Donosimo razloge zašto biti dio konferencije „Podržimo održivo 2022"

Bliži se kraj godine, a još uvijek niste odlučili koja događanja na temu održivosti posjetiti kako biste se informirali o zelenim promjenama koje slijede i načinima na koje ih provesti? Donosimo vam razloge zbog koji bi to trebala biti međunarodna konferencija „Podržimo održivo 2022: Zajedno za otporniju budućnost“.

Održivost nije fraza. Posebno ne u vremenu krize.

Održivost je ključna tema našeg vremena i temelj naše budućnosti. U krizi koja je pogodila gospodarstvo Hrvatske i EU, promijenila našu svakodnevicu i dovela u pitanje dostupnost i priuštivost osnovnih resursa koje smo uzimali zdravo za gotovo, poput energenata i hrane, tema održivosti i otpornosti aktualnija je nego ikada prije. Kako i zašto uopće ostati na putu održivosti dok se svijet oko nas rapidno mijenja? Mijenja li se svijet baš zato što se mi nismo promijenili na vrijeme? „Podržimo održivo“ u kontekstu realnog političkog, društvenog i ekonomskog trenutka pronalazi razloge i načine za zadržavanje kursa.

Budućnost nije apstrakcija, već motivacija.

Održivost se ne može promišljati ni komunicirati bez da se koristi projekcija (daleke) budućnosti. Ljudima i kompanijama to može biti demotivirajuće - odricati se i mijenjati moramo sada, da bismo profitirali nekada kasnije. Psiholozi su pak dokazali da većina ljudi nema racionalan odnos prema budućnosti i da je vrednuje znatno manje nego sadašnjost. Ovo događanje vrednuje i sadašnjost i budućnost, a za to će se pobrinuti Daria (Dasha) Krivonos, izvršna direktorica Instituta za studije o budućnosti u Kopenhagenu. Na temelju svog iskustva strateškog upravljanja rizicima objasnit će zašto su upravljanje kratkoročnim rizicima i gledanje preko horizonta planiranja jednako ključni i važni pristupi za organizacije.

Održivost je skupa, ali nema alternativu. Međutim, ima alternativnih načina njezina financiranja.

Brojni privatni i javni dionici u Hrvatskoj imaju spremne „zelene“ projekte iz energetike, zaštite okoliša, održivog prijevoza i razvoja novih tehnologija za koje traže vanjske izvore financiranja. Bespovratna sredstva EU često su prva opcija, međutim neće ih biti dovoljno niti se njima može financirati sve. Procedure su često dugotrajne i kompleksne, a vrijeme je, dobro znamo, novac. Zanimaju vas alternativni izvori financiranja za iskorak prema održivosti? Sasja Beslik, međunarodno priznati stručnjak za održivo financiranje i jedan od katalizatora ESG ulaganja u Europi i svijetu predstavit će zelene obveznice, kako se njima mogu privući bolji financijski uvjeti u odnosu na konvencionalno financiranje i kako utječu na imidž i tržišnu poziciju kompanija. Beslik smatra da bi sve obveznice trebale biti zelene. Zašto kod nas (još) nisu i kako to promijeniti?

Kružno gospodarstvo će do 2030. stvoriti 700 tisuća novih radnih mjesta. Gdje smo mi u toj priči?

Čuli ste za kružno gospodarstvo, ali i dalje poslujete i razmišljate linearno? Koja je razlika, osim one geometrijske? Na konferenciji saznajte kako prelazak na kružno gospodarstvo smanjuje pritisak na okoliš, povećava sigurnost nabave sirovina, konkurentnost i inovacije, stvara nova radna mjesta i

dugotrajnije, otpornije i vrjednije proizvode. Očekuje se da će donijeti pozitivne neto koristi kroz povećanje BDP-a Europske unije za dodatnih 0,5% do 2030., što će stvoriti oko 700 tisuća novih radnih mjesta. Koliko ih možemo stvoriti u Hrvatskoj? O poslovnim modelima prema načelima kružne ekonomije govorit će Daria (Dasha) Krivonos i Ladeja Godina Košir koja surađuje s timovima za kružno gospodarstvo od Nordijske regije sve do Latinske Amerike. Osim dobrih praksi, prilika i novih poslovnih niša, tema su i izazovi i rizici u implementaciji poslovnog modela kružnog planiranja, kao i važnost ulaganja u istraživanje i razvoj.

Neto je mnogo više od pojma iz financijskog izvješća.

Na ovoj konferenciji imat ćete jedinstvenu priliku od Andrewa Winstona saznati ključne lekcije Unilevera, tvrtke koja spada u sam vrh održivosti na globalnoj razini, o tome kako profitirati rješavanjem globalnih problema umjesto da ih stvarate. Winston je globalno priznati stručnjak za izgradnju održivih tvrtki i jedan od najčitanijih autora na temu održivog poslovanja na svijetu, s redovitim kolumnama u časopisima Harvard Business Review i MIT Sloan Management Review. S Paulom Polmanom koautor je knjige „Net Positive: How Courageous Companies Thrive by Giving More than They Take“, koju je Financial Times proglasio jednom od najboljih poslovnih knjiga godine. Zašto tvrtka mora postati "neto pozitivna" odnosno svijetu davati više nego što uzima da bi bila uspješna i zašto su ovu teoriju poslovnog uspjeha temeljenog na brizi za ljude i planet preuzele vodeće svjetske kompanije?

U tanjuru svaki dan pojedemo i komad planeta. Možemo li promijeniti meni?

Tradicionalna proizvodnja hrane, koja uzrokuje četvrtinu emisija stakleničkih plinova na svijetu i zbog koje smo izgubili 70 posto bioraznolikosti, kao i naše prehrambene navike, jedan su od važnih čimbenika koji su nas gurnuli na rub održivosti. Ekološki ekonomist, regenerativni futurist, savjetnik UN-a za prehranu i zdravlje u kontekstu klimatskih promjena Marc Buckley zna da održivost i usmjeravanje poslovanja prema nultoj stopi emisije nema alternativu. U zagrebačkoj Laubi izložit će zašto nam treba Menu B, odnosno reforma (prehrambenog) sustava na globalnoj razini i što nam je činiti.

Uz jedinstvenu priliku da u Hrvatskoj poslušate strane predavače koji zaista spadaju u vodeće svjetske autoritete za održivost i kojih se ne bi posramile ni top konferencije u najvećim svjetskim gradovima, uz odgovore na gore postavljena pitanja imat ćete priliku dobiti odgovore iz prve ruke i na ona vlastita. Konferencija ima i tri panela s relevantnim gospodarskim i institucionalnim dionicima iz Hrvatske, tako da će uz globalne trendove sagledati i nacionalni kontekst i mogućnosti.

„Podržimo održivo 2022.: Zajedno za otporniju budućnost“ nastavak je uspješnog ciklusa prethodnih skupova na temu održivosti koje su postale središnji događaj ove vrste u Hrvatskoj, okupljajući sudionike iz svih sektora i industrija. Više informacija o sudjelovanju i programu možete pronaći ovdje.

Budite 27. rujna u zagrebačkoj Laubi, kući za ljude, umjetnost i održivost!