ESG regulativa uvodi promjene u poslovanje građevinskih tvrtki

Profesorica s Građevinskog fakulteta Lana Lovrenčić Butković gošća je rubrike Notes u novoj Koordinaciji. U novoj epizodi objasnila je kako će regulativa "Environmental, Social and Governance" poznatija pod skraćenicom ESG, utjecati na poslovanje građevinskih tvrtki u Hrvatskoj.

Iako ste možda čuli za kraticu ESG, ona vas vjerojatno na prvu nije previše dojmila. Možda ste pomislili da se njome moraju baviti isključivo ekonomisti pa ste odmahnuli rukom. Međutim, ESG, odnosno „okolišno, društveno i korporativno upravljanje“, itekako se tiče i građevinskog sektora.

ESG navodi tri ključna čimbenika koja bi se trebala uzeti u obzir prilikom mjerenja održivosti, etičnosti i društveno odgovornog poslovanja pojedine tvrtke ili investicije. Primjeri ovakvog poslovanja uključuju  sveobuhvatnu analizu. Ona se sastoji od uvida u to kako se pojedina tvrtka nosi s klimatskim promjenama, kakav je odnos prema zaposlenima, kako se ponaša prema svojim klijentima i dobavljačima, kakva je korporativna kultura i upravljanje te slično.

Promjene koje donosi ESG regulativa pojasnila je gledateljima Koordinacije izv. prof. dr. sc.  Lana Lovrenčić Butković s Građevinskog fakulteta u Zagrebu čija je specijalnost upravo - menadžment u građevinarstvu.

Ove godine stupila je na snagu opsežna regulativa vezana uz obvezu ESG izvještavanja prema kojoj su sve velike tvrtke dužne uskladiti svoje poslovanje standardima održivosti. Koje rokove za potpunu usklađenost s ovom regulativom je Europska unija propisala za Hrvatsku?

Lovrenčić Butković: Ta direktiva trenutačno obuhvaća u Europi oko 11 tisuća poduzeća. I to poduzeća od javnog interesa koja imaju više od 500 zaposlenika. Međutim, ona će u budućnosti proširiti svoj doseg tako da će u 2026. – za prethodno izvještajno razdoblje 2025. – njezini obveznici postati sve velike tvrtke koje zadovoljavaju kriterije iz Zakona o računovodstvu.

Procjenjuje se da će taj broj s dosadašnjih otprilike 11.700 europskih poduzeća narasti na 60 tisuća tvrtki. Kasnije, u 2027. i izvještajnom razdoblju za 2026. regulativa će obuhvatiti i mala i srednja poduzeća uvrštena na burzi. Naposljetku, 2029. u nju će se uključiti i poduzeća iz trećih zemalja, a koja ostvaruju značajne prihode u Europskoj uniji.

Što će se promijeniti u načinu na koji su do sada funkcionirala građevinska poduzeća?

Lovrenčić Butković: Najveći izazov će biti prilagodba njihove organizacijske strukture i načina na koji će prikupljati sve potrebne informacije tražene ovom regulativom. Zatim tko će ih prikupljati te na koji će način će se to iskomunicirati unutar same organizacije. Tu je vrlo važna edukacija - koju će morati proći najviše upravljačke razine svakog poduzeća. Svoje poslovne strategije, planove i ciljeve morat će prilagoditi zahtjevima regulative.

Postoji još jedan izazov, a taj je da ESG regulativa podrazumijeva da se u izvještajima obuhvate svi sudionici u lancu vrijednosti. Što znači da će tvrtke morati i od svojih kooperanata ili podizvođača zahtijevati da se izjasne u kolikoj mjeri zadovoljavaju ESG standarde.

A sada uzimamo kratku pauzu od ovih teških ekonomskih pojmova i putujemo u tvornicu u kojoj nastaje nešto puno teže. Ključni element svakog gradilišta - armatura.

Cijene građevinskih materijala su i dalje prilično visoke. Može li se visokim cijenama materijala doskočiti poticanjem kružne ekonomije ili na neki drugi način?

Lovrenčić Butković: Kružna ekonomija je zapravo jedan od temeljnih stupova održivog poslovanja i iznimno je važna za građevinski sektor. Ona s jedne strane podrazumijeva smanjenje ekstrakcije prirodnih resursa te samim time manje onečišćavanja okoliša. Potiče upotrebu građevnog otpada što s druge strane smanjuje otpad na gradilištima i odlagalištima. Također potiče upotrebu recikliranih materijala.

Problematičan je nedostatak regulative i suradnje, ali i preciznog definiranja svačije uloge u održivom poslovanju. Još nema točne strategije i konačnog cilja što se zapravo želi postići.

Koliko je hrvatsko građevinsko tržište spremno prihvatiti nove materijale, reciklirati ili koristiti alternativne izvore energije?

Lovrenčić Butković: Puno se radi na tome. Recimo, industrija građevinskih materijala stvarno jako puno ulaže tražeći nove načine da se smanje emisije ugljičnog dioksida i slično. Investira se i u kupovinu strojeva koji stvaraju manje buke i ugljičnog dioksida. Prelazi se na alternativna goriva.

Svi ti zahtjevi postavljeni ESG regulativom polako ulaze u hrvatski građevinski sektor. Činjenica je da je građevinski sektor najbrže rastuća europska industrija unatrag nekoliko godina, a vidimo da se trend rasta nastavlja.

Kad uzmemo u obzir da se Hrvatska sporo prilagođava na promjene - što biste ocijenili kao najveći izazov u predstojećem razdoblju prilagodbe građevinskih tvrtki na ESG regulativu?

Lovrenčić Butković: To će biti ta strateška prilagodba poslovanja, znači strateško planiranje i resursa i svih ostalih elemenata koji na to utječu. Zatim identifikacija standarda koji su razvijeni od strane Europske unije i na koji način ih prevesti u samo poslovanje građevinskog poduzeća. Iako većina poduzeća već zadovoljava uvjete ESG regulative.

Poduzeća koja u ovoj regulativi prepoznaju prije svega priliku, a ne ograničenje i krenu poslovati u tom smjeru, sigurno će biti konkurentna i dostići sve zadane europske ciljeve na vrijeme. A od konkretnih koraka, tu je definitivno učinkovitije upravljanje građevnim otpadom, briga za zaposlenike, znači zdravlje i sigurnost. I održivo upravljanje projektima kroz digitalizaciju, dakle kvalitetnije planiranje projekata te optimalno korištenje raspoloživih resursa.

Pogledajte cijelu emisiju Koordinacija i pretplatite se na YouTube kanal kako ne biste propustili najzanimljivije i najaktualnije vijesti iz građevinskog svijeta.