I hladnjak ima pravila: Kako pravilno rasporediti hranu?

Današnji način života često onemogućava svakodnevnu nabavu svježih namirnica, a sve je teže pronaći vremena i za svakodnevno kuhanje obroka. Stoga ako želimo izbjeći redovito konzumiranje prerađene hrane i gotovih jela, ne preostaje nam drugo nego organizirati se te nabavku i kuhanje odraditi unaprijed, a namirnice i pripremljena jela spremiti u hladnjak kako bismo ih mogli konzumirati kasnije. Niske temperature usporavaju prirodni proces kvarenja hrane, odnosno razvoj štetnih mikroorganizama te se tako produžuje njezin vijek. No, pri skladištenju hrane, odnosno njezinom hlađenju postoje pravila kojih se trebamo pridržavati.

Temperatura hladnjaka

Prvo na što trebate paziti je temperatura na kojoj čuvate hranu. Idealna temperatura hladnjaka je u rasponu od 3 do 5 °C. Na višim temperaturama bakterije imaju bolje uvjete za razmnožavanje, što uzrokuje brže propadanje i kvarenje hrane. Na nižim temperaturama hrana se može zamrznuti, što je također može učiniti neupotrebljivom. Stoga provjerite je li temperatura u hladnjaku zadovoljavajuća, osobito ako je hladnjak pun hrane ili ga često otvarate. Temperaturu možete provjeriti tako da stavite termometar u najhladniji dio hladnjaka, uz stražnji zid blizu motora hladnjaka – temperatura ne smije biti viša od 5 °C. Mjesto na kojem je hladnjak mora biti udaljeno od izvora topline. Otvarajte ga što rjeđe i držite otvorenim samo koliko je potrebno. Nikako ne spremajte vruću hranu jer tako podižete temperaturu u hladnjaku. Ovo posljednje pravilo zna nam stvarati probleme budući da tijekom tjedna poslije radnog vremena često pripremamo obroke za sljedeći dan pa se pripremljeno jelo ne stigne ohladiti prije stavljanja u hladnjak.

- Obožavam variva, a budući da ih i moja djeca vole, često ih kuham. Osim što su zdrava zbog raznog povrća, moram priznati da su variva i jako praktičan obrok jer ga uvijek spremim u većim količinama i jedemo ga barem dva dana. Jedini problem mi je ohladiti veliki lonac variva prije nego što ga stavim u hladnjak - ispričala nam je Doris Pinčić.

Naime, kuhana i pečena hrana ne bi smjela stajati dulje od dva sata na sobnoj temperaturi koja se kreće od 21 do 23 °C, a ljeti ih u hladnjak morate pohraniti u kraćem roku kako biste izbjegli kvarenje hrane i razvoj štetnih bakterija. Ipak, to često nije dovoljno vremena da se jelo i ohladi. Stoga se možemo poslužiti nekim trikovima kako bismo ranije pripremljeni obrok što prije ohladili bez da narušavamo kvalitetu namirnica, a svoju tajnu otkrila nam je i voditeljica i glumica.

- Izbjegavam stavljanje vrućeg jela u hladnjak jer osim što može doći do promjene okusa, mirisa i izgleda hrane, pri naglom hlađenju može se oštetiti i posuđe. Stoga lonac s hranom stavim prvo u posudu s hladnom vodom, ili prebacim u više manjih posuda koje se brže ohlade, i problem je riješen - savjetuje Doris Pinčić.

Vijek trajanja namirnica

Sve tvari, pa tako i hrana, imaju svoj rok trajanja i kada on prođe, ne samo da joj se smanjuje nutritivna vrijednost i kvaliteta, već može biti i štetna za zdravlje. Stoga nikako nemojte pretjerivati u količini hrane koju držite kod kuće i ne stvarajte zalihe. Osim toga, nije dobro niti pretrpati hladnjak jer se time smanjuje protok zraka koji je važan za održavanje adekvatne temperature.

Treba kupovati samo one količine voća i povrća koje se mogu pojesti u nekoliko dana. Pritom treba imati na umu da je neko voće i povrće ipak bolje držati izvan hladnjaka. Luk, češnjak, krumpir, citrusi, banane i paprika česti su krivci za nedostatak mjesta u hladnjacima, a njima je zapravo mjesto u zdjelicama (paprika, citrusi i banane) ili na suhom i mračnom mjestu (luk, češnjak i krumpir). Svo voće i povrće u procesu zrenja treba čuvati na sobnoj temperaturi, a gdje god ih čuvali, treba izbjegavati držanje voća i povrća skupa, budući da plin etilen koji otpušta voće ubrzava dozrijevanje i truljenje.

