Obavijesti

Pametna kuna

Komentari 3

Hrvati se moraju početi boriti za svoja potrošačka prava

Hrvati se moraju početi boriti za svoja potrošačka prava
2
Google icon Dodaj 24sata među omiljene izvore na Googleu

"Ljudi se srame priznati da su prezaduženi", komentar je Željka Tomašića, voditelja projekta "Ja nepismen(a)? Kaj god! čiji je cilj financijsko opismenjavanje

Donosimo vam intervju sa Željkom Tomašićem, predsjednikom karlovačke udruge potrošača "Korana"koji je ujedno i voditelj projekta "Ja nepismen(a)? Kaj god! "uz potporu Ministarstva gospodarstva i rada. Osim razgovora o projektu, osvrnuo se na tekuće probleme koje muče većinu potrošača, ali je dao i vrijedne savjete našim čitateljima, što možete pročitati u nastavku. 

Možete li nam predstaviti vaš projekt "Ja nepismen(a)? Kaj god!"? Koja je misija i cilj projekta? 

Projekt „Ja nepismen(a)? Kaj god!“ namijenjen je poboljšanju financijske pismenosti, tj. edukaciji i informiranju građana. Temeljni cilj projekta je, kroz informiranje i edukaciju potrošača i njihovih obitelji, od pasivnoga konzumenta financijskih proizvoda stvoriti financijski pismenog potrošača svjesnog svojih prava. U današnje vrijeme slabije kupovne moći potrošača , djelotvorna zaštita potrošača financijskih usluga dugoročno se zasniva na dobro educiranim i informiranim potrošačima korisnicima financijskih usluga. S obzirom na to da su potrošači često u neravnopravnom položaju u odnosu na pružatelje financijskih usluga, temeljna financijska pismenost iznimno je važna da bi potrošač postao ravnopravni partner financijskih institucija.

Koji su bili motivi za pokretanje ovakve vrste projekta? 

Starija populacija koja je ratnim i poslijeratnim migracijama iz zaostalih i slabo obrazovanih sredina našla boravište u gradovima ne može pratiti brzi razvoj suvremene tehnologije i načine informiranja. Bankarski sektor je takvu situaciju iskoristio za plasman skupih, lako dostupnih kredita. Kad su se pojavili takvi financijski instrumenti, ljudi su mislili da će svojim radom moći otplaćivati kredite, ali onda je došlo do smanjenja plaća, otkaza i slično te ljudi više nisu mogli vraćati kredite. Mnogi, također, dižu kredite da otplate dugove te uglavnom otplaćuju kamate, a ne samu glavnicu. 

Možete li nam reći koji su najčešći problemi s kojima se građani susreću?

Najviše imamo pritužbi na financijske usluge. Najveći je problem needuciranost građana, što davatelji financijskih usluga iskorištavaju. Ugovori su nečitljivi, nerazumljivi prosječnom potrošaču, pretvoreni u „pravne eseje“ u kojima skoro svaka riječ čini neku zamku. Tako možemo uzeti za primjer ugovore banaka, koji sadrže 36 kartica teksta  i naravno da to nitko neće čitati jer svima odmah treba novac. Određene klauzule ugovora omogućuju davateljima financijskih usluga da mijenjaju uvjete i kamate po svom nahođenju, ne pitajući klijenta. Dosta građana nam se javlja i s problemima vezano za opomene. U Zakonu o obveznim odnosima u jednom članku  se navodi kao  prije naplate dugova treba opomenuti dužnika, ali nije definirano kako. Kompanije su to iskoristile i to je postala gospodarska djelatnost. Velik broj građana nam se javlja s tim problemom i pokušavamo im pomoći.  

U kojoj mjeri vam se građani obraćaju i traže vaše savjete?

Mogu reći da nam mediji puno pomažu jer nakon što iziđemo u javnost onda nam telefoni ne prestaju zvoniti. Građani redovito traže naše savjete kad su već u problemima. Također, imam osjećaj da se mnogi boje doći na tribine, prvenstveno jer se srame priznati da su prezaduženi. Potrebna je prevencija odnosno edukacija da uopće ne dođe do takvih situacija i zbog toga su potrebni ovakvi projekti.

Koje savjete možete dati našim čitateljima?   

Ljudi trebaju naučiti raditi kućne proračune kako bi dočekali kraj mjeseca. Također, mladima bih htio poručiti da trebaju početi štedjeti za mirovinu. Teško je dati recept na koji način jer netko će ulagati u dionice, a netko uplaćivati životno osiguranje. Bez obzira koji način izabrali, potrebno je štedjeti za mirovinu. Uglavnom, potrebno je kolektivno osvještavanje i mijenjanje navika.

Potrošački trikovi

Ovom prilikom vam Pametna kuna predstavlja novu rubriku - "Potrošački trikovi" koju možete pratiti od sljedeće srijede u kojoj ćemo donositi potrošačke savjete, u suradnji s udrugama potrošača. Svakog tjedna pročitajte novi savjet koji možete primijeniti u svakodnevnom životu i postanite svjesni svojih potrošačkih prava. 

Igre na sreću mogu izazvati ovisnost. 18+

Sve što je bitno, na dohvat ruke
Skini aplikaciju za najbolje iskustvo portala. Čitaj, komentiraj i budi uvijek u toku s najnovijim vijestima.
Komentari 3
Završio je ljetni prijelazni rok u HNL-u! Uzbudljiv mercato je iza nas s multimilijunskim iznosima
KRAJ HNL MERCATA

Završio je ljetni prijelazni rok u HNL-u! Uzbudljiv mercato je iza nas s multimilijunskim iznosima

Prošao je i zadnji dan ljetnog prijelaznog roka u HNL-u! Posljednjeg dana mercata nije bilo previše transfera, ali ljeto je bilo vrlo uzbudljivo s mnoštvo izmjena u HNL momčadima
S 25 godina se srušio i morao prekinuti karijeru: Ni ruku nisu htjeli pružiti da se ne bi zarazili
PREMINUO IVAN GUDELJ

S 25 godina se srušio i morao prekinuti karijeru: Ni ruku nisu htjeli pružiti da se ne bi zarazili

Bilo je takvo vrijeme, nije ta bolest ljudima još bila poznata pa su me neki i zaobilazili, jedan je poznanik čak udario glavom u rasvjetni stup pokušavajući izbjeći susret sa mnom, sjetio se Gudelj svojevremeno
Počeo je s rabljenim bušilicama iz Njemačke, danas gradi centar od čak 1200 četvornih metara
RAD I UPORNOST

Počeo je s rabljenim bušilicama iz Njemačke, danas gradi centar od čak 1200 četvornih metara

Stjepan Kenjerić, dobitnik 'Zlatnih ruku', najvišeg priznanja Hrvatske obrtničke komore, gotovo tri desetljeća gradi poslovnu priču. Danas ima tvrtku s 12 zaposlenih i kaže da su ključ uspjeha znanje, poštenje i ljudi