Istražili smo: Što sve možete danas kupiti za 100 kuna, a što ste mogli prije deset godina?

Te je godine obilježena 20. obljetnica međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i proveden je referendum za ulazak u Europsku uniju. Uz to je opća stopa PDV-a podignuta s 23% na 25%, a za određene proizvode uvedene su međustope od 10% i 0%. Glumica Angelina Jolie došla je tad u Zagreb na premijeru svojeg redateljskog prvijenca "U zemlji krvi i meda", a iste je godine Financial Times proglasio Split, odnosno Dioklecijanovu palaču, najprivlačnijim mjestom za život od svih mjesta koja se nalaze na UNESCO-ovu popisu svjetske baštine.

Postavivši novi hrvatski rekord, Sadra Perković na Olimpijskim igrama u Londonu osvojila je prvo zlato za Hrvatsku u bacanju diska, a ondje nam je zlatnu medalju priskrbila i hrvatska vaterpolska reprezentacija. Godina je to koju ćemo pamtiti  i po upisu klapskog pjevanja na UNESCO-ov popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.

Navedeni, ali i mnogi drugi događaji, obilježili su 2012. godinu, u kojoj su, mnogi će se prisjetiti, životni troškovi bili malo drugačiji u odnosu na današnje vrijeme.

Košarica nekad i danas

Za potrebe utvrđivanja prosječnih cijena određenih troškova pregledali smo kataloge nekoliko trgovačkih lanaca iz 2012. godine i usporedili cijene pojedinih artikala s današnjima. 

Ako ćemo gledati prema ovome, za današnju košaricu od 100 kuna, morali bismo žrtvovati paket kave ili pilećih prsa. Što se tiče kućnih i higijenskih potrepština, 2012. godine ste za 100 kuna mogli otprilike dobiti 10 rola troslojnog toaletnog papira, higijenske uloške, deterdžent za pranje suđa od 500 ml, osvježivač za WC, litru omekšivača za rublje, 15 komada vreća za smeće od 40 l i paket od šest komada spužvica za pranje suđa. Danas bi to sve zajedno u prosjeku koštalo 126 kuna. 

U rujnu 2012. za 100 kuna mogli ste natočiti gotovo devet litara benzina i 9,6 litara dizela, a danas za isti iznos možete dobiti 8,6 litara benzina, odnosno 7,2 litre dizela.

Pogrešna percepcija o rastu cijena?

Iako ovi podaci pokazuju rast cijena, ne bi ih trebalo tumačiti pretjerano negativno. Naime, prema konceptu vremenske vrijednosti novca, novac uvijek vrijedi manje danas nego što će vrijediti sutra, ako ga ne uložimo. Zato je logično da je novac 2012. godine vrijedio mnogo manje nego što vrijedi danas, zbog čega i imamo osjećaj kao da je prije sve bilo jeftinije. 

Međutim, nismo jedini koji tako razmišljaju. Kako navodi HNB-ova pregledna studija, rezultati mnogobrojnih istraživanja pokazuju da je percepcija građana o učinku konverzije nacionalnih valuta u euro na rast potrošačkih cijena u zemljama europodručja bila znatno veća od inflacije koja se zapravo dogodila. U stvarnosti, u pravilu je pravi rast cijena prilikom konverzije bio blag i jednokratan.

Primjerice, nakon što je Slovenija 2007. godine uvela euro kao svoju službenu valutu, sljedeće dvije godine imala je inflaciju malo višu od 5%, a osjećaj građana da su cijene porasle iznosio je 80%. Vrlo sličan "razdor" bio je i u Estoniji, koja je na euro prešla 2011. godine. Stvarna situacija u navedenim državama pokazala je da su cijene u Sloveniji od uvođenja eura do danas porasle za oko 26%, a plaće su ostvarile rast od čak 48 posto. U Estoniji su cijene narasle za 25% a plaće 74%.

U skladu sa spomenutim iskustvima, očekuje se da će učinak konverzije kune u euro na povećanje ukupne razine potrošačkih cijena u Hrvatskoj biti blag, zaključuje HNB-ovo istraživanje. S druge strane, percepcija građana trebala bi se popraviti kad shvate da su prednosti ove promjene značajnije od nedostataka jer, kad uvedemo euro, bit će nam mnogo jednostavnije uspoređivati cijene u Europskoj uniji, nećemo više morati sve preračunavati i općenito ćemo lakše baratati novcem.

PROMO Christmas creep ili božićna jeza: Znate li o kakvom je fenomenu riječ i jeste li ga doživjeli?

100 kuna za paket kovanica eura

Kad već govorimo o konverziji na euro i o tome što se sve može kupiti za 100 kuna, treba istaknuti da će upravo toliko vrijediti početni paket kovanica eura (13,28 eura) koji će se moći kupiti od 1. do 31. prosinca 2022. godine bez naknade u poslovnicama banaka, Fine i Hrvatske pošte. Potrošači po jednoj transakciji mogu nabaviti najviše dva početna paketa. 

Paket eurokovanica s hrvatskom nacionalnom stranom, čija je proizvodnja počela još u srpnju, sadržava 33 kovanice eura svih apoena, odnosno svih osam denominacija – kovanice od 2 i 1 eura te 50, 20, 10, 5, 2 i 1 centa. Hrvatskim će građanima biti raspoloživo ukupno 1,2 milijuna komada takvih paketa kovanica.

Međutim, te se kovanice neće moći odmah koristiti jer Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj izričito zabranjuje uporabu tih kovanica kao sredstva plaćanja prije 1. siječnja 2023. godine. Nakon početka nove godine kovanice i novčanice eura bit će dostupne u poslovnicama, a novčanice eura i na bankomatima.

Cijela 2022. godina bila je obilježena pripremama za uvođenje eura te je u tom razdoblju Zagrebačka banka intenzivno radila na pripremama i dogradnji sustava kako bi prelazak na euro učinila što lakšim i jednostavnijim za građane i vlastite klijente.

Više informacija u vezi s uvođenjem eura i poslovanjem s bankom pronađite ovdje ili na besplatnom infotelefonu 0800 00 24. 

PROMO Zašto se fiksni tečaj iskazuje s 5 znamenaka, a ne samo s dvije?