Kada poznata hrana postane opasna: Može li se alergija pojaviti iznenada?

Proteinska pločica nakon škole, ručak na putovanju ili svježe iscijeđen sok – situacije su to u kojima malo tko očekuje ozbiljnu alergijsku reakciju, osobito ako su se iste namirnice već mnogo puta konzumirale bez problema.

Zato se prvi simptomi često pripisuju nepoznatom sastojku, pokvarenoj hrani, stresu ili probavnim tegobama. Mogućnost razvoja alergije na poznatu namirnicu mnogima ne pada na pamet ni nakon što se reakcija smiri.

Ipak, alergija na hranu može se prvi put pojaviti u bilo kojoj dobi, čak i nakon godina uredne konzumacije. Kada se javi nakon složenog obroka ili proizvoda s mnogo sastojaka, tek tada počinje potraga za pravim okidačem.

Pacijenti nakon doživljene i, kada je potrebno, zbrinute reakcije dolaze u Analizu kako bi pokušali utvrditi njezin uzrok. O tome što njihova iskustva mogu otkriti i kako se traži mogući okidač razgovarali smo s doktoricom Silvanom Mišković iz Analize – Nacionalnog dijagnostičkog laboratorija u Zagrebu.

Foto: PROMO

Alergiju mogu uzrokovati namirnice koje godinama jedemo

Ista namirnica može godinama biti dio uobičajene prehrane, a zatim iznenada izazvati alergijsku reakciju. Upravo to povezuje tri pacijenta koji su se nakon vrlo različitih iskustava obratili stručnom timu nacionalnog dijagnostičkog laboratorija kako bi otkrili što je izazvalo njihove simptome.

Ručak tijekom putovanja izvan Hrvatske za pacijenticu u tridesetim godinama završio je na hitnom prijemu zbog urtikarije – nagle pojave uzdignutih, crvenih promjena na koži praćenih svrbežom. Obrok je sadržavao više sastojaka, a ništa što je konzumirala nije joj bilo novo. Naknadnom alergološkom obradom utvrđena je alergija na sezam, iako ga je prije toga mnogo puta jela bez ikakvih tegoba.

„Jedna od prvih rečenica koju ljudi izgovore nakon ovakve reakcije jest: ‘Ali ja sam to već toliko puta jela.’ Ranija tolerancija važan je podatak, ali ne znači da se alergija ne može razviti poslije. Prve se alergijske reakcije mogu pojaviti i u odrasloj dobi“, objašnjava doktorica Mišković.

Drugi slučaj odnosio se na dječaka u dobi od desetak godina koji je nakon proteinske pločice razvio generaliziranu urtikariju, odnosno koprivnjaču koja se proširila po tijelu. Budući da je proizvod sadržavao velik broj sastojaka, iz same deklaracije nije bilo moguće zaključiti što je izazvalo reakciju. Liječnica iz tima Analize s dječakom je prošla okolnosti događaja i sastav proizvoda, a testiranjem je utvrđena reakcija na skladišne proteine, posebno povezane sa sjemenkama suncokreta i buče.

„Alergološkom obradom utvrđena je reakcija na skladišne proteine, posebno povezane sa sjemenkama suncokreta i buče. To pokazuje zašto nije dovoljno kao uzrok označiti samo proteinsku pločicu. Reakciju izaziva određeni protein unutar proizvoda, a isti se ili srodni proteini mogu nalaziti i u drugoj hrani“, kaže doktorica Mišković.

Najozbiljniju reakciju doživio je pomorac nakon što je na brodu popio svježi sok od kivija i naranče koji je ranije više puta konzumirao. Taj je put razvio anafilaktičku reakciju – ozbiljnu sistemsku alergijsku reakciju koja zahtijeva hitno medicinsko zbrinjavanje. Nakon što je akutna reakcija završena, ALERGO295 testiranjem utvrđena je alergija IV. razreda na kivi.

Foto: PROMO

Pozitivan nalaz nije automatski popis zabranjene hrane

Ovi slučajevi pokazuju zašto kod složenih obroka i proizvoda s mnogo sastojaka nije dovoljno prepoznati samo posljednje namirnice koje su se konzumirale. Potrebno je povezati tijek reakcije, sastav obroka, rezultate testiranja i cjelokupnu anamnezu osobe. Tako se mogu preciznije izdvojiti mogući okidači, prepoznati namirnice u kojima se isti ili srodni alergeni mogu skrivati te izbjeći nepotrebno izbacivanje čitavih skupina namirnica iz prehrane.

Ranija tolerancija ne znači da se alergija ne može razviti poslije, baš kao što ni pozitivan laboratorijski rezultat ne treba tumačiti odvojeno od simptoma i okolnosti u kojima su se pojavili“, objašnjava doktorica Mišković.

U takvim slučajevima laboratorijsko testiranje pomaže pri sužavanju kruga mogućih uzroka. Testiranjem se utvrđuju specifična IgE antitijela, odnosno senzibilizacija organizma na određeni alergen.

„Nalaz nije popis namirnica koje treba odmah izbaciti iz prehrane. Možemo pronaći reaktivnost na alergološku komponentu koja osobi nikada nije izazvala simptome, ali i molekularnu komponentu koja vrlo dobro objašnjava reakciju zbog koje nam se pacijent obratio. Zato su razgovor s pacijentom i stručna interpretacija rezultata jednako važni kao samo testiranje“, objašnjava doktorica Mišković.

