Specifičan i osvježavajući okus kiselice otvara brojne kulinarske mogućnosti. Najvažnije je pravilo da se za sirovu upotrebu biraju mladi, nježni listovi, dok su stariji i veći bolji za kuhanje
PODSJEĆA NA DJETINJSTVO
Ova biljka je pravo čudo: Svi je gaze, a zapravo je puna zdravlja
Čitanje članka:
3
min
Gotovo da nema osobe koja djetinjstvo nije provela na livadama, a da se nije susrela s kiselicom, biljkom prepoznatljivih streličastih listova i jedinstvenog kiselkastog okusa. Mnogi je i danas smatraju običnim korovom, ne sluteći da je ta skromna biljka zapravo hranjiva namirnica i ljekovito blago s dugom i bogatom poviješću upotrebe.
POGLEDAJTE VIDEO:
Pokretanje videa...
00:44
Prije nego što su agrumi stigli u Europu, upravo je kiselica bila ta koja je jelima u srednjem vijeku davala željenu kiselost i svježinu. Njezina popularnost s vremenom je izblijedjela, no posljednjih godina, s porastom zanimanja za samoniklo bilje i prirodnu prehranu, kiselica se s pravom vraća na jelovnike i u fokus znanstvenika. Njezin osvježavajući, pomalo opor okus koji podsjeća na limun ili zelenu jabuku tek je početak priče o njezinim vrijednostima.
Od rimske vojske do francuske kuhinje
Povijest korištenja kiselice seže tisućama godina unatrag, a arheološki nalazi potvrđuju njezinu prisutnost u prehrani ljudi još od neolitika. Stari Rimljani su je cijenili iz praktičnog razloga - vojnici su tijekom dugih i vrućih marševa žvakali njezine listove kako bi utažili žeđ. Smatra se da joj latinsko ime Rumex potječe upravo od riječi "rumo", što znači "sisati". Drugi dio imena, acetosa, dolazi od latinske riječi za ocat, "acetum", i jasno opisuje njezin karakterističan okus.
Iako je u Europi s dolaskom limuna pomalo pala u zaborav, svoje mjesto je sačuvala kao klasik francuske kuhinje, gdje je neizostavan sastojak slavne krem juhe od kiselice te profinjenih umaka koji se poslužuju uz ribu, piletinu i jaja. Danas se koristi diljem svijeta, od ruskog i ukrajinskog zelenog boršča, preko grčke pite spanakopite do salata u Vijetnamu i Portugalu.
Riznica vitamina i minerala
Kiselica je niskokalorična namirnica, sa svega 29 kalorija na 100 grama, no njezin nutritivni profil je iznimno bogat. Predstavlja pravu bombu vitamina C - samo jedna šalica svježih listova može zadovoljiti više od 70 posto dnevnih potreba za ovim ključnim antioksidansom. Osim toga, izvrstan je izvor vitamina A, koji je važan za zdravlje vida i imunitet, te vitamina B6.
Od minerala se ističu magnezij, koji je ključan za više od 300 biokemijskih procesa u tijelu, zatim željezo, neophodno za stvaranje crvenih krvnih stanica, te kalij. Upravo značajan udio kalija čini kiselicu saveznikom kardiovaskularnog zdravlja jer ovaj mineral djeluje kao vazodilatator, opuštajući krvne žile i time pomažući u regulaciji krvnog tlaka. Obiluje i vlaknima, koja potiču probavu i osiguravaju dugotrajan osjećaj sitosti.
Kako koristiti kiselicu u kuhinji?
Specifičan i osvježavajući okus kiselice otvara brojne kulinarske mogućnosti. Najvažnije je pravilo da se za sirovu upotrebu biraju mladi, nježni listovi, dok su stariji i veći bolji za kuhanje.
Mladi listovi savršen su dodatak salatama. Nekoliko listića kiselice unijet će iznenađujuću svježinu i citrusnu notu u mješavinu zelene salate, matovilca ili rikule. Može se koristiti i kao začinska biljka, sitno sjeckana u preljevima ili namazima.
Pri kuhanju, kiselicu treba tretirati poput špinata. Brzo vene i gubi svoju jarkozelenu boju, stoga se jelima dodaje pred sam kraj. Klasična juha od kiselice, obogaćena vrhnjem ili jogurtom koji ublažavaju njezinu kiselost, jelo je koje se mora probati. Odlično se slaže s namirnicama koje inače idu uz limun, poput masne ribe kao što je losos, zatim s krumpirom u salatama ili kao pire, te s jajima. Umak od kiselice, vrhnja i maslaca savršen je prilog pečenom mesu.
Važno upozorenje: oprez s oksalnom kiselinom
Upravo ono što kiselici daje prepoznatljiv okus - oksalna kiselina - ujedno je i razlog za oprez. Iako je prisutna u mnogim biljkama poput špinata i rabarbare, u većim količinama može biti štetna. Oksalati mogu ometati apsorpciju kalcija i doprinijeti stvaranju bubrežnih kamenaca.
Zbog toga se osobama koje imaju problema s bubrežnim kamencima, gihtom, reumom ili artritisom savjetuje da izbjegavaju kiselicu. Za sve ostale vrijedi pravilo umjerenosti. Kiselicu treba konzumirati povremeno i u manjim količinama, kao delikatesu, a ne kao glavnu namirnicu u obroku.
*Uz korištenje AI
Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Odaberi temu koju želiš pratiti
Primaj sve nove vijesti o temi i budi u tijeku
