Istražili smo kako centri za gospodarenje otpadom u Europi funkcioniraju

Europski centri, kao što su oni u Njemačkoj, Sloveniji i Nizozemskoj, koriste napredne tehnologije i metode koje omogućuju visoku stopu recikliranja i minimalan utjecaj na okoliš. Takvi centri kombiniraju stroge ekološke standarde s tehnologijama sortiranja, biološke obrade i energetske oporabe otpada.

Europa kontinuirano unapređuje svoje sustave gospodarenja otpadom kroz primjenu sofisticiranih tehnologija i praksi koje su usmjerene na maksimiziranje reciklaže i minimiziranje utjecaja na okoliš. Prema podacima iz 2024. godine, u cijeloj Europi je aktivno otprilike 570 pogona za mehaničko-biološku obradu (MBO) otpada, s ukupnim kapacitetom oko 55 milijuna tona godišnje. Ovi pogoni godišnje obrade oko 47 milijuna tona otpada, čime doprinose očuvanju okoliša i resursa kroz učinkovitu obradu i oporabu otpada.

Pogledamo li bliže, u susjednu Sloveniju, možemo vidjeti da je upravo Slovenija jedan od primjera naprednih europskih praksi koji posjeduje raznolike centre za gospodarenje otpadom koji uključuju 270 objekata za recikliranje, 577 objekata za zatrpavanje otpada te 13 objekata za energetsku oporabu otpada. Osim toga, u Sloveniji se otpad zbrinjava u tri postrojenja za energetsku oporabu i na 17 odlagališta, od kojih je 13 namijenjeno neopasnom otpadu. Među navedenima, ističe se Regijski center za ravnanje z odpadki (RCERO) u Ljubljani, koji predstavlja model integriranog pristupa obradi otpada, uključujući postrojenja za mehaničko-biološku obradu. RCERO ne samo da prerađuje biološki i miješani otpad, već i proizvodi zelenu električnu energiju iz bioplina te kompost iz biološkog otpada. Osim toga, centar proizvodi električnu i toplinsku energiju za vlastite potrebe, čime postavlja standard u gospodarenju otpadom u regiji.

Regionalni centar za gospodarenje otpadom Piškornica u Hrvatskoj primjer je kako se europska praksa može primijeniti na domaće uvjete. Centar planira uvesti tehnologije koje su već dokazane u Europi, poput sistema za biološku obradu biootpada koji smanjuje emisiju metana, tehnologije sortiranja otpada koje uključuju pokretne trake, magnete, separator vrtložnih struja i optičke separatore. Ove tehnologije omogućuju efikasnije odvajanje reciklabilnih materijala iz otpadnog toka, što direktno pridonosi smanjenju količine otpada koji završava na odlagalištima.

Hrvatska vs. Europa, centri za gospodarenje otpadom

„Europski centri za gospodarenje otpadom predstavljaju sofisticirane sustave koji funkcioniraju kroz kombinaciju naprednih tehnologija, strogih ekoloških standarda i uključenosti zajednice. Primarni cilj takvih centara je minimizirati stvaranje otpada,

maksimalno povećati recikliranje i u konačnici, osigurati sigurno odlaganje preostalog otpada koji se ni na koji drugi način više ne može iskoristiti. Time se pridonosi zaštiti okoliša te očuvanju resursa putem učinkovite prakse obrade i oporabe otpada. Procesi koji se odvijaju u centrima za gospodarenje otpadom su priprema otpada za recikliranje, priprema otpada za energetsku oporabu, zbrinjavanje otpada koje se sastoji od biološke obrade, stabilizacija biootpada izdvojenog iz miješanog komunalnog otpada te odlaganje stabiliziranog otpada i ostalih neiskoristivih produkata obrade otpada. Takvi procesi se odvijaju u centrima za gospodarenje otpadom u Europi, a odvijat će se i u CGO-ima u Republici Hrvatskoj. Ovakav način gospodarenja otpadom predstavlja mnogo bolje rješenje za okoliš od dosadašnje prakse koja se temeljila na odlaganju otpada na odlagališta otpada.“ – izjavio je Goran Sabol, stručnjak za zaštitu okoliša.

Tehnologije koje će se koristiti u RCGO Piškornica uspoređuju s najboljim primjerima prakse u Europi, poput Njemačke, Slovenije ili Nizozemske

Sabol također navodi, kako su tehnologije koje će se koristiti u Regionalnom centru za gospodarenje otpadom Piškornica dizajnirane kako bi zadovoljile visoke ekološke standarde postavljene od strane Europske unije. Time će se uključiti neke od najboljih praksi prisutnih u vodećim sustavima gospodarenja otpadom diljem Europe. Uzmimo za primjer otpad od hrane iz kućanstava i restorana, a koji postaje sve veći problem današnjice. Biološkom obradom takvog biootpada odvojenog iz miješanog komunalnog otpada smanjuje se negativan utjecaj razgradnje biootpada u potencijalnim anaerobnim uvjetima. Anaerobni uvjeti su uvjeti u kojima se reakcije odvijaju bez prisustva kisika, a takvi su upravo na odlagalištima otpada. Rezultat reakcija u takvim uvjetima je stvaranje odlagališnog plina metana (CH4) koji je zapaljiv, a samim time ima i otprilike 25 puta veći potencijal globalnog zatopljenja u odnosu na ugljikov dioksid (CO2). Do sada se veoma često u nekim dijelovima RH ovakva vrsta otpada nije posebno odvajala te je završavala zajedno s ostalim otpadom iz kućanstava na odlagalištima otpada, gdje se stvoreni metan iz odlagališta puštao u atmosferu preko plinskih bunara.