O kojoj god je namirnici riječ, pazite na razdoblje u kojem ona smije biti skladištena u hladnjaku, a s mesom i ribom budite posebno oprezni. Riba se, ako je pravilno očišćena, mora konzumirati u roku od 24 sata, dok meso ima različite rokove trajanja ovisno o veličini, sastavu i načinu pakiranja. U pravilu se svježa govedina, janjetina i teletina mogu u hladnjaku čuvati do četiri dana, a mljeveno meso i meso peradi jedan dan. Ako se meso nalazi u originalnoj ambalaži, dan koji je naveden pod oznakom ''upotrijebiti do'' je zadnji dan kada je konzumacija tog mesa sigurna.

- Vodite računa o roku trajanja hrane koji je naveden na ambalaži. Pri tome treba razlikovati navode ''najbolje upotrijebiti do'' i ''upotrijebiti do''. Hrana na kojoj je izraz ''najbolje upotrijebiti do'' se može koristiti i određeno vrijeme nakon tog datuma ako je bila pravilno čuvana i originalno zatvorena, jer je i dalje zdravstveno ispravna, no moguće su promjene u određenim karakteristikama poput mirisa, okusa, boje i slično. Za razliku od toga, izraz ''upotrijebiti do'' navodi se na lako pokvarljivim namirnicama te označava datum do kojega se hrana mora konzumirati jer nakon tog datuma može biti opasna za zdravlje. Posebno obratite pozornost na upute proizvođača o čuvanju i preporučenom roku konzumacije proizvoda nakon otvaranja ambalaže, budući da veliki broj proizvoda, nakon otvaranja, treba obavezno čuvati u hladnjaku i potrošiti u roku od nekoliko dana - savjetuje Mašenjka Katić iz Hrvatskog zbora nutricionista.

Pažljivo odvojite sirovu od kuhane/pečene hrane kako biste izbjegli kontaminaciju te čuvajte hranu u čistim spremnicima s poklopcem. Ostatke hrane i hranu u otvorenim pakiranjima u potpunosti zatvorite kako biste spriječili ulazak potencijalno kontaminirajućih bakterija i mirisa, a preporučuje se korištenje hermetičkih posuda.

Raspored namirnica u hladnjaku

Izbjegavajte ugurati hranu gdje god stane i pri spremanju u hladnjak vodite računa o rasporedu namirnica u hladnjaku, pri čemu u obzir treba uzeti temperaturu na policama hladnjaka.

Izuzetno je važno sirovo meso, meso peradi i ribu držati podalje od druge hrane kako bi se izbjegla kontaminacija i osigurala najbolja moguća higijena. Pripazite da ambalaža bude dobro zatvorena i da termički neobrađeno meso ili plodove mora uvijek držite na najnižoj polici hladnjaka, jer ako vam bilo što procuri, neće kapati po hrani na polici ispod.

Mliječne proizvode čuvajte na hladnijoj polici. Jaja izvadite iz kartonske ambalaže jer ona izvana može biti zagađena. Stoga ih je poželjno držati u dijelu hladnjaka u kojem ne držite ništa drugo (obično je to u vratima). Sireve je potrebno držati u gornjem dijelu hladnjaka gdje je najujednačenija temperatura u hladnjaku. Nešto niža temperatura obično je u ladicama na dnu hladnjaka, koje su namijenjene voću i povrću.

Vaš hladnjak bi otprilike trebao ovako izgledati:

1. najgornja polica - hrana kojoj nije potrebno kuhanje, npr. mesni naresci ili ostaci od ručka

2. srednja polica - mlijeko i svi mliječni proizvodi

3. donja polica - umotano sirovo meso ili riba

4. ladica - voće i povrće

5. unutrašnjost vrata - ovo je najtopliji dio hladnjaka pa u njega spremite sve što ima prirodne konzervanse, poput začina, voćnih sokova i džemova, ili što će se najbrže potrošiti (mlijeko).

- Kod rasporeda namirnica u hladnjaku izrazito je važno spriječiti križnu kontaminaciju hrane, odnosno prijenos mikroorganizama i štetnih tvari s jedne vrste hrane na drugu. To u praktičnom smislu znači da treba onemogućiti izravan dodir sirove hrane s onom koja je spremna za konzumaciju. O pravilnom čuvanju hrane u hladnjaku važno je upoznati i educirati sve članove kućanstva. Pravilna prehrana je ključna u održavanju zdravlja, a ona se temelji na nutritivno vrijednoj hrani, uz preduvjet da je ta hrana zdravstveno ispravna i sigurna za konzumaciju - zaključuje nutricionistkinja. Saznajte više na EU bira sigurnu hranu.

Tekst nastao u suradnji s Europskom agencijom za sigurnost hrane (EFSA) i Hrvatskom agencijom za poljoprivredu i hranu (HAPIH) te ostalim partnerima kampanje EU bira sigurnu hranu.