Jedan uzorak za širok alergološki profil

ALERGO295 iz jednog uzorka krvi analizira specifična IgE antitijela na 295 alergena i alergenih komponenti. Obuhvaća inhalacijske alergene poput peludi, grinja, plijesni i životinjskih alergena, ali i velik broj alergena iz hrane – od voća, povrća, žitarica i sjemenki do orašastih plodova, mlijeka, jaja, ribe i mesa.

Za testiranje nije potrebno biti natašte, prekidati propisanu terapiju ni izlagati kožu alergenima.

„Rezultati dobivaju pravo značenje tek kada ih povežemo sa simptomima pacijenta“, objašnjava doktorica Mišković. Zato su uz ALERGO295 uključene konzultacije s liječnikom, s tumačenjem vrijednosti, križnih reakcija i preporukama za daljnje postupanje.

Širok alergološki profil posebno je koristan kada osoba ne može povezati simptome s jednim mogućim okidačem ili je istodobno bila izložena većem broju sastojaka. Uz ALERGO295 u Analizi su uključene konzultacije s liječnikom. Tijekom konzultacija, rezultati se povezuju sa simptomima, objašnjavaju moguće križne reakcije i daju preporuke za daljnje postupanje.

Nalaz se zato ne promatra kao automatski popis svega što osoba više ne smije jesti ili čemu se ne smije izlagati.

Testiranje je prilagođeno i djeci i dojenčadi

Mala količina potrebnog uzorka i testiranje bez nanošenja alergena na kožu omogućuju primjenu ALERGO295 i kod djece i dojenčadi, osobito kada dijete još ne može opisati simptome ili isti ne nalikuju očekivanoj alergijskoj reakciji.

Roditelji dvomjesečne, isključivo dojene bebe potražili su pomoć zbog grčeva, bolova u trbuhu, nemira i učestalog izvijanja. Budući da nije bilo osipa ni urtikarije, alergija nije bila očit mogući uzrok.

Obrada u Analizi uključila je ALERGO295 i analizu stolice, a povezivanje rezultata sa simptomima uputilo je na reakciju na proteine kravljeg mlijeka kojima je beba mogla biti izložena putem majčina mlijeka. Nakon što je majka prema liječničkoj preporuci izbacila mlijeko i proizvode koji sadrže njegove proteine, bebine tegobe su prestale.

„Roditeljima je teško pomisliti na alergiju kada dijete nema osip i isključivo je dojeno. Međutim, kod dojenčadi se reakcije na hranu mogu očitovati prvenstveno probavnim simptomima, zbog čega testiranje iz male količine krvi predstavlja važnu prednost“, ističe doktorica Mišković.

Grčevi su u prvim mjesecima života česti i najčešće nisu posljedica alergije. Zato se simptomi i laboratorijski rezultati ne tumače zasebno, nego se povezuju s roditeljskim opažanjima i liječničkom procjenom kako se prehrana majke i djeteta ne bi nepotrebno ograničavala.

Kada hrana smeta, nije uvijek riječ o alergiji

Slučajevi sezama, proteinske pločice i kivija pokazuju da ranija konzumacija bez poteškoća ne isključuje mogućnost razvoja alergije. Ipak, ni svaka tegoba nakon jela nije alergijska reakcija. Jednako kao što ni pozitivan nalaz ne znači da određenu namirnicu treba automatski i trajno izbaciti iz prehrane.

Alergija uključuje reakciju imunološkog sustava, najčešće se pojavljuje brzo i može izazvati urtikariju, oticanje, respiratorne smetnje ili anafilaksiju. Intolerancija se češće očituje odgođenim probavnim tegobama poput nadutosti, grčeva i proljeva te ne izaziva anafilaktičku reakciju.

Zbog toga dvije različite sumnje zahtijevaju različit pristup. U Analizi, nacionalnom dijagnostičkom laboratoriju, za alergološku obradu dostupan je ALERGO295, dok je osobama s dugotrajnijim tegobama koje povezuju s hranom dostupan test intolerancije uz interpretaciju nutricionista.

Vrijednost oba testiranja nalazi se u stručnoj interpretaciji rezultata i njihovu povezivanju sa simptomima, prehrambenim navikama i iskustvom osobe – kako bi se mogući uzrok preciznije prepoznao, a prehrana ne bi ograničavala napamet.

Foto: PROMO

Od sumnje do konkretnijeg odgovora

Analiza, nacionalni dijagnostički laboratorij već više od četvrt stoljeća povezuje laboratorijsku preciznost sa stručnom interpretacijom nalaza.

Analiza je danas dostupna na 12 lokacija u osam gradova diljem Hrvatske – u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Zadru, Šibeniku, Varaždinu, Makarskoj i Dugopolju. Za testiranje nije potrebna uputnica ni prethodno naručivanje, a pacijentima su dostupne besplatne konzultacije s liječnikom. Analiza nudi više od 1000 laboratorijskih pretraga, dok su za velik broj rutinskih pretraga nalazi dostupni unutar tri sata.

U Zagrebu je testiranje ALERGO295 dostupno na dvije lokacije – u Petrovoj ulici 47 te u Ulici grada Vukovara 284, u Almeria centru. Ako vam je praktičnije testiranje obaviti bez odlaska u laboratorij, uzimanje uzorka moguće je organizirati i na adresi koja vam odgovara, na području Zagreba i okolice. Za dodatne informacije nazovite 01 2099 880, a dolazak na adresu dogovorite putem WhatsAppa na broj 091 216 8880.

Jedna poruka dovoljna je da dijagnostika dođe do Vas.

Bez obzira na to pojavljuju li se simptomi naglo ili se probavne tegobe ponavljaju mjesecima, prvi je korak razlikovati sumnju na alergiju od sumnje na intoleranciju te odabrati testiranje koje odgovara stvarnom problemu.