Također, kako bi se osiguralo da je tok otpada prikladan za energetsku oporabu, otpad je potrebno podvrgnuti postupcima sortiranja i predobrade, što uključuje ručno i automatsko sortiranje, za što se koriste sustavi poput pokretnih traka, magneta, separatora vrtložnih struja i optičkih separatora za odvajanje materijala za recikliranje kao što su metali, staklo i plastika iz toka otpada. Implementacijom ovakvih i sličnih postupaka ćemo se svakako približiti zemljama poput Njemačke, Slovenije ili Nizozemske.

Koje su ključne razlike u pristupu gospodarenja otpadom između RCGO Piškornica i uspješnih europskih centara te kako te potencijalne razlike doprinose ekološkoj održivosti?

Ključne razlike između RCGO Piškornica i ostalih europskih centara leže u različitim stupnjevima razvoja, tehnologijama i angažmanu zajednice. Ono što moramo imati na umu je da drugi europski centri postoje i u upotrebi su već desetljećima. Upravo je ovo dugogodišnje iskustvo ono što čini bitnu razliku, pošto je stanovništvo desetljećima uključeno u prakse gospodarenja otpadom. Rezultat navedenog je veća učinkovitost u odvajanju otpada te smanjenje stope otpada već na kućnom pragu. Time se dovodi do viših stopa recikliranja te smanjene kontaminacije u samim tokovima otpada. Kako je cjelokupno gospodarenje otpadom jedna složena cjelina, samo postepeno možete doći do visokog stupnja odvajanja otpada, pošto sve počinje od samog kućnog praga. Ljudi obično misle da bacanjem otpada u odgovarajući spremnik problem otpada završava, dok u stvarnosti, on tek tada počinje. Zbog toga samo dobrom edukacijom i usvajanjem dobrih navika možete doći do željenog rezultata, a upravo je to ono za što trebaju proći godine.

Edukacija i svijest javnosti u drugim državama kao primjer dobre prakse za RCGO Piškornicu, kako bi se postigla viša stopa reciklaže i bolji ekološki rezultati

Kako bi se povećale stope recikliranja i postigli se bolji ekološki rezultati u RCGO Piškornica, napominje Sabol, nužno je najprije razviti detaljne obrazovne programe te pokrenuti javne kampanje koje se temelje na podizanju razine svijesti o važnosti pravilnog gospodarenja otpadom. Možete imati najmoderniju i najsofisticiraniju infrastrukturu, ali to ne pretpostavlja nužno i uspješno gospodarenje otpadom, ukoliko na samom izvoru nastanka, primjerice u kućanstvu, nemate otpad s kojim se pravilno postupa. Iz tog razloga je nužno provoditi redovite edukativne kampanje za informiranje stanovnika o pravilnom odvajanju otpada, metodama recikliranja i utjecaju koji otpad ima na okoliš. Obrazovanje pomaže ljudima razumjeti razliku između različitih vrsta otpada, poput primjerice organskog, neopasnog ili opasnog, na temelju čega ih znaju pravilno odvajati. Ispravno odvajanje na izvoru smanjuje kontaminaciju i poboljšava učinkovitost procesa recikliranja. Kampanje za podizanje svijesti javnosti mogu pokazati važnost ispravnog razvrstavanja otpada, što u konačnici dovodi do bolje kvalitete materijala koji se može reciklirati.

Također, praksa u svijetu je pokazala da informiranje javnosti o ekološkim, ekonomskim i društvenim koristima može motivirati stanovništvo na aktivnije sudjelovanje u lancu gospodarenja otpadom. Izglednije je da će ljudi biti voljni ako razumiju kako to štedi resurse i energiju, a smanjuje onečišćenje, čime se poboljšava kvaliteta življenja u lokalnoj zajednici. U konačnici, možda i ono najvažnije, istaknuo bih i ekonomsku korist za lokalnu zajednicu. Ne odlaganjem otpada na odlagališta štedi se na troškovima odlaganja otpada, čime se ove uštede mogu preusmjeriti na druge usluge važne za lokalnu zajednicu poput školstva, zdravstva itd. Primjerice, organski otpad se može preraditi anaerobnom digestijom, čime se dobiva bioplin koji se može dalje koristiti kao obnovljivi izvor energije za električnu energiju, grijanje ili gorivo za vozila, dok centri za reciklažu mogu opskrbljivati lokalne industrije sirovinama, čime se smanjuje ovisnost o uvoznim materijalima i potiče se kružno gospodarstvo.

O Regionalnom centru za gospodarenje otpadom Piškornica

RCGO Piškornica je moderni centar za gospodarenje otpadom koji se gradi u sjeverozapadnoj Hrvatskoj za 4 županije (Koprivničko-križevačku, Varaždinsku, Međimursku i Krapinsko-zagorsku). Namijenjen je za oko pola milijuna stanovnika i bit će u funkciji sukladno svim europskim standardima. Glavni cilj projekta je uvesti poboljšanja i nadogradnju infrastrukture za obradu otpada te doprinijeti postizanju ciljeva za ponovnu uporabu i recikliranje, a samim time smanjiti količinu otpada na odlagalištima. Očekuje se da će RCGO Piškornica značajno doprinijeti održivom gospodarenju otpadom na regionalnoj razini te poboljšati kvalitetu života građana, a samim otvaranjem centra zatvorit će se i sva trenutna odlagališta otpada na području djelovanja centra.

Više o samom centru možete istražiti na službenoj web stranici www.rcgo-piskornica.hr.

Projekt je sufinancirala Europska unija iz Kohezijskog fonda – OP Konkurentnost i kohezija 2014.-2020. Sadržaj publikacije materijala isključiva je odgovornost Piškornica d.o.o. regionalnog centra za gospodarenje otpadom sjeverozapadne Hrvatske.“