glavobolje. Aura je najčešće vidna i može uključivati bljeskove svjetla, slijepe točke ili trnce u rukama ili licu
Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu
Povodom hrvatskog dana migrene na zagrebačkom Cvjetnom trgu 22. ožujka građani će saznati kako razlikovati migrenu od obične glavobolje, kako kvalitetnije živjeti s migrenom te podržati oboljele. Tim povodom vam u nastavku donosimo koja stanja su povezana s migrenom.
Povodom hrvatskog dana migrene na zagrebačkom Cvjetnom trgu 22. ožujka građani će saznati kako razlikovati migrenu od obične glavobolje, kako kvalitetnije živjeti s migrenom te podržati oboljele. Tim povodom vam u nastavku donosimo koja stanja su povezana s migrenom.
1. BOLESTI SRCA.
Muškarci s migrenom imaju veći rizik od srčanih bolesti i srčanog udara. Žene s migrenom također imaju povećan rizik, osobito ako imaju auru. Učestalost migrena ne čini se povezanom s razinom rizika.
2. VISOKI KRVNI TLAK.
Studije nisu pronašle čvrstu povezanost između visokog krvnog tlaka i migrene. Ipak, postoje dokazi da visoki tlak može povećati učestalost glavobolja.
3. EPILEPTIČKI NAPADAJ.
Ako imate migrene, barem je dvostruko veća vjerojatnost da ćete imati epileptičke napadaje. Jaka glavobolja može se pojaviti prije ili nakon napadaja. Znanstvenici vjeruju da migrena i epilepsija mogu dijeliti određene genetske čimbenike.
Neki simptomi aure mogu nalikovati epileptičkom napadaju, uključujući smetnje vida i mučninu. Nakon napadaja možete biti zbunjeni, osjećati depresiju ili strah, pa čak i izgubiti svijest. Napadaji obično traju od 30 sekundi do 2 minute, dok aura može trajati i do sat vremena. Sama migrena traje znatno dulje – od 4 do 24 sata.
4. PROBLEMI SA SLUHOM.
Osobe s migrenom imaju veći rizik od iznenadnog gubitka sluha – neobjašnjivog gubitka sluha koji se razvija brzo, u roku od nekoliko dana. Iako je to vrlo rijetko, kod osoba s migrenom javlja se dvostruko češće nego kod onih bez migrene.
5. FIBROMIALGIJA.
Ovaj sindrom uzrokuje kroničnu bol, umor i druge simptome. Migrena je česta kod osoba s fibromialgijom, no nema dokaza da migrena povećava rizik od njezina razvoja.
6. DEPRESIJA I ANKSIOZNOST.
Migrena je česta kod osoba s anksioznim poremećajima. Ako imate i migrenu i anksioznost, veća je vjerojatnost da ćete imati i depresiju. Neka istraživanja sugeriraju da aura povećava rizik od anksioznosti i depresije, no potrebna su dodatna istraživanja.
7. PTSP (posttraumatski stresni poremećaj)
Ako imate migrenu, veća je vjerojatnost da ćete imati PTSP. Jedno istraživanje pokazalo je da je rizik čak pet puta veći kod osoba s migrenom.
8. PRIJEVREMENI POROD.
Neka manja istraživanja upućuju na to da migrena može blago povećati rizik od niske porođajne težine, prijevremenog poroda i preeklampsije. Ovi se problemi još uvijek proučavaju.
Općenito, simptomi migrene mogu se pogoršati tijekom trudnoće i zahtijevati drugačiji pristup liječenju. Zato liječnici preporučuju da se osobe s migrenom posavjetuju sa specijalistom za glavobolje prije planiranja trudnoće.
9. SINDROM IRITABILNOG CRIJEVA.
Neka istraživanja pokazuju da osobe s migrenom imaju više od četiri puta veći rizik da razviju IBS. Razlog povezanosti nije jasan, ali se smatra da oba stanja uključuju poremećaje u serotoninu – kemijskom prijenosniku u mozgu.
10. SINDROM NEMIRNIH NOGU.
Znanstvenici nisu sigurni zašto osobe s migrenom češće imaju sindrom nemirnih nogu. Karakterizira ga snažna potreba za pomicanjem nogu u mirovanju, što može uzrokovati poremećaje sna – poznati okidač migrene. Oba stanja povezana su i s poremećajem dopamina.
11. ASTMA.
Prema nekim istraživanjima, osobe s astmom imaju 1,5 puta veći rizik od razvoja migrene. Jedna od poveznica može biti upala, koja je prisutna u oba stanja.
12. NESANICA.
Osobe s migrenom imaju dva do osam puta veći rizik od poremećaja spavanja. Loš san može potaknuti migrenu, dok migrena može dodatno poremetiti san – bol vas može držati budnima ili vas natjerati da spavate tijekom dana.
13. TENZIJSKA GLAVOBOLJA. Bol je obično tupa, dok migrena pulsira. Glava može biti zategnuta, ali se bol ne pogoršava kretanjem i rijetko uzrokuje mučninu ili smetnje vida.
14. SINUSNA GLAVOBOLJA. Prati je začepljen nos, pritisak u licu i čelu, ponekad i povišena temperatura. Migrena može imati slične simptome, ali obično nema groznicu niti probleme s osjetom mirisa.
15. ANEURIZMA MOZGA.
Puknuće aneurizme uzrokuje naglu, iznimno jaku glavobolju – najjaču u životu. Za razliku od migrene, bol se pojavljuje iznenada. Ako sumnjate na aneurizmu, odmah potražite liječničku pomoć.
16. TUMOR MOZGA.
Glavobolje uzrokovane tumorom s vremenom se mijenjaju, često su jače ujutro i slabe tijekom dana. Prate ih promjene raspoloženja, osobnosti, kognitivne smetnje, slabost ili napadaji.
17. MENINGITIS.
Ova infekcija uzrokuje jaku glavobolju, mučninu, povraćanje, ukočen vrat i osjetljivost na svjetlo. Često je prisutna visoka temperatura, što nije tipično za migrenu. Potrebna je hitna medicinska pomoć.
19. GLAUKOM.
Neki oblici glaukoma uzrokuju naglu glavobolju, mučninu i zamućen vid, ali i crvene oči te jaku bol u oku – simptome koji nisu tipični za migrenu.
20. REVERZIBILNI CEREBRALNI VAZOKONSTRUKCIJSKI SINDROM.
Najčešće pogađa žene između 20. i 50. godine. Za razliku od migrene koja se razvija postupno, ovaj sindrom uzrokuje iznenadnu, snažnu bol, uz moguće smetnje vida, simptome moždanog udara i napadaje.
21. IDIOPATSKA INTRAKRANIJALNA HIPERTENZIJA.
Povećani tlak moždane tekućine uzrokuje jake ili ponavljajuće glavobolje, mučninu, povraćanje i smetnje vida. Karakterističan znak je šuštanje u ušima te dugotrajni problemi s vidom.
22. CURENJE CEREBROSPINALNE TEKUĆINE.
Rijetko stanje u kojem dolazi do curenja tekućine oko mozga i kralježnične moždine. Glavobolja se često poboljšava kada ležite. Mogu se javiti i bol između lopatica, nestabilnost i zujanje u ušima.
23. MOŽDANI UDAR. Rizik od moždanog udara blago je povećan kod osoba koje imaju migrene, osobito: kod onih s aurom, kod žena, kod osoba mlađih od 45 godina.
Nakon 50. godine rizik od moždanog udara povezanog s migrenom znatno se smanjuje. Također, simptomi moždanog udara – poput jake glavobolje i povraćanja – mogu se zamijeniti s migrenom. Vrste migrena koje mogu nalikovati moždanom udaru uključuju migrenu s aurom i tzv. “thunderclap” migrenu (iznenadnu, snažnu glavobolju). Jedan od načina razlikovanja je taj što se migrenska glavobolja obično razvija postupno, dok se simptomi moždanog udara javljaju naglo. Tri glavna znaka moždanog udara su: Opušteno ili utrnulo lice s jedne strane i slabost ili utrnulost jedne ruke